Hrvatska
Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece u javnom savjetovanju
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) uputilo je u savjetovanje pravilnik kojim bi se trebalo poboljšati praćenje darovite djece i učenika, koje trenutačno nije sustavno uređeno te ovisi o entuzijazmu nastavnika, roditelja i udruga.
Nacrt prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika na javnom je savjetovanju do 9. listopada, a u Ministarstvu predviđaju da bi na snagu mogao stupiti najkasnije do kraja godine.
Posljednji pravilnik za darovite učenike osnovnih škola donesen je 1991., za učenike srednjih škola 1993., a 2022. donesene su Smjernice za rad s darovitim učenicima i to kao savjetodavni dokument koji je primjenjivalo malo škola te bi novi Pravilnik mogao donijeti stvarnu promjenu u radu s darovitom djecom jer će biti obvezujući dokument.
U Hrvatskoj prema procjeni udruge DAR na temelju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije ima između 7500 i 10.000 darovite djece, učenika i mladih. Do tog su broja došli uzevši u obzir broj učenika koji polaze osnovne i srednje škole i pomnožili s planiranim postotkom učenika koji bi trebali proći kroz Centre izvrsnosti, koji su u nekim sredinama aktivni, dok u drugim sredinama još uvijek ne postoje. Prema MZOM-u lani je osnovne i srednje škole pohađao 171 daroviti učenik, od kojih 68 osnovnoškolaca i 103 srednjoškolca.
Predsjednik udruge Dar Dubravko Čop ranije je Hini rekao da sustav u Hrvatskoj do sada nije pridavao dovoljno pažnje darovitoj djeci, učenicima i mladima iako oni mogu dati veliki doprinos razvoju društva. Istaknuo je da u hrvatskom obrazovnom sustavu postoji “nesustavno” praćenje darovitih te sve ovisi o entuzijazmu i zalaganju pojedinaca, roditelja i udruga.
Novi bi Pravilnik trebao poboljšati sustavno praćenje darovitih učenika jer propisuje obvezu ravnatelja o donošenju odluke kojom se utvrđuje status učenika kao darovitog te mu se osigurava podrška tijekom školovanja.
Učenike bi pratio tim za darovite koji čine ravnatelj, psiholog, pedagog, odgojitelji ili učitelji razredne i predmetne nastave, a po potrebi bi se uključivali i logoped, edukacijski rehabilitator ili socijalni pedagog, knjižničar i vanjski stručnjaci. Tim za darovite trebat će voditi evidenciju u e-Matici i pohranjivati dokumentaciju o darovitim učenicima u mapu ili e-portfolio darovitog učenika te surađivati s roditeljima darovite djece.
Škole imaju dovoljno resursa za provođenje Pravilnika
Iz MZOM-a smatraju da škole imaju dovoljno resursa za neometano provođenje pravilnika. Darovitim učenicima bi, pojašnjavaju, u sklopu redovite nastave trebao biti dostupan rad prema kurikulima različite težine i složenosti, rad prema individualiziranom kurikulu, individualni rad, grupni rad, rad s mentorom te izborni i fakultativni predmeti.
Postoji li više darovitih učenika, moguće je i osnivanje posebnog razrednog odjeljenja. U isti razred išli bi daroviti učenici podjednake obrazovne razine, a optimalno je da je u razredu pet učenika.
Za izvanškolske aktivnosti Pravilnikom se predviđaju programi izvrsnosti koji bi se ostvarivali na seminarima, ljetnim i zimskim školama, kampovima za darovite i u centrima izvrsnosti. Zatim učenjem putem interneta na lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, sudjelovanje na državnim i međunarodnim natjecanjima te rad s mentorom izvan nastave, uz ostalo.
Prijedlogom pravilnika predviđaju se i ostali oblici odgojno-obrazovne podrške koji su većinom sadržani i u pravilniku iz ’91, ali su sada detaljnije razrađeni. Tako je moguć prijevremeni upis darovitog djeteta u osnovnu školu na zahtjev roditelja, ako dijete ima stručno utvrđenu visoku razinu općih sposobnosti. Učenik može i u tijeku jedne školske godine završiti dva razreda.
Hrvatska
Očekuje li nas bijeli Božić? DHMZ otkrio kakvo nas vrijeme očekuje u zimskim mjesecima
Božić je sve bliže, a ono što mnoge ljude zanima je vremenska prognoza, odnosno možemo li ove godine očekivati bijeli Božić. Iz DHMZ-a su priopćili da nas očekuje još jedna iznadprosječno topla zima.
Unatoč često oprečnim najavama zime koja je pred nama, prema raspoloživim prognostičkim materijalima za dugoročne prognoze vremena u Sektoru za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a te u suradnji s međunarodnim stručnjacima koji se bave tom problematikom, izgledno je da će zima 2024./2025. biti još jedna u nizu iznadprosječno toplih (u odnosu na klimatsku normalu 1991. – 2020.), priopćili su iz DHMZ-a.
U sva tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) postoji signal za pozitivno odstupanje temperature od prosjeka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom bi pozitivno odstupanje moglo biti manje izraženo u siječnju 2025. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili ispod prosječnih.
Što se sezonske količine oborine tiče predviđa se količina oko prosječne uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom nema signala za znatnije odstupanje mjesečne količine oborine od prosjeka u nekom od zimskih mjeseci, a malo povećana vjerojatnost za moguć višak postoji na Jadranu u veljači.
Snijeg?
Kako je prognoza količine oborina na sezonskoj skali mnogo složenija od prognoze temperature, i pouzdanost joj je manja. U takvim se okolnostima tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima obilnijih oborina. Za pouzdaniju informaciju o količini ili vrsti oborine valja pratiti vremenske prognoze na manjoj vremenskoj skali (dnevne, polutjedne, tjedne).
Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike čija je Hrvatska članica, naveli su iz DHMZ-a.
Hrvatska
Samo osam kandidata donijelo dovoljno potpisa? Odustali Kolakušić, Weiss…
Do utorka u ponoć, kada je istekao rok za predaju, 11 potencijalnih predsjedničkih kandidata predalo je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) svoje kandidature, no prema informacijama koje nisu službene, samo osam kandidata ima potrebnih najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa.
Tko su oni, odnosno čija će se imena u konačnici naći na listi kandidata, trebalo bi se znati u srijedu poslijepodne kada će DIP objaviti spomenutu listu, a tim činom počet će službena izborna promidžba za osme predsjedničke izbore od stjecanja neovisnosti.
DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, aktualnog predsjednika koji uz podršku SDP-a i partnera želi izboriti drugi mandat, Dragana Primorca, iza kojeg stoji HDZ s partnerima, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića, Tomislava Jonjića.
Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u utorak posljednja stigla u DIP.
Da bi od potencijalnih, postali ‘pravi’ kandidati za predsjednika, DIP mora utvrditi da je svaki od njih prikupio najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa birača.
Neki su birači potpisali za više kandidata
Za to ima rok od 48 sati, no taj će posao obaviti prije, pa će već u srijedu poslijepodne objaviti listu kandidata, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do ponoći, 27. prosinca (petak). Izbori za predsjednika Republike su u nedjelju, 29. prosinca.
Provjera potpisa traje oko tri sata, a kako se doznaje, u tom se poslu otkrije popriličan broj dvostrukih potpisa, što upućuje da su neki birači potpisali za više potencijalnih kandidata. U takvim slučajevima, potpis se priznaje onom kandidatu koji ih je prvi predao DIP-u.
Nekoliko kandidata odustalo
Do prije 12 dana, kada je počelo prikupljanje potrebnih potpisa, 14 potencijalnih kandidata najavljivalo je ulazak u izbornu utakmicu, no u konačnici su neki odustali, pokazalo se da prikupiti 10.000 potpisa i nije baš lako, posebno onima bez stranačke infrastrukture.
Prvi je odustao Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista, pa nezavisna Aurora Weiss, a u konačnici s potpisima u DIP nije stigao ni Mislav Kolakušić, bivši europarlamentarac i predsjednik stranke Pravo i pravda. Klubu onih koji su odustali priključio se i nezavisni Pavle Perović koji u javnosti i nije oglašavao svoje ambicije.
Pokaže li se točnom informacija da u izbornu utrku ide samo osam kandidata, bit će ih manje nego prije pet godina kada ih je bilo 11.
Na izborima, u prosincu 2019. na glasačkom listiću bila su imena: Zorana Milanovića, Kolinde Grabar Kitarović, Miroslava Škore, Mislava Kolakušića, Darija Juričana, Dalije Orešković, Ivana Pernara, Katarine Peović, Dejana Kovača, Ante Đapića i Nedjeljka Babića.
Najviše kandidata za predsjednika Republike, 13, natjecalo se 2005. godine, a najmanje, samo trojica, na izborima 1997. godine. Osam predsjedničkih kandidata natjecalo se i na izborima 1992. godine.
Za pobjedu u prvom krugu predsjednički kandidat treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali. Ne uspije li, slijedi drugi krug dva tjedna kasnije, 12. siječnja 2025. godine. Predsjednik se bira na mandat od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže još kiše i snijega, evo kad slijedi stabilizacija
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno je oblačno diljem zemlje, duž Jadrana i u područjima uz Jadran ima jutros kiše, pljuskova s grmljavinom, snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici. Zimskom dojmu doprinosi i snažna bura, olujna na udare pod Velebitom.
Vjetrovito će na Jadranu biti i u nastavku utorka, lokalno može biti i obilnijih pljuskova s grmljavinom. Snijega će i dalje povremeno biti u Gorskom kotaru i Lici.
Slično i tijekom srijede, kiše i pljuskova bit će duž Jadrana i u područjima uz Jadran, snijeg će povremeno padati u gorju, iako prolazno koja pahulja može zalepršati i na sjeveru zemlje.
U četvrtak postupno razvedravanje, posvuda će biti uglavnom suho, veći dio dana. Bura će slabjeti na moru.
Stabilno i većinom suho bit će i tijekom petka, no prema večeri novo jače naoblačenje s jugozapada.
Za vikend će biti nestabilno, uz kišu i pljuskove duž Jadrana, lokalno obilnije, u gorju malo susnježice i snijega.