Connect with us

Hrvatska

Ravnatelj DHMZ-a: Ciklona Boris se vraća nazad, u oslabljenom obliku zahvatit će dio Hrvatske

Objavljeno

-

Ivan Güttler, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, gostovao je u Studiju uživo kod Igora Bobića gdje su razgovarali o katastrofalnim poplavama koje su zahvatile Europu, a koje je uzrokovala ciklona Boris.

Na početku, Ivan Güttler naglašava da je ovo “iznimno ekstremna situacija”, ali da su podaci koje su dobivali na europskoj razini bili “ujednačeni.”

Ciklona Boris je i dalje na našem području: “Ima neobičnu putanju. Nakon što je došla na područje Srbije i Mađarske se polako vraća nazad, ali u oslabljenom obliku.”

“Ostaci Borisa uzrokovat će malo oborine danas u istočnoj Hrvatskoj zbog čega je DHMZ izdao žuto upozorenje za tu regiju. Sutra i prekosutra imamo situacije sa oborinom na obali. Ciklona Boris je i dalje ovdje, još nekoliko dana će utjecati na vrijeme u Hrvatskoj, no ne ekstremno kako gledamo ovih dana u Europi”.

Što nas čeka u narednim danima?

“Tu su situacije s oborinama na obali u kombinaciji s burom na sjeveru Jadrana i burom na jugu Jadrana. Očekujemo utjecaj Borisa još nekoliko dana. Ne očekujemo ekstremne događaje kao što imamo u Austriji, Češkoj i dijelovima Poljske, Rumunjske, Moldavije… Ono na što ćemo se morati koncentirati su porasti rijeka, ali ne zbog novih oborina nego zbog oborina koje su pale u Austriji”.

Tijekom ponedjeljka još postoji mogućnost jačih oborina na istoku zemlje, a tijekom tjedna preostaje opasnost – visokih rijeka.

Komentirajući stanje na istoku Hrvatske, konkretno na na Zelenom otoku na Dunavu, Güttler govori: “Dojam je da je oprema spremna, zalihe pijeska su spremne.”

Topli Mediteran

“Nadam se da su ove rane prognoze barem donekle uspjele smanjiti broj žrtava koji je trenutačno na 10″, komentira Güttler stanje u Europi i ističe da je jedan od uzroka ciklone Boris bilo – toplo Sredozemlje:

“Iza nas je vrlo toplo ljeto. Zrak se sad ohladio, ali more je puno veći bazen topline i to je bio dodatan izvor vodene pare za ciklonu koja je nastala”, otkriva.

Na pitanje jesu li poplave koje su prošli tjedan iskusili stanovnici Dugog otoka, Dubrovnika i Korčule na neki način povezane s Borisom, ravnatelj DHMZ-a govori: “Sve je to dio jednog sustava.”

Ljetni rekordi i prognoza za rujan

Što se tiče statistike vezane uz glavni dio ljeta koji je iza nas, Güttler otkriva da je ono bilo “definitivno najtoplije ljeto na mnogim meteorološkim postajama.”

No, došlo je do nagle promjene: “Sam početak rujna je izuzetno bio topao. Cijeli rujan će zbog ove nagle promjene vjerojatno biti hladniji i kišniji.”

Globalno zagrijavanje nije ravna linija”, ističe Güttler odgovarajući na skepsu koju neki i dalje imaju svezi globalnog zagrijavanja: “Ono što je zanimljivo je količina oborina koja je povezana s klimatskim promjenama; izuzetno toplo Sredozemlje su dodatni izvor i energije i vodene pare, a dodatno i topliji zrak sadržava više vodene pare. Tri stupnja topliji zrak ima 21 posto više vodene pare.”

Hrvatska neće postati Sahara!

Ciklona je nastala iz potpuno prirodnih razloga. Još jedan efekt koji je pridonio je onaj kojeg je proizvela ogromna količina snijega: “U svijetu koji ima globalno zagrijavanje, nikad veće temperature, tjedne i tjedne toplinskih valova, mogu nastati i nastaju točke u prostoru koje zbog veće količine vodene pare može značiti veće količine snijega. Tu se prvenstveno misli na Sibir, Kanadu, sjevernu Europu”, pojašnjava.

“Stari klimatolozi koji su još 90-ih proučavali podatke su bili svjesni da to nisu prirodne promjene, niti prirodna kolebanja. Kod oborinskih ekstrema tu je priča složenija nego kod vrućina. Ukupna količina oborina nije ugrožena, Hrvatska neće postati Sahara ni Bliski istok – mi smo taman između središnje Europe i suših dijelova Južne Europe”, umiruje ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatski Caritas: U četiri dana prikupili smo 170.000 eura za BiH

Objavljeno

-

Hrvatski Caritas je u humanitarnoj akciji za pomoć stanovništvu pogođenom poplavama u Bosni i Hercegovini prikupio 170.000 eura financijske pomoći od petka do danas te je u tom razdoblju zabilježeno 15.000 poziva na donatorskoj telefonskoj liniji.

Hrvatska biskupska konferencija uputila je financijsku pomoć od 100.000 eura iz Interventnog fonda HBK, dok je preostalih 70.000 eura pristiglo od donacija građana, priopćili su iz Hrvatskog Caritasa.

Danas uplatili novac Caritasu BiH
Humanitarna akcija pokrenuta je u petak, 4. listopada, nakon vijesti o razmjerima ljudskih i materijalnih šteta nastalih zbog razornih poplava koje su najviše pogodile područje Jablanice, Hadžića, Konjica, Kiseljaka i Fojnice. Hrvatski Caritas je danas prikupljeni novac uputio Caritasu Bosne i Hercegovine, kako bi pomoć što prije stigla pogođenom stanovništvu.

Novčana sredstva će biti usmjerena za pomoć najugroženijim obiteljima i pojedincima, i to putem distribucije neophodnih potrepština (hrane, vode i higijenskih potrepština), kroz nabavu osnovnih materijala za čišćenje i pumpi za vodu kako bi se sanirala nastala šteta te za obnovu kuća.

Otvoren donatorski broj i račun
U sklopu humanitarne akcije, također je moguće donirati i putem poziva na donatorski broj 060/9010. Pozivom na donatorski telefon donira se 0,83 eura te je tako prikupljeno više od 12.000 eura. Donaciju je također moguće uplatit na IBAN: HR5623400091511298894, svrha uplate: Poplave BiH.

Na kraju su istaknuli da će u svim župama i crkvama u Hrvatskoj u nedjelju, 13. listopada, biti organizirano prikupljanje kolekte za pomoć stanovništvu pogođenom poplavama u Bosni i Hercegovini.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HZJZ objavio kada počinje cijepljenje protiv gripe

Objavljeno

-

By

U Hrvatsku je stiglo 450 tisuća doza cjepiva protiv gripe, planirani početak cijepljenja je 21. listopada, a tim su povodom medicinski stručnjaci u utorak pozvali starije osobe i kronične bolesnike na cijepljenje. Do 21. listopada trebala bi završiti distribucija cjepiva prema županijskim zavodima za javno zdravstvo. Posebna je preporuka da se cijepe građani stariji od 65 godina, kronični bolesnici, trudnice i djeca do 5 godina, rekla je Hini epidemiologinja Dijana Mayer upozorivši da su te skupine u povećanom riziku od obolijevanja.

Građani će se moći cijepiti kod obiteljskog liječnika, u županijskim zavodima za javno zdravstvo i na cijepnim punktovima o kojima će biti pravodobno obaviješteni.

U HZJZ-u kažu da je od 1. svibnja u Hrvatskoj već zabilježeno oko 160 sporadičnih slučajeva gripe, a prošle je sezone umrlo 40-ak osoba od komplikacija te bolesti. Mala procijepljenost
Kao i prethodnih godina, nabavljeno je četverovalentno cjepivo za čiju su proizvodnju korištena dva soja virusa tipa A i dva soja virusa tipa B.

“Nažalost, u Hrvatskoj je cijepni obuhvat starijih od 65 godina između 27 i 29 posto što je premalo s obzirom na to da su preporuke EU i Svjetske zdravstvene organizacije da se cijepi 75 posto stanovništva starije dobi”, kazala je Mayer.

O premalom cijepnom obuhvatu bilo je danas riječi i na konferenciji za medije u Westinu gdje su liječnici podijelili klinička iskustva i preporuke za učinkovitu prevenciju gripe.

Problem je u tome što liječnici, koji se skrbe o kroničnom pacijentu, često s njim ne iskomuniciraju dovoljno opasnost od gripe, kazao je pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije u Klinici za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“ Rok Čivljak. Kardiovaskulane komplikacije
“Obiteljski liječnik, onkolog, kardiolog, nefrolog, onaj tko se skrbi o kroničnom bolesniku, uoči sezone gripe trebao bi podsjetiti pacijenta na važnost cijepljenja”, dodao je.

Obiteljska liječnica Valerija Bralić Lang istaknula je da je bitno da se cijepe i trudnice, kao i mala djeca. “Kod nas je interes za cijepljenje protiv gripe oko 30 posto, što je nedovoljno”, kaže.

Kardiolog Daniel Lovrić iz KBC-a Zagreb upozorio je na moguće kardiovaskularne komplikacije gripe – srčani udar, zatajivanje srca, kao i naglu upalu srčanog mišića.

“Imamo jako puno pacijenta starije dobi koji svake godine imaju kardiovaskulane komplikacije, ali i nekoliko mladih pacijenata koji završavaju teško bolesni na respiratoru, na mehaničkim potporama cirkulacije zato što im je srce zatajilo uslijed gripe”, rekao je Lovrić.

“Samo prošle godine tijekom sezone gripe imali smo šest takvih upala srčanog mišića kod ljudi koji su svi redom bili mlađi od 35 godina, znači, jedna normalna zdrava populacija koja je u tom trenutku bila smrtonosno bolesna”, upozorio je Lovrić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Usklađivanje je ovoj skupini donijelo najviše: Mirovina im iznosi više od 2.000 eura

Objavljeno

-

By

Dobro je poznato koje kategorije umirovljenika imaju najveće mirovine u zemlji. Radi se o onima koji su umirovljeni prema posebnim propisima. Ovdje spadaju vatrogasci, policajci, suci, ali i zastupnici u Hrvatskom saboru i članovi Vlade kao i glavni državni revizor. Upravo je njima nakon usklađivanja mirovina skočila na visokih oko 2.165 eura, a takvih je 684 korisnika koji ostvaruju mirovinu s međunarodnim ugovorima.

Iako se iznos prosječne mirovine povećao na 620 eura, a udjelom u prosječnoj plaći je na 47 posto, o čemu smo pisali i ovdje, neki dobivaju skoro četiri puta veći iznos. Radi se o umirovljenim saborskim zastupnicima i članovima Vlade koji su profitirali usklađivanjem. Općenito, oni koji primaju mirovine po posebnim propisima dobivaju velike iznose, a novost je da će po posebnim propisima ići i dva nova zanimanja, o čemu smo pisali ovdje.

Za usporedbu, u srpnju su dobili 2.038 eura, što znači da im je mirovina sada veća za 127 eura.

Kako zastupnici u Saboru i članovi Vlade ostvaruju mirovine?
Zastupnicima koji su obnašali zastupničku dužnost u VI. ili nekom ranijem sazivu Hrvatskog sabora mirovina se limitira prema Zakonu o dopunama Zakona o najvišoj mirovini. Oni u mirovinu odlaze po posebnom Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, koji je vrijedio do tada. Na zastupnike VII. saziva Hrvatskog sabora, koji obnašaju zastupničku dužnost u prvom mandatu, u cijelosti se primjenjuju odredbe ZOMO-a, a limit je 3,8 vrijednosnih bodova.

Važno je znati kako statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne pokazuju zaseban broj saborskih zastupnika, članova Vlade, ustavnih sudaca i revizora. Jednako tako, ne pokazuju koliko ih ima pravo na mirovinu po starom posebnom propisu, a koliko prema ZOMO-u, prenosi Mirovina.hr.

Više je muških korisnika
Dok neki u državi jedva preživljavaju s mirovinom u iznosu od 300 ili manje eura, drugi pak svaki mjesec na račune dobivaju visokih 2.164,75 eura. To su zastupnici Sabora, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor. Oni se svi vode kao jedna kategorija, a takvih korisnika je 684 i u prosjeku imaju 32 godine i devet mjeseci staža. Najviše ih je u starosnoj mirovini, njih 511, dok je 168 korisnika obiteljske mirovine, odnosno naslijedili su visoku mirovinu svojeg preminulog supružniku pa u prosjeku dobivaju 1.880 eura. Više je muških korisnika koji dobivaju ovu mirovinu, njih je 457, dok je žena 227. Razlikuju se i iznosi pa tako muškarci i ovdje bolje prolaze s iznosom od 2.258,93 eura za 32 godine i četiri mjeseca staža, dok žene dobivaju 1.975,14 eura za više staža, odnosno za 33 godine i šest mjeseci.

Prije pet godina 834 eura manje
U srpnju, odnosno prije isplate usklađene mirovine, zastupnici u Saboru i članovi Vlade su imali mirovinu u iznosu od 2.038 eura. Tada je obiteljsku mirovinu primilo 169 korisnika u iznosu od 1.770,69 eura.

Prije godinu dana je ovu mirovinu primilo 678 osoba, dok su dobili 1.844 eura. To je iznos manji za čak 321 euro. Prije pet godina je situacija također bila znatno drugačija. Tada je bilo 669 saborskih zastupnika, članova Vlade i ostalih iz kategorije koji su dobivali 1.331 eura. Za usporedbu, radi se o 834 eura manje u razmaku od pet godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu