Connect with us

Hrvatska

Objavljen rat klimama i zatvaranju balkona. Što ako ste to već napravili?

Objavljeno

-

Za četiri mjeseca stižu velike promjene za sve koji žive u zgradama. Stanari više neće moći pregrađivati balkone kako žele, a sve klime i antene s pročelja zgrada – morat će maknuti. Tu su i masne kazne za iznajmljivanje stanova bez pitanja susjeda. Za četiri mjeseca, stanari u zgradama diljem Hrvatske suočit će se s velikim promjenama koje će značajno utjecati na način na koji koriste svoje prostore. Novi zakon donosi rigorozne mjere koje se odnose na zatvaranje balkona, postavljanje klima uređaja te iznajmljivanje stanova turistima. Jedna od glavnih promjena odnosi se na ograničenja vezana za balkone i lođe. Stanari više neće moći samostalno pregrađivati, natkrivati ili zatvarati balkone bez odobrenja. Kako su pokazale prakse posljednjih godina, mnogi su stanari, posebno na posljednjim katovima, neovlašteno proširivali svoje prostore, često bez obzira na estetski izgled, piše net.hr.

Država se tim problemom odlučila ozbiljno pozabaviti. Stanari više od balkona i lođa neće moći raditi što žele – odzvonilo je njihovom pregrađivanju, natkrivanju i zatvaranju.

“To su strašni primjeri gdje ljudi bezobrazno nadograđuju i proširuju svoje prostore. Posebno zadnji katovi u stambenim zgradama i misle da mogu svašta raditi, i dan danas se to događa,” komentirao je Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada u Zagrebu.

Kazne i regulacija
Oni koji se novog zakona ne budu pridržavali novčano će biti kažnjeni od tisuću do 5500 tisuća eura. Novčanu kaznu platit će i izvođač radova koja ide i do 10 tisuća eura.

Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne skupine poslovanja nekretninama pri HGK, naglašava: “To je dobra stvar, jer zatvaranje balkone je oblik nelegalne gradnje. I za to bi se trebala dobiti dozvola jer se povećava stambeni prostora, a može se poremetiti i statika. Više regulacije je dobrodošlo i radi estetike.”

Vladanović pozdravlja inicijativu zakonodavca jer si mnogi dopuštaju sve i svašta i misle da mogu napraviti sve što im padne na pamet.

Osim balkona, dio novog Zakona o upravljanju zgradama, odnosi se i na klima uređaje. Tko je stavi na pročelje, riskira kaznu do 5500 eura.

Andrea Markešić otkriva što s onima koji su već ranije postavili klime na pročelja: “Oni suvlasnici koji su svoje balkone zatvorili ili postavili klimatizacijske uređaje ne moraju ništa micati jer zakon ne djeluje retroaktivno.“

Svi suvlasnici od nove će godine biti obvezni izglasati i godišnji program upravljanja zgradom – ako to ne učine, iznos pričuve povećat će se pet puta. Jasno se definira izvanredno i redovno održavanje. Što su hitni popravci, što investicijski, a što nužni. Mijenjaju se i pravila za one koji ne plaćaju pričuvu.

“Ranije su se ovrhe pokretale svake dvije godine, sada po zakonskom tekstu ovrhe bi se trebale pokretati svakih šest mjeseci, odnosno nakon šest neplaćenih rata pričuve što povećava trošak suvlasnicima i otežava posao upravitelju”, govori Andrea Markešić.

Od svih novosti najsnažnije je odjeknula ona o iznajmljivanju stanova turistima, za što će trebati suglasnost sustanara, pa se prava navala na šaltere za kategorizaciju turističkog smještaja tek očekuje.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

DHMZ upozorava na veliku promjenu vremena. Stiže olujno nevrijeme i drastično zahlađenje

Objavljeno

-

By

Ljetnim vrućinama bliži se kraj uz izraženu promjenu vremena koja će zahvatiti naše krajeve u drugom dijelu tjedna. Temperatura će se u nekim krajevima osjetno sniziti, osobito u unutrašnjosti, a kiša će zahvatiti cijelu zemlju, mjestimice i u obliku izraženih pljuskova s grmljavinom.

Promjenu vremena donosi hladna fronta koja se približava sa zapada, zajedno s većom količinom vlažnog i nestabilnog zraka.

U srijedu će se u zavjetrini Alpa na fronti formirati plitka ciklona koja će se iz područja sjeverne Italije premještati prema jugoistoku, dok će se frontalni sustav idućih dana polako premještati na istok, objavio je DHMZ.

Slika 2.
Prognoza ukupne 72-satne količine oborina (mm) u razdoblju od srijede, 9. rujna 2026. u 00 UTC, do subote 12. rujna 2026. u 00 UTC. Izvor: ECMWF.

Prvi val nestabilnog zraka očekuje se već u drugom dijelu srijede, ponajprije na sjevernom Jadranu, te u prvom dijelu četvrtka.

Lokalno su moguća grmljavinska nevremena praćena jakim i olujnim udarima vjetra te tučom, a na moru nije isključena ni pojava pijavica. Jači pljuskovi i grmljavina praćeni olujnim udarima vjetra mjestimice su mogući i u unutrašnjosti zemlje.

Drugi val stiže s četvrtka na petak, kada će se ciklona premještati dalje prema jugoistoku. Tada raste vjerojatnost za izraženije pljuskove i grmljavinska nevremena i u Dalmaciji. Do subote će pasti obilna kiša, posebice na zapadu zemlje lokalno može biti i više od 100 mm.

Prognozirane oborine neće bitno utjecati na vodostaje rijeka, ali lokalno obilnije oborine u kratkom vremenu, osobito na vrlo suhom tlu nakon dugotrajnih vrućina te posebice na opožarenim površinama, mogu zbog smanjene mogućnosti upijanja vode dovesti do pojave izraženijeg površinskog otjecanja i pojave bujičnih i urbanih poplava.

Slika1
Prizemna sinoptička karta za četvrtak, 10. rujna u 00 UTC (2 sata po lokalnom vremenu). Izvor: DWD

S prolaskom hladne fronte stiže i osjetno zahladnjenje. U unutrašnjosti će dnevna temperatura ponegdje biti i za 10 do 15 °C niža nego proteklih dana. Na Jadranu će promjena biti manje izražena, ali će donijeti kraj vrućinama i ugodnije temperaturne prilike.

Pratiti upozorenja i prognoze te postupati prema preporukama nadležnih službi

Na snazi su upozorenja za grmljavinsko nevrijeme.

Snimka zaslona 2026-09-08 172048
DHMZ/Meteoalarm

“Građane pozivamo na oprez i podsjećamo da se nijedna razina upozorenja ne smije podcijeniti. Preporučujemo redovito praćenje prognoza i upozorenja na mrežnoj stranici meteo.hr, gdje ih prognostičari DHMZ-a ažuriraju prema razvoju vremenske situacije. Postupajte prema uputama nadležnih službi i svoje aktivnosti prilagodite vremenskim uvjetima”, kazali su iz DHMZ-a.

Nastavi čitati

Hrvatska

U pripremi novost za vozače: Stižu novi radari, evo što će sve “hvatati”

Objavljeno

-

By

Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj za nabavu 40 fiksnih radara i 120 kućišta kojima proširuje sustav nadzora brzine, a novi uređaji bilježit će i vožnju u nepropisnom smjeru te pretjecanje preko pune crte.

Natječaj procijenjene vrijednosti 2,725 milijuna eura bez PDV-a objavljen je u utorak na Elektroničkom oglasniku javne nabave.

Kućišta će biti postavljena na više lokacija nego što ima uređaja, a tehničari će radare povremeno premještati među njima, pa će dio kućišta u svakom trenutku biti prazan.

Mjesta ugradnje odredit će ministarstvo, i to postupno tijekom dvogodišnjeg sporazuma, a podatke o lokacijama dobit će samo odabrani dobavljač. Sustav je predviđen za ugradnju na najviše 120 lokacija u županijama koje odredi MUP, a te se lokacije smatraju podacima ograničenog pristupa, stoji u natječajnoj dokumentaciji.

Svaki radar istodobno će mjeriti brzinu na najmanje tri prometne trake i „hvatati“ vozila u oba smjera, i ona koja mu prilaze i ona koja se udaljavaju.

Prema tehničkim specifikacijama, mora raditi i danju i noću te u uvjetima smanjene vidljivosti, uz infracrveno osvjetljenje koje ne zasljepljuje vozače. Također mora moći očitavati registarske oznake za sve članice Europske unije te za niz drugih zemalja, među kojima su Švicarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Ukrajina i Rusija.

Prikupljeni podaci s fotografijom prekršaja, lokacijom, prometnom trakom, smjerom kretanja i izmjerenom brzinom prenosit će se u informacijski sustav MUP-a, a sama nabava provodi se u sklopu projekta Unapređenja i modernizacije rada prometne policije.

Uz same uređaje, dobavljač će morati provesti i obuku za najmanje 70 policijskih službenika i 20 tehničkih djelatnika, o svom trošku, kao dio isporuke po načelu ključ u ruke. Za isporučeni sustav mora dati jamstvo od najmanje 24 mjeseca, a rok za dostavu ponuda je 9. listopada.

Riječ je o okvirnom sporazumu na dvije godine s jednim dobavljačem, što znači da će MUP s odabranom tvrtkom sklapati pojedinačne ugovore po potrebi, umjesto da za svaku isporuku raspisuje novi natječaj. Dobavljač će robu morati isporučiti u roku od 120 dana od sklapanja ugovora te je u dodatnih 60 dana instalirati.

Nastavi čitati

Hrvatska

Počinje nova školska godina: U prve razrede upisano manje učenika nego prošle godine

Objavljeno

-

By

U školskoj godini 2026./2027. osnovne škole pohađat će oko 296.500 učenika, među kojima je oko 36.300 prvašića, dok će srednje škole pohađati oko 147.000 učenika, odgovorilo je na upit Hini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Od ukupno 38.735 učenika koji su u ljetnom i jesenskom upisnom roku upisali srednju školu, njih 27.331 odnosno 70,2 posto upisalo je strukovne škole, 10.698 učenika odnosno 28 posto gimnazije, a 706 učenika odnosno 1,8 posto glazbene i plesne škole.

Učenici koji nisu potvrdili upis u školu u kojoj su ostvarili pravo upisa mogu se upisati u srednju školu u kojoj je ostalo slobodnih mjesta u naknadnom upisnom roku koji traje od 3. do 30. rujna.

Ministarstvo zasad raspolaže privremenim podacima prema kojima je prve razrede osnovne škole upisalo oko 36.300 učenika. Prošle školske godine bilo ih je 36.475. Konačni podatci bit će dostupni nakon što se od 1. rujna učenici prvih razreda upišu u bazu e-Matica, kada se u bazi otvara nova školska godina.

Nastavlja se program cjelodnevne škole

Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” nastavlja se i ove školske godine u 62 osnovne škole. U prošloj školskoj godini programom je bilo obuhvaćeno 11.963 učenika.

Škole obuhvaćene programom dograđene su i opremljene, a učenicima su besplatni izvannastavni i izvanškolski programi, nastavni materijali, terenska nastava i prehrana, odnosno do tri obroka dnevno. Unutar školskog dana organizira se i rekreacijska stanka za sve učenike.

Ministarstvo navodi i da djelatnici škola obuhvaćenih programom imaju redovita stručna usavršavanja koja provodi Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom, dok škole kroz program “Malih darovnica” ostvaruju partnerstva s drugim školama radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse.

Praćenje i vrednovanje programa od početka njegove primjene kontinuirano provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

Modularna nastava u školskoj godini 2026./2027. provodit će se u prvim i drugim razredima srednjih strukovnih škola, a od nove školske godine uvode se i nova strukovna zanimanja, među kojima su kućni majstor – domar, arborist, tehničar prometne logistike, drvno-ekološki tehničar, arhivski tehničar te tehničar za inteligentne transportne sustave u cestovnom prometu.

Mobilni timovi i dalje će pružati potporu školama u provedbi modularne nastave. Za potrebe nastave izrađeni su novi udžbenici za općeobrazovne predmete i strukovne module, dok je objavljeno više od 2500 drugih obrazovnih materijala koji pokrivaju sve strukovne module. Materijali su besplatni i javno dostupni učenicima i nastavnicima, naglasili su iz Ministarstva.

Nacionalni ispiti i državna matura bez većih promjena

Ravnatelj NCVVC Vinko Filipović rekao je da ove školske godine neće biti većih promjena u provedbi nacionalnih ispita, uz jednu novost. “Po prvi put provest ćemo nacionalne ispite za učenike četvrtih razreda u 62 eksperimentalne škole”, rekao je Filipović.

U tim će se školama provoditi ispiti iz novih predmeta društvo i zajednica i prirodoslovlje, umjesto dosadašnjeg ispita iz prirode i društva.

Nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva za učenike četvrtih razreda održavat će se od 1. do 5. ožujka, dok će se ispiti za učenike osmih razreda provoditi od 8. do 24. ožujka. Osmih razreda prvi će pisati hrvatski jezik, nakon čega slijede matematika, prvi strani jezik, geografija, fizika, biologija, kemija i povijest.

Filipović ističe da za nacionalne ispite nisu potrebne posebne pripreme jer je njihov cilj utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja učenika na kraju obrazovnog ciklusa. “Nisu nužne posebne pripreme, jer je cilj nacionalnih ispita utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja”, poručio je.

Nacionalni ispiti prvi su put eksperimentalno provedeni u školskoj godini 2021./2022. u 81 školi, a danas se provode za sve učenike četvrtih razreda već tri školske godine te za učenike osmih razreda četiri godine.

U odnosu na prošlu školsku godinu nema promjena ni u provedbi državne mature, a zasad nisu planirane ni promjene u organizaciji i provedbi ispita.

Filipović je ocijenio da su škole i ispitni centri posljednjih nekoliko godina “besprijekorno odradili” provedbu državne mature, zbog čega se trenutačno ne planiraju promjene.

Učenicima koji tijekom školovanja nisu imali kontinuitet učenja preporučio je da s intenzivnijim pripremama počnu već početkom nove školske godine, a ne nekoliko dana ili tjedana prije početka ispita.

Prvi rok državne mature održat će se od 1. do 25. lipnja 2027. godine, a drugi rok od 18. kolovoza do 3. rujna.

Novi Pravilnik o polaganju državne mature, koji je donesen krajem svibnja, donio je i određene promjene u provedbi ispita. Među njima je ublažavanje sankcija za posjedovanje mobitela tijekom ispita. Učeniku kojem se tijekom ispita pronađe mobitel više se neće poništavati svi položeni i preostali ispiti, nego samo ispit na kojem je utvrđen prekršaj.

Pravilnikom su, među ostalim, preciznije uređene kategorije pristupnika, prava učenika pripadnika nacionalnih manjina te organizacija provedbe ispita u školama i ispitnim centrima.

Vraća se drugi dio zimskih praznika

Nastavna godina 2026./2027. počinje 7. rujna 2026., a završava 15. lipnja 2027. godine, odnosno 21. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište traje do 23. prosinca, a drugo počinje 7. siječnja 2027. godine.

Najveća promjena u rasporedu odmora učenika jest povratak drugog dijela zimskih praznika. Prvi dio zimskog odmora trajat će od 24. prosinca do 5. siječnja, dok će drugi dio početi 22. veljače i završiti 26. veljače 2027. godine. Nastava nakon toga ponovno počinje 1. ožujka.

Proljetni odmor trajat će od 25. ožujka do 2. travnja, a nastava će ponovno početi 5. travnja. Ljetni odmor počinje 16. lipnja 2027. godine.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu