ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić predvodio misu za početak nove školske godine Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar
Misu sa početak nove školske godine učenika i profesora Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar u ponedjeljak, 9. rujna, u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Škola nije samo ustanova za učenje, nego uz učenje osoba mora sazrijevati i u svojoj ljudskosti, dobroti, razvijati plemenito u sebi, rekao je mons. Zgrablić. Uz to, osoba mora i rasti u spoznaji Božje volje, dobra koje je originalno Bog namijenio svakom pojedincu osobno, potaknuo je nadbiskup. “To je ono što ti možeš čuti. Glas u tvom srcu, tvojoj nutrini, Bog ti šapće i taj glas nitko ne može čuti osim tebe, da se ne bi zabunio. Jer taj glas Božje volje, Božje riječi Gospodin je namijenio tebi“, poručio je mons. Zgrablić učenicima, rekavši da je i zato potrebno zazivati Duha Svetoga na početku nove školske godine.
Nadbiskup je podsjetio kako je njegova generacija nekad svaki dan počinjala molitvom ‘Gospodine, od tebe dolazi svako dobro’. „Toga dobra ima puno u nama i oko nas. Najveće dobro za nas je da imamo život, da postojimo. Naši roditelji bili su izvršitelji zahvata kojeg je Bog darovao, ali nas je Bog htio i nama je Bog, kao najveće dobro, darovao život. Bog nam je darovao dio sebe, jer Bog je život. Mi možemo upravljati životom, dobro ili loše. Bog je gospodar našeg života, a mi upravitelji“, istaknuo je mons. Zgrablić.
Bog je i ljubav, istina, dobrota. „Škola bi nam trebala pomoći učiti istinu. Znanje je otkrivanje onoga što je Bog učinio, stvorio, što je veće nego naš um može spoznati. U školi smo i da spoznajemo Boga koji djeluje u nama, oko nas u svijetu, da ga otkrivamo. Molimo se Bogu i Duhu Svetom, po kome je naš život nastao. I mi djelujemo u snazi Duha Svetoga, da možemo misliti, razmišljati, po kome se milijuni naših stanica pokreću, Božji duh nas pokreće“, rekao je nadbiskup.
Potaknuo je da zahvalimo Bogu što nam je darovao život, što možemo otkrivati ovaj svijet, sebe, druge, Boga i što možemo tražiti smisao našeg života. „Bogu zahvaljujemo za to veliko dobro koje nam škola pomaže da otkrivamo, da spoznajemo. U tom spoznavanju i otkrivanju sebe, svijeta oko nas i vrijednosti našeg života, jako je važno da tražimo Božju volju. Bog nam je darovao život na način da smo jedinstveni i neponovljivi. Prema tome, moramo tražiti ono što je Božja volja za nas, zašto nam je Bog darovao život. Bog čovjeka nije tek tako gurnuo u postojanje, nego Bog ima divan plan s čovjekom“, ohrabrio je mons. Zgrablić, rekavši da su Božji planovi uvijek veliki. „Ono što Bog čini uvijek je veliko, jer Bog je velik. Mi vidimo malenu sjemenku, ali u toj sjemenci postoji jako veliki potencijal koji postoji u nama.
Jako je važno otkrivati znanje kojim spoznajemo istinu, ali i da u životu, u školi sazrijevate duhovno. Trebate se uvijek iznova, iz dana u dan, pitati, osobito u vašoj dobi kada tražite životno opredjeljenje, čime biste se u životu bavili, da se pitate što je Božja volja za tebe. Božja volja nije nešto što je tebi strano, što je tebi nametnuto, što ti ne želiš.
Nego, Božja volja je dio tvoje originalnosti, neponovljivosti, ono što je Bog stavio u tvoju dušu, duboko u tvoje srce. Dapače, Božja volja je ono što ti najviše, najdublje želiš u svom srcu, ono što samo ti možeš čuti. Nitko drugi ne može čuti i ne može otkriti Božju volju za tebe, osim tebe samoga“, poručio je mons. Zgrablić učenicima. Potaknuo ih je da otkrivaju što Bog hoće s njima i da idu tim putem, jer tada će otkrivati sebe.
„Što više budeš otkrivao Boga i spoznavao ga, to ćeš više moći ispuniti sebe. Sve drugo će stvarati nemir u tebi i tvojoj duši. Naš sklad s Bogom, život s Bogom, kad tražiš ono što je Božja volja, pomaže nam da ostvarujemo mir, sreću, zadovoljstvo koji su najveće dobro koje je već posijano u naše srce – da to otkrivamo, da s time surađujemo, da idemo Božjim putem i činimo ono što Bog nama želi u našem životu“, potaknuo je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je rekao da spoznati Božju volju i otkrivati što Bog želi od pojedinca, osoba mora sama otkrivati. Drugi mu pritom mogu biti od pomoći, mogu na nešto ukazivati, govoriti, ali važno je da osoba to sama spozna i otkrije.
U procesu otkrivanja Božje volje, prvo što treba je slušati svoje srce. „Moraš ući u trenutke tišine i molitve gdje ćeš osluškivati svoje srce, čežnje svoje duše, ono što tvoja duša tebi govori. Žeđ koja je u tebi za dobrim, lijepim, plemenitim – Bog to dobro, lijepo i plemenito nadahnjuje u tvojoj duši. Tu ćeš susresti Božji glas i u svojoj savjesti prepoznati što Gospodin želi od tebe. Važno je i da slušaš Božju riječ, ono što nam je Krist objavio, da budeš siguran u to, da te Zli ne bi naveo i pobuđivao u tebi neke emocije koje bi te mogle odvesti na krivi put“, upozorio je predvoditelj slavlja, rekavši da je Krist punina istine.
„Kad sebe otkrivaš u Božjoj riječi, molitvi, razmišljanju, sakramentalnom životu, u čistoći svoga srca, tada ćeš spoznati i ono što je tvoje dobro, kamo te Gospodin želi voditi, što Gospodin od tebe želi. Na taj način ćeš ostvarivati svoju sreću, put svoga života“, poručio je nadbiskup.
Mons. Zgrablić je kao primjer mladima naveo Ivu Mašinu, uzornog i izvrsnog gimnazijalca i studenta koji je 20. studenog 1961. tragično umro u 31. godini života u zatvoru u Staroj Gradiški. Po tome velikom sinu zadarskog kraja nosi ie i katolička osnovna škola u Zadru. „Bio je istinski bogoljub i ljubio je svoju domovinu. Zbog toga što je ljubio Boga i domovinu, zatvoren je i umro od posljedica mučenja. Bio je zreo mladić. Kad je imao 23 godine, u svoj dnevnik je zapisao čvrste odluke svoje volje koje je donio i vrijednosti koje će nastojati živjeti i kako provoditi dan. Njegovih sedam odluka nama mogu biti snažan poticaj da ispravno usmjerimo svoj život, da tražimo Božju volju i budemo na pravom putu“, potaknuo je mons. Zgrablić.
„Ivo Mašina nije volio ekonomiju, ali je na prvo mjesto stavio: ‘Mobilizirati sve snage volje i sabrano učiti ekonomiju’. Dakle, uključiti svoju volju, htjeti, narediti samom sebi, učiti ne ono što mi je lagano, što volim i što mi je drago, nego ono što mi je najteže. To ću učiti svom snagom. Drugo, ‘ne sagriješiti’. Važno je da imaš čisto srce. Čistim srcem možemo Boga gledati, možemo spoznati Božju volju. Moraš se truditi imati čisto srce.
Pogriješit ćeš. Kod duhovnika u školi ćete se moći ispovijedati, očistiti svoje srce, uvijek iznova dobiti novu snagu, Gospodina koji će te zagrliti, milovati i dati ti snage. Zatim, ‘Moliti pobožno ujutro, preko dana i navečer’. Neka ti ne prođe dan bez molitve, bez Boga bez kojega ništa ne možeš postići. Sve dobro u tvom životu već je djelo Božje milosti jer Bog te vodi i nadahnjuje da možeš učiti, spoznavati, to je dar njegove dobrote. A da se ti koji od njegovih darova živiš, ne sjetiš reći ‘Hvala’. Zatim, ‘Odreći se i u klici uništiti svako maštanje i dangubu’. Dakle, ono što bi vodilo zlu. Peto, ‘Biti brz, hitar i odlučan’. Dakle, ne ljenčariti. Šesto, ‘Svaki dan u tjednu, bez iznimke, učiniti neku žrtvu, nečega se odreći. Vježbati se. Kao što čovjek mora vježbati da bi razvio svoje mišiće, svoje tijelo, da bi zdravo živio, tako treba jačati i naš duh. A jačamo ga uz žrtvu, uz odricanje, nešto čega ćemo se odreći s namjerom, što nam je i teško, da bismo gospodarili svojom voljom, sobom i svojim osjećajima. I sedmo, ‘Ustati čim se probudim’.
U nastavku donosi cijeli plan što će činiti za dana. Od 7,30 sati kad ustaje, do 22 sata, odlučio je što će učiti i raditi, uz ta načela. Ti principi su vrijedni da i nama mogu pomoći da idemo dobrim putem, da razvijemo dobro u sebi, da se usrećujemo. Sreću ne možemo sresti, naći, sreća nam se daruje. Sreća i Božji blagoslov su i u našim rukama – kad s Bogom surađujemo i tako živimo i radimo, onda dobivamo i Božji blagoslov“, poručio je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je poželio da učenici i profesori budu blagoslovljeni u svom radu, da nastavnici poučavaju u duhu vjere i promoviraju učenike u istinske ljude, kršćane, koji će ljubiti Boga, sebe i bližnjega i tako ostvariti najveći ideal svoga života. Zamolio je neka im Majka Marija bude odgojiteljica na putu života.
U misi je koncelebrirao i umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Na kraju mise, don Ante Dražina, ravnatelj Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar, zahvalio je Bogu za dar još jedne godine života i nastavaka srednjoškolskog obrazovanja. Zahvalio je na podršci nadbiskupu Zgrabliću i umirovljenom nadbiskupu Puljiću što je i dalje uz njih. Novi duhovnik u gimnaziji je mladomisnik don Antonio Oltran. Škola sad ima tri duhovnika da učenici imaju više prigode ostvariti susret s njima. U gimnaziju je došlo šest novih stalno zaposlenih profesora i troje novih na zamjeni. Ravnatelj Dražina im je izrazio dobrodošlicu i poželio blagoslovljen početak rada i života u školi, u vjeri da će biti plodonosno njihovo zajedničko putovanje izrastanja, odgoja i obrazovanja.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
OSIGURAJTE SE NA VRIJEME / Evo kako u nedjelju rade trgovine i centri u Zadru…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca ove nedjelje u Zadru:
BAUHAUS:
zatvoreno
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
zatvoreno
HEY PARK
zatvoreno
TOMMY
Put Stanova 46 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
KONZUM:
Put Pudarice 34 – od 7 do 20
A. Starčevića – od 7 do 13
LIDL:
Put Murvice – od 8 do 21
INTERSPAR
Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 20
PLODINE
zatvoreno
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Put Vukića 1 – 07:00-21:00
Zrinsko Frankopanska 4 – 07:00-21:00
Ulica Antuna Dobronića 1 – 07:00-21:00
Ul. bana Josipa Jelačića 12A – 07:00-21:00
RIBOLA
Ulica Ivana Lucića 18 – od 7 do 21
PEVEX
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
SVEUČILIŠTE: Predavanje „Zadarska arheološka baština – prijedlog valorizacije održivosti rimskog katastra“
Sa Sveučilišta najava predavanja Josipe Baraka Perica „Zadarska arheološka baština – prijedlog valorizacije održivosti rimskog katastra” koje će se održati u Multimedijalnoj dvorani na Novom kampusu, u utorak 15. listopada 2024. u 19 sati. Predavanje organiziraju Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru.
Josipa Baraka Perica diplomirala je 2001. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Godine 2006. završila je trogodišnji specijalistički studij na Papinskom zavodu za kršćansku arheologiju u Rimu (Pontificio Istituto di Archeologia Cristiana) na kojem je godine 2013. i doktorirala. Od 2006. zaposlena je na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru na kojem u zvanju izvanredne profesorice održava nastavu na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini studija. Članica je uredništva časopisa Archaeologia Adriatica i vijeća doktorskog studija Arheologija istočnog Jadrana. Suradnica je na trima projektima: MONACORALE – History and Archaeology of Monasteries and Ecclesiastical sites in the Eastern Adriatic (4th-12th c.) / Povijest i arheologija samostana i crkvenih lokaliteta na istočnoj obali Jadrana (od 4. do 12. stoljeća) (École française de Rome); GRIVA – Gradina svetog Ivana, izolirana točka otočnih dodira (Sveučilište u Zadru) i MeMori-Memento mori: antički svijet mrtvih podvelebitskog prostora (Sveučilište u Zadru). Nakon zaposlenja kao suradnica, zamjenica ili voditeljica sudjelovala je na nizu sustavnih arheoloških istraživanja i rekognosciranja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Znanstveno zanimanje usmjereno joj je prema starokršćanskoj arheologiji, kasnoantičkoj arheologiji, arheologiji arhitekture i arheologiji krajolika.
Zadar je kao vodeće liburnsko središte početkom 1. st. postao kolonija rimskih građana – Colonia Iulia Iader. Kolonija je kao upravna jedinica obuhvaćala grad unutar zidina, sa svim obilježjima urbanoga središta, ali i izvangradsko područje koje je bilo gospodarski temelj same kolonije – ager. Uobičajeno obilježje agera kolonije bila je centurijacija, odnosno podjela na centurije jednake veličine, koje su služile boljoj organizaciji prostora i lakšem upravljanju njime, ali i za određivanje vrijednosti zemljišta. Zadarski je ager uključivao maksimalni prostor plodne zemlje na kopnu i na otoku Ugljanu. Centurije su bile kanonskoga modula 710 x 710 m (20 aktusa), a kardi i dekumani bili su orijentirani uz liniju obale, slijedeći geomorfologiju terena i oblikujući mrežu koja je opstala do danas.
Agrarni pejzaž Iadera organizirao se prema principima rimske agrimenzure, a prostor agera, iako se od trenutka formiranja kontinuirano mijenjao djelovanjem ljudskih i prirodnih čimbenika, sačuvao je ostatke antičke centurijacije koji su vidljivi u današnjoj podjeli urbanog prostora grada izvan povijesne jezgre. Upravo valorizacijom održivosti rimskog sustava mjerenja zemljišta unutar suvremenoga cestovnoga gradskog sustava otvaraju se brojne mogućnosti za novu prepoznatljivost grada i njegove arheološke baštine.
Izrada projektnog prijedloga rezultat je dobre suradnje stručnjaka iz različitih znanstvenih područja. Uz izv. prof. dr. sc. Josipu Baraka Pericu s Odjela za arheologiju, u izradi su aktivno sudjelovali izv. prof. dr. sc. Ante Blaće s Odjela za geografiju, dipl. arh. Filipa Jurković Pešić, voditeljica Sveučilišne arheološke zbirke s Odjela za arheologiju, izv. prof. dr. sc. Franjo Pehar s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i prof. dr. sc. Gregory Zaro s Odjela za antropologiju i Instituta za klimatske promjene (University of Maine, USA).
ZADAR / ŽUPANIJA
Zadarski komorni orkestar 14. listopada u crkvi sv. Donata
Nakon nedavno održanog koncerta otvorenja sezone na kojem su nastupile sjajne hrvatske glazbenice svjetskih karijera, violočelistica Monika Leskovar i pijanistica Martina Filjak, Koncertni ured Zadar sezonu nastavlja prvim u nizu koncertom Zadarskog komornog orkestra koji će uskoro obilježiti 65 godina svog djelovanja.
U ponedjeljak, 14. 10. s početkom u 20 sati u crkvi sv. Donata Zadarski komorni orkestar nastupit će pod umjetničkim vodstvom čembalista Pava Mašića i uz solista i koncert-majstora Martina Krpana.
Na programu se nalaze četiri iznimno zanimljiva glazbena djela koja su ostavila značajan trag u povijesti glazbe. To su Koncert za violinu i gudače u E-duru, BWV 1042 koji je na glasu kao jedan od najpoznatijih violinskih koncerata Johanna Sebastiana Bacha, a kojeg je davne 1990. godine kao solistica izvela Maja Dešpalj na 30. Glazbenim večerima u Sv. Donatu. Zatim će biti izveden Koncert u g-molu za čembalo i gudače br. 7 BWV 1058, glazbeno djelo u koje je Bach po prvi puta uveo čembalo kao solistički instrument. Na barokni će se repertoar potom nadovezati Koncert za čembalo i gudače u D-duru koji je napisao Bachov najstariji sin, Wilhelm Friedemann Bach čiji je stil u odnosu na očev uznapredovao do novijeg tzv. galantnog, odnosno rokoko stila.
Zaključak koncerta biti će Dvostruki koncert u F-duru za violinu, čembalo i gudače Josepha Haydna, koji je u stilskom smislu u odnosu na oca i sina Bach učinio značajan iskorak prema klasicizmu.
Informacije o prodaji ulaznica i pretplata
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
ZADRANI SLAVE SVOG ZAŠTITNIKA SV. ŠIMU / U 17 sati blagoslov djece; u 19 sati svečano misno slavlje
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRIPREMITE SE NA VRIJEME / U srijedu bez vode četiri ulice u Zadru!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
OBAVIJEST IZ VODOVODA: Danas bez vode 11 ulica u Zadru! Provjerite popis…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
ZADRANI SLAVE SVOG ZAŠTITNIKA / Sutra je blagdan sv. Šime. Svečane mise u 11 i 19, blagoslov djece u 17 sati