Svijet
EU će zabraniti pušenje i vaping na otvorenom
Europska komisija predložit će proširenje postojeće zabrane pušenja na otvorene prostore prema nacrtu prijedloga koji je na uvid dobio Euronews.
Planovi, koje bi izvršna vlast EU trebala usvojiti danas, proširit će trenutne smjernice iz 2009. namijenjene smanjenju izloženosti pasivnom pušenju na javnim mjestima, radnim mjestima i u javnom prijevozu, javlja Euronews.
Europska komisija preporučit će zabranu pušenja na terasama kafića, autobusnim stanicama i u zoološkim vrtovima. Najnovija verzija nacrta, koja je još uvijek podložna promjenama, nastoji očistiti javne prostore od svih aerosola, a ne samo od cigaretnog dima, tako da će u zabranu biti uključene i e-cigarete i vaping.
Smjernice nisu pravno obvezujuće, ali daju okvir koji zemlje članice trebaju slijediti u sklopu širih napora za suzbijanje raka pluća uzrokovanog pušenjem. Komisija tvrdi da je u prvih nekoliko godina provedbe 2009.-2012. već došlo do pada izloženosti.
Prijedlog usmjeren i protiv novih duhanskih proizvoda
Nove preporuke Komisije imaju za cilj uhvatiti se u koštac sa širim rasponom duhanskih proizvoda u nastajanju, uključujući “grijane duhanske proizvode i elektroničke cigarete, bez obzira na to sadrže li nikotin ili ne”.
Ovi proizvodi, koji se često reklamiraju kao sigurnija alternativa tradicionalnom pušenju, još uvijek izlažu promatrače štetnim kemikalijama. “Dokazi o korištenju novih proizvoda kao pomoći pri prestanku pušenja nisu uvjerljivi”, stoji u dokumentu, prenosi Index.
“Novi dokazi govore o tome da dimovi iz električnih cigareta također izlažu pasivne pušače ozbiljnim razinama toksičnih čestica i zagađivača”, navodi se u nacrtu.
Nova područja zabrane pušenja
Ključna značajka prijedloga je proširenje zabrane pušenja na razne vanjske prostore, što je dosad bilo regulirano od slučaja do slučaja u pojedinim državama članicama.
“Razina pokrivenosti pravila o zabrani pušenja uvelike varira ovisno o vrsti okruženja, a opća razina pokrivenosti vanjskih prostora politikama o zabrani pušenja je slaba”, rekla je Komisija kako bi opravdala potrebu za širim mjerama zaštite u javnim prostorima.
Prema novim smjernicama, otvoreni ili poluotvoreni prostori, definirani kao djelomično natkriveni ili zatvoreni prostori poput krovova, balkona, trijemova i terasa, povezani s uslužnim objektima kao što su restorani, barovi i kafići trebali bi postati zone bez pušenja.
Središta javnog prijevoza, uključujući autobusna stajališta i zračne luke, također bi bila obuhvaćena, a pušenje bi bilo zabranjeno i u vanjskim područjima povezanima s radnim mjestima, bolnicama i domovima za starije osobe. Rekreacijska područja u kojima su prisutna djeca, uključujući javna igrališta, zabavne parkove, bazene i zoološke vrtove, također su uključena, kao i obrazovne prostorije od vrtića do sveučilišta.
Duhanski lobi
Prijedlog Komisije, koji je prvobitno bio planiran za siječanj, odgođen je, što je izazvalo zabrinutost oko predanosti EU ovoj tematici.
Reforma povezana s Direktivom EU o oporezivanju duhana sada je također odgođena za 2025., a neki su postavili pitanje je li duhanska industrija utjecala na te odluke.
U izvješću iz prosinca 2023. pučki pravobranitelj EU kritizirao je Komisiju jer nije otkrila detalje sastanka s lobistima duhanske industrije.
Unatoč ovim neuspjesima, čini se da će povjerenica za zdravstvo u odlasku Stella Kyriakides ažurirati preporuke Vijeća sutra, samo nekoliko tjedana prije kraja mandata Komisije. “Upotreba duhana, ovisnost o nikotinu i bolesti izazvane duhanom ne bi smjele imati mjesta u budućnosti Europe”, rekao je Kyriakides.
Revidirane smjernice dio su šireg plana Komisije za borbu protiv raka, čiji je cilj postići “generaciju bez duhana” do 2040., smanjiti upotrebu duhana za 30% do 2025. i smanjiti udio pušača u EU na samo 5%.
Svijet
Ovo je najskuplja zemlja za stanovanje u Europskoj uniji, pogledajte na kojem je mjestu Hrvatska
Cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle su za 48 posto između 2010. i 2023. godine, ali rasli su i troškovi stanovanja koji su se, prema najnovijem izvješću Eurostata, u nekim zemljama udvostručili. Najgore je stanovnicima Irske koji su lani imali najveće troškove režija (plin, voda, struja), dvostruko više od prosjeka EU-a, piše Dnevnik.hr.
Druga najskuplja zemlja za stanovanje je Luksemburg gdje su troškovi stanovanja 86 posto iznad prosjeka EU, a treća je Danska s troškovima režija 80 posto iznad prosjeka.
Gdje je Hrvatska?
S druge strane, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najniže troškove stanovanja u Uniji, s cijenama koje su bile 61 odnosno 56 posto ispod prosjeka EU. No, tu je odmah i Hrvatska u kojoj su troškovi stanovanja prošle godine bili 53,4 posto ispod prosjeka Europske unije. Zanimljivo je da je 2010. situacija bila nepovoljnija, troškovi režija tada su bili 49 posto ispod prosjeka EU-a.
Eurostat navodi da su troškovi stanovanja porasli u 17 država članica od 2010., dok su smanjeni u devet država, uključujući Grčku, Cipar i Španjolsku.
Dok se kriza na tržištu nekretnina pogoršava u zemljama poput Irske, Portugala i Španjolske, trend naglog rasta cijena nekretnina usporio je prošle godine na nivou EU-a, kada su blago pale za prosječnih 0,3 posto.
Rastu cijene najma
Od 2010. do 2023. prosječno najveći rast cijena nekretnina zabilježen je u Estoniji, i to od 209 posto, a slijede Mađarska i Litva s rastom od 191 odnosno 154 posto. Smanjenje cijena zabilježeno je samo u Italiji, i to od osam posto te na Cipru gdje je smanjenje cijena dva posto.
Cijene najma su u istom razdoblju porasle za ukupno 22 posto u gotovo svim članicama EU, osim u Grčkoj. U nekim zemljama cijene najma su rasle znatno iznad prosjeka. U Estoniji su skočile za 211 posto, u Litvi za 169 posto, dok su se u Irskoj cijene najma udvostručile. Kad je Hrvatska u pitanju, cijene najma bile su za oko šest posto veće od europskog prosjeka. U prosjeku, stanovnici Europske unije prošle su godine trošili oko petine ili 19,7 posto svog raspoloživog dohotka na stanovanje, s najvišim udjelima u Grčkoj (35,2 posto), Luksemburgu (27,6 posto) i Danskoj (25,9 posto). U Norveškoj, Švicarskoj i Njemačkoj, troše otprilike četvrtinu raspoloživog dohotka na stanovanje.
Više od dvije trećine ljudi u EU-u, odnosno njih 69 posto posjedovalo je svoju nekretninu u 2023. godini, dok je preostalih 31 posto živjelo u najmu. Najveći postotak vlasnika nekretnina zabilježen je u Rumunjskoj, s više od 95 posto, dok su iza nje Slovačka, Hrvatska i Mađarska s više od 90 posto.
Najam je najčešći u Švicarskoj i Njemačkoj, gdje više od 50 posto stanovnika žive kao podstanari.
U 2023. više od polovice stanovništva EU-a (51,7 posto) živjelo je u kućama, 48 posto u stanovima, a samo 0,6 posto u alternativnim oblicima smještaja poput brodova ili kombija. U Irskoj čak 90 posto stanovnika živi u kućama, u Nizozemskoj 79 posto, a u Hrvatskoj i Belgiji 77 posto.
S druge strane, Španjolska ima najveći udio stanovništva u stanovima (66 posto), slijede Latvija (65 posto, podaci iz 2021.), Malta (63 posto) i Njemačka (61 posto).
Hrvatska je treća u Europi i po napučenosti nekretnina: prosjek je oko tri osobe u kućanstvu što Hrvatsku s Poljskom stavlja na dno ljestvice s prosječno jednom sobom po članu kućanstva. Najveći je omjer u Luksemburgu i na Malti, s oko dvije prostorije po osobi.
Svijet
Propast moćnog švedskog proizvođača baterija skupo će koštati Njemačku
Stečaj švedskog proizvođača baterija Northvolta u SAD-u mogao bi skupo koštati i njemačku vladu i saveznu zemlju Schleswig-Holstein zbog upitnog povrata kredita državne razvojne banke KfW.
Objavili stečaj u Americi
Prije desetak dana švedska kompanija objavila je stečaj u SAD-u, istaknuvši da je iscrpila financijske kapacitete, uz procjenu izvršnog direktora u ostavci Larsa Erikssona da im za normalizaciju poslovanja treba 1,2 milijarde dolara.
“Northvoltova likvidnost postala je kritična”, naveli su podnesku stečajnom sudu u Houstonu, dodavši da su osigurali novi zajam od 100 milijuna dolara za stečajni postupak koji bi po procjeni uprave trebao završiti do kraja prvog tromjesečja 2025. godine, uz dovršetak restrukturiranja poslovanja.
Zahtjev za stečajem u SAD-u osigurat će kompaniji vremena da se organizira i proširi poslovanje, uz paralelno ispunjavanje obaveza prema klijentima i dobavljačima, i da se u konačnici pozicionira na dulji rok, poručii su tada iz tvrtke.
Podružnice Northvolt Germany i Northvolt North America, s projektima u Njemačkoj i Kanadi, financiraju se odvojeno i normalno će poslovati, dodali su u priopćenju, objavljenom 22. studenog.
Grade tvornicu u Njemačkoj, dobili kredit od 600 milijuna eura
Švedska kompanija gradi u blizini njemačkog grada Heidea tvornicu baterija i dobila je od državne razvojne banke KfW 600 milijuna eura kredita. Teren jamstva ravnopravno su podijelile savezna i vlada Schleswig-Holsteina.
Prema američkom zakonu, Northvoltovi vjerovnici ne mogu u procesu restrukturiranja poslovanja naplatiti potraživanja, unatoč tome što njegovo poslovanje u Njemačkoj nije obuhvaćeno zahtjevom za objavom stečaja u SAD-u.
Novac je Northvoltu isplaćen kroz konvertibilnu obveznicu, isključivo za gradnju tvornice u Njemačkoj, i švedska matična tvrtka ne može ih koristiti u druge svrhe, priopćilo je njemačko ministarstvo gospodarstva.
Savezna vlada nadoknadit će KfW-u iznos plus prateće troškove u prosincu, rečeno je. Schleswig-Holstein osigurat će pak ‘kontrajamstvo’ za konvertibilnu obveznicu u vrijednosti 300 milijuna eura i isplatit će taj iznos saveznoj vladi.
Bude li restrukturiranje uspješno, švedska kompanija vratit će njemačkoj državi 600 milijuna eura kredita i troškove, dodaje se.
Svijet
Predsjednik Južne Koreje proglasio ratno stanje
Predsjednik Južne Koreje Yoon Suk Yeol proglasio je ratno stanje, rekavši da je mjera nužna kako bi “zaštitila zemlju od komunističkih snaga”. “Kako bismo zaštitili liberalnu Južnu Koreju od prijetnji koje predstavljaju komunističke snage Sjeverne Koreje i eliminirali antidržavne elemente… Ovim proglašavam ratno stanje”, rekao je Yoon u obraćanju naciji uživo na televiziji.