Opća bolnica u Koprivnici u petak je do daljnjeg zabranila sve posjete pacijentima.

“Zbog povećanja broja covid-19 pozitivnih pacijenata u Općoj bolnici “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica zabranjuju se posjeti do daljnjeg”, priopćili su iz bolnice.

Podsjetimo, nova varijanta koronavirus XEC nedavno je zabilježena u Hrvatskoj, kako je potvrđeno za N1 iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

“Predviđa se da će ova podvarijanta u sljedećih par mjeseci preuzeti dominaciju, ali takvih je predviđanja bilo i ranije pa se nisu uvijek obistinila. Vrijeme će pokazati”, poručili su tada iz HZJZ-a.

Hrvatska je 2005. godine, među prvima u Europi, uvela sustav povratne naknade za ambalažu od pića i napitaka. No u dosadašnjih 19 godina iznos naknade ostao je nepromijenjen.

Za povrat plastičnih boca od početka se dobivalo 50 lipa po komadu, a taj iznos nije se promijenio niti ulaskom Hrvatske u eurozonu 2023. godine, jedino je konvertiran pa sada iznosi 7 centi.

Iako je Hrvatska bila među europskim pionirima u uspostavi sustava povratne naknade za plastične boce, iznos naknade ostao je najniži u Europi.

“Sramotno najniži iznos u Europi”

Primjerice, u Estoniji, Latviji i Litvi povratna naknada iznosi 10 centi, u Poljskoj 12 centi, u Slovačkoj 15, u Švedskoj od 12 do 19 centi ovisno o veličini i materijalu ambalaže, u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj je 25 centi, a u Finskoj od 10 do 40 centi, također ovisno o veličini ambalaže.

U međuvremenu je kod nas set ambalaže za povrat od 2021. proširen na ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda te bočice zapremnine 0,2 litre.

Nekoliko ekoloških udruga okupljenih u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom pritiskale su dosadašnje Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša, a od proljetos i novoustrojeno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da povećaju iznos te, kako rekoše, “sramotno najniže povratne naknade u Europi”.

I 10 centi premalo, trebalo bi kao u Slovačkoj

Konačno, sredinom prošloga mjeseca ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković potvrdila je da će od 1. siječnja 2025. godine naknada za povrat PET ambalaže iznositi 10 centi. No, i taj tri centa viši iznos ekološkim se udrugama čini premalim i nedovoljno motivirajućim pa eko-udruge zahtijevaju da bude između 15 i 50 centi.

“Donošenje Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi čekali smo od 2023. te se u tom razdoblju ekonomska situacija znatno promijenila i došlo je do značajnih poskupljenja. Stoga smatramo da iznos naknade ne bi trebao biti manji od 15 centi, kao što primjerice ima Slovačka, socioekonomski sličnija Hrvatskoj”, izjavila je nedavno za Hinu Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.

Od milijun boca bude vraćeno oko 850.000

Unatoč tomu, stopa recikliranja povratne ambalaže u Hrvatskoj vrlo je visoka. U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) rekli su nam da je stopa recikliranja u sustavu povratne naknade za plastiku oko 95 posto od sakupljenih količina, dok je za staklo i metal ta stopa između 95 i 99 posto.

Što se tiče ukupnog broja plastične (PET), metalne (Al/Fe) i staklene ambalaže u sustavu povratne naknade, u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zadnje službene podatke imaju za 2022. godinu.

“Tada je na tržište ukupno stavljeno više od milijun komada ambalaže u sustavu povratne naknade, konkretno 1.069.557.045 komada, a sakupljeno je 854.608.401, odnosno 79,90 posto. Za povratnu naknadu u 2022. godini građanima je isplaćeno 427.304.200,50 kuna ili oko 57 milijuna eura”, rekli su nam u FZOEU-u.

Mnogi preživljavaju sakupljajući boce

Stopa prikupljanja svake je godine otprilike ista, a budući da se iznos naknade nije mijenjao, spomenuti ukupni iznosi isplaćeni građanima također su slični.

Valja reći da je osim ekološke komponente, sustav povratne naknade za plastične boce od samog početka imao i izraženu socijalnu komponentu jer mnogi siromašni građani od 2005. godine naovamo preživljavaju od sakupljanja boca, odnosno povratnih naknada.

Ministarstvo poljoprivrede prije nekoliko dana objavilo je službenu preporuku da se pričeka s berbom maslina jer one još uvijek dozrijevaju. Međutim velik broj maslinara već je završio ili krenuo s berbom. Među njima je i agronom Damir Buntić, tajnik Udruge dalmatinskih uljara i predsjednik Odbora za maslinarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

U svojoj preporuci Ministarstvo ističe da je stanje u maslinarskim područjima obilježeno zasad velikim količinama vlage.

“Maslina se oporavlja i sada nas očekuje period stvaranja mase, ponajprije naglim upijanjem vode. Sve masline koje su patile zbog suše brzo će upijati vodu, tako da će samo naizgled situacija biti zadovoljavajuća. Ono što je upitno kod takvih maslina je stvaranje kvalitetne suhe tvari iz koje proizlazi i stvaranje kvalitetnog ulja. Optimalan termin berbe za većinu sorata neće biti tako brz pa se nakon kiša preporučuje tretiranje protiv štetnika kako bi se maslini ostavilo dovoljno vremena za postepeno dozrijevanje”, navode iz Ministarstva, a prenosi tportal.

Njihovu preporuku nije poslušao Buntić, s kojim smo telefonski kontaktirali u utorak, taman u jeku berbe. Njegov maslinik u zaleđu Vodica ima 316 stabala.

“Kad će krenuti berba, to ovisi o sortnom sastavu maslinika, njegovoj mikrolokaciji i zrelosti ploda. Osobno, draže mi je imati jedan posto manji randman (postotak ulja u prerađenom plodu), ali da ranije završim s berbom, dok je lijepo vrijeme. Kasnije riskirate da vam plod sruši vjetar ili da ga napadne maslinova muha”, izjavio je Buntić, već nekoliko godina tajnik Udruge dalmatinskih uljara te čelni čovjek Odbora za maslinarstvo HPK-a.

Koliko će ulja biti?

vu godinu za maslinare Buntić ocjenjuje dobrom. Čak bi, što se tiče količine ploda, mogla biti i iznad prosjeka, barem u Dalmaciji.

Kad je riječ o količini ulja, to ćemo tek vidjeti. Obično je količina ploda obrnuto proporcionalna randmanima, odnosno oni su manji kad je količina ploda veća’, objasnio je Buntić.

Suša i visoke temperature obilježile su ljeto. Neke sorte na tlu koje slabo drži vodu odbacile su kompletan plod.

“Pri vrhu mog maslinika, gdje je tlo plitko, u istoj visini imam istarsku bjelicu i oblicu. Istarska bjelica je odbacila sav plod. Na oblici do nje sve je ostalo na granama, a masline su veličine šljive. Jednostavno se neke sorte pokazuju otpornijima na suše i ekstremne temperature”, rekao je Buntić.

Žali se da su porasli svi popratni troškovi. Uljare naplaćuju preradu maslina od 0,25 do 0,30 eurocenti po kilogramu.

“Prošle godine sam upola manje platio marendu ekipi berača. To vam sve govori”, ističe Buntić.

Cijena ulja

Kolike cijene maslinovog ulja mogu očekivati potrošači? Prema riječima tajnika Udruge dalmatinskih uljara, ulja će biti dosta, ali zasad je teško procijeniti kako će se kretati cijena.

“Za kvalitetno maslinovo ulje cijena mora biti 20 eura po litri. Sve ispod toga nema smisla. Maslinari s nižim cijenama nemaju nikakve računice. Prije 20 godina kupio sam zemlju i mehanizaciju i zasadio masline. Prvih šest-sedam godina nisam imao uroda. Od preostalih 13 godina sigurno tri-četiri godine nije bilo uroda. Investicija u maslinik sad se već broji u stotinama tisuća eura. I sad vi meni recite kolika bi trebala biti cijena maslinova ulja i moja zarada da pokrijem investiciju? A s druge strane imate majstora koji je uložio u zidarsku fanglu i nekoliko bušilica i dnevno zarađuje 200 eura. To su neke apsurdne stvari. Platiti majstora 200 eura danas je normalno, a problem je dati 20 eura za vrhunsko maslinovo ulje. U toj litri ulja uvjerljivo su viši troškovi, angažman i znanje nego kod majstora”, smatra Buntić.