Industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u kolovozu najsnažnije od početka prošle godine, a Hrvatska se svrstala među zemlje s najvećim padom, uz bok Danskoj i Grčkoj, pokazali su danas podaci europskog statističkog ureda. Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u kolovozu za 1.8 posto u odnosu na prethodni mjesec, najsnažnije od veljače prošle godine.

U srpnju bila se smanjila za 0.5 posto. Na razini EU proizvodnja je u zadnjem ljetnom mjesecu porasla za 1.3 posto u odnosu na srpanj kada se prema revidiranom podatku bila smanjila za 0.3 posto. Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 3.7 posto u eurozoni i za 3.6 posto u EU.

Zamjetan rast bilježili su i sektori trajnih potrošačkih dobara, za 1.7 posto u eurozoni i za 1.4 posto u EU. Proizvodnja energije uvećana je u zoni primjene zajedničke europske valute za skromnih 0.4 posto i za 0.2 posto u EU.

Najveći pad u Danskoj, Hrvatska nije daleko
Najsnažnije je u kolovozu na mjesečnoj razini porasla proizvodnja u Irskoj, za 4.5 posto. Slijede Njemačka i Litva gdje je uvećana za 3.3 posto. Daleko najveći pad proizvodnje zabilježen je u Luksemburgu, za 9.2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Slijedi Hrvatska s padom industrijske proizvodnje u kolovozu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 4.6 posto u odnosu na srpanj kada je prema revidiranim podacima bila poskočila za 6.3 posto.

Pad u kolovozu najsnažniji je od početka pandemije u travnju 2020. godine, a nadovezuje se na skok proizvodnje na sredini ljeta, najveći od lipnja 2020. godine i ublažavanja mjera suzbijanja covida-19.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazali su 13.2-postotni pad proizvodnje kapitalnih dobara u kolovozu u odnosu na srpanj i smanjenu proizvodnju energije, za 2.2 posto. U srpnju proizvodnja energije bila je poskočila za 12.9 posto, a proizvodnja kapitalnih dobara za 11.7 posto. Blizu su Hrvatskoj po padu proizvodnje u kolovozu Danska i Grčka gdje se smanjila za 4.5 odnosno za 4.4 posto.

Stabilizacija
U odnosu na prošlogodišnji kolovoz industrijska proizvodnja u eurozoni gotovo je stagnirala, nakon 2.1-postotnog pada u srpnju, prema revidiranim podacima. Stabilizacija se nazire i u EU gdje je proizvodnja također gotovo stagnirala, nakon revidiranog 1.5-postotnog pada u srpnju.

Najviše je u eurozoni u kolovozu na godišnjoj razini porasla proizvodnja energije, za 2.6 posto, koja je u EU rasla 2.2 posto. U EU najveći rast proizvodnje bilježio je sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 3.1 posto.

Proizvodnja kapitalnih dobara zadržala se više-manje na razini prošlogodišnjeg kolovoza. Najsnažniji pad na oba područja zabilježen je u proizvodnji trajnih potrošačkih dobara, za 4.8 posto u eurozoni i za 3.9 posto u EU.

Skok u Irskoj
Najveći rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u kolovozu Irska, za 15.8 posto. Slijedi Danska gdje je uvećana za 10.7 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u kolovozu pala na godišnjoj razini za 2.1 posto, nakon 1.6-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

Isti postotni pad bilježila je u kolovozu i Rumunjska, a blizu je i Njemačka gdje je smanjena 2.5 posto. Daleko najveći pad proizvodnje bilježio je Luksemburg, za 11.7 posto. Slijede Estonija i Mađarska gdje je smanjena za 6.0 odnosno za 4.2 posto.

Premijer Andrej Plenković najavio je danas u saboru da vlada kani do kraja mandata prosječnu neto plaću povećati na 1600 eura, a minimalnu od Nove godine na 970 eura.

Plaće, mirovine i priuštivo stanovanje, vladini su prioriteti u iduće četiri godine, naglasio je premijer podnoseći Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu vlade.

Danas, na Užem kabinetu, odlučili smo da bruto minimalna plaća od 1. siječnja bude 970 eura, da se poveća za 130 eura, rekao je Plenković, tumačeći kako vlada na taj način pomaže onima koji imaju najmanje. Otkrio je da danas u Hrvatskoj ima sto tisuća ljudi koji primaju minimalnu plaću i dodao kako vlada svojom mjerom želi da im plaća bude takva da im omogući dostojanstveniji život. Najavio je promjenu formule za usklađivanje mirovine prema formuli 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i troškova života.

Dodatne iskorake vlada planira i u mjerama za jačanje obitelji i potporama obiteljima s djecom. Povećat ćemo staž majkama sa 6 mjeseci na 12 za svako rođeno ili posvojeno dijete te uvesti godišnji dodatak, precizirao je premijer.

Nova mjera koja se uvodi od 1. siječnja iduće godine je, da se naknade za novorođenu djecu, jednokratne, povećavaju za sto posto, s 309 na 618 eura.

Najveća prednost Milanovića u kampanji, kazao je politolog Berto Šalaj, što ga značajan dio građana percipira kao zadnju branu svemoći HDZ-a. Retorika između premijera i predsjednika još će se zaoštriti, kazao je u HRT-ovoj emisiji politolog s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Berto Šalaj.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman prošli tjedan je sugerirao da predizbornu kampanju predsjednika Zorana Milanovića financiraju možda neki ruski izvori. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković izjavio je da postoje indicije da Milanovićevu kampanju financira Rusija, a zatim je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo kako nema dokaza da kampanju financiraju Rusi.

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je pak izjavio da je “Milanović korisni idiot u interesu Rusije”.

Hoće li narativ o ruskom plaćeniku naštetiti?
Retorika između predsjednika i premijera, pa i ministara u vladi će se zaoštriti, izjavio je Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti. I kada nema predizborne kampanje za predsjedničke izbore, tu je oštra retorika, nesuglasice oko vanjske politike u slučaju ruske agresije prema Ukrajini.

“Jasno je da su pogledi premijera i predsjednika različiti, a u predizbornoj kampanji se “skidaju rukavice” tako da se ide s tim “teškim naoružanjem”. Meni je tu nekako najpristojnija izjava ministra Božinovića koji je rekao da se iz Milanovićevih izjava daju iščitati “proruski, proputinovski stavovi”, ali da nema dokaza da je kampanja financirana iz ruskih izvora”, naglasio je Šalaj. “Ja nisam vidio ništa što bi indiciralo da je Milanović financiran od strane nekih vanjskih sila”, rekao je Šalaj. Dodao je da ne misli da bi Milanoviću ova tema mogla naštetiti u kampanji.

Mislim, tvrdi Šalaj, da će Milanovićeva najveća prednost biti što ga značajan dio građana percipira kao zadnju branu svemoći HDZ-a, Andreja Plenkovića, prenosi HRT.

“Zbog toga su mu spremni oprostiti svu političku retoriku, eskapade, sve ono što je radio, čak i na parlamentarnim izborima – samo da ne bi “sva politička jaja stavili u istu košaru”. Milanović kao zadnja brana – bit će to njegova najveća prednost i u ovoj kampanji i u drugom mandatu.”

“Ovo što rade Plenković i ministri snižava politički diskurs”
“U nekim državama s demokratskom političkom kulturom koja je razvijenija nego u Hrvatskoj ova situacija ne bi prošla samo na razini političkog govora. Ili je istina ono što govore visoki dužnosnici iz vlade, pa je to ozbiljna prijetnja nacionalnoj sigurnosti, što je razlog za pokretanje opoziva predsjednika itd. Ili pak to nije istina. U tom slučaju kleveću aktualnog predsjednika i onda bi trebali snositi političku odgovornost ili se ispričati. Bojim se da se ništa od toga neće dogoditi i bojim se da ovo što radi premijer i ministri vodi dodatno snižavanju političkog diskursa i dodatnom trovanju političkog govora, naglasio je Berto Šalaj.

“Najtoksičniji politički govor inaugurirao je aktualni predsjednik Republike Zoran Milanović. Sjećamo se što je sve govorio i kako je vrijeđao druge političare, ljude iz HDZ-a. Međutim, HDZ na ovaj način, ne ukazujući na činjenicu da trebamo voditi vanjsku politiku koja će ići kao pomoć Ukrajini, protiv ruske agresije i protiv autoritarnih režima – oni se spuštaju na razinu klevete. Ne mislim da će im to pomoći. Moj osobni stav je, a nemam nikakav dokaz, da ne mislim da je Milanović financiran ruskim novcem”, kazao je među ostalim Berto Šalaj.

O Primorcu
Od 2000. godine, tvrdi Šalaj, nikada na predsjedničkim izborima nije se dogodilo da pobijedi kandidat parlamentarne većine. Za HDZ-ovog kandidata Dragana Primorca rekao je da nije “netko tko među HDZ-ovim biračima može proizvesti veliki entuzijazam i emocije”.

“Naravno da bi premijer želio imati na predsjedničkoj funkciji nekoga s kim bi mu bilo lakše surađivati, ali isto tako ne bi me iznenadilo da premijer već sada shvaća da je ta trka uzaludna i da mu slijedi nastavak te tvrde kohabitacije s gospodinom Milanovićem”, rekao je Šalaj.