ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) RAZGOVOR / Celina Kolanović, prva Hrvatica koja je završila atraktivni međunarodni studij Biotehnologija mora: iz morskih algi i bakterija lijek za tumorske stanice

Zadranka i Privlačanka Celina Kolanović nedavno je imala svečanu promociju u Valenciji gdje joj je uručena diploma dvogodišnjeg magistarskog studija Marine Biotechnology, koji je u organizaciji sveučilišne alijanse EU-CONEXUS pohađala u Španjolskoj i Francuskoj. Ranije je na Sveučilištu u Zadru stekla diplomu na studiju Održivo upravljanje vodenim ekosustavima, koji je upisala kao farmaceutska tehničarka. Na svečanu dodjelu diploma stigao je i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić zajedno s rektorima iz drugih sveučilišta alijanse iz Španjolske, Francuske, Grčke, Litve, Rumunjske, Cipra, Irske i Njemačke.
* Kako ste se odlučili za ovaj studij, što je bilo presudno za uspjeh?
– Mislim da je presudno bilo znanje iz farmacije, radila sam u ljekarni. Dodatni izborni predmeti koje sam birala bili su biokemija i genetika, prirodni predmeti, ne samo oni vezani za more. Mislim da mi je to dosta pomoglo.
Profesori na studiju Održivo upravljanje vodenim ekosustavima bili su velika podrška, motivirali su me i informirali.
Nakon završenog diplomskog studija u Zadru išla sam na praksu u Španjolsku preko EU-CONEXUS-a, što je također bilo važno iskustvo. Nudili su mi odmah da ostanem na programu ali ipak sam odabrala drugi put.
* Kakav je bio postupak upisa, je li bilo puno zainteresiranih?
– Mislim da nas je bilo stotinjak, a odabrano je nas 24. Bilo je zahtjevno, prvi krug prijave, drugi krug intervju, sve se odvijalo preko Skypea. Čula sam da je sada sve više zainteresiranih.
* Kakvi su bili uvjeti studiranja?
– Imali smo stipendiju u iznosu 1.400 eura mjesečno što pokrije trošak smještaja i hrane. U Francuskoj je bilo malo skuplje ali u Španjolskoj se moglo malo i uštedjeti. Svaki semestar bio je u drugoj državi ali je ovisio i o odabiru smjera tako da sam se ja nakon Francuske vratila u Španjolsku. Bila su tri semestra, a mogli smo odabrati jedan od četiri specijalistička smjera. Na prvoj godini studija bila su predavanja i laboratorijske vježbe, a dalje uglavnom praktični dio nastave. Što se tiče programa, najzahtjevnija mi je bila genetika, jer na studiju u Zadru nismo imali tako detaljne sadržaje iz genetike, a na studiju morske biotehnologije polazilo se od pretpostavke da imamo ta znanja. Također, bilo je dosta vremenski naporno i zahtjevno uskladiti sve obveze jer su tijekom dana bila organizirana predavanja i vježbe, navečer je trebalo ponoviti predavanja, a vikendima smo trebali biti posvećeni projektima. Studenti su morali biti dobro organizirani jer su zapravo bilo vrlo intenzivno angažirani.
* Kakvi su Vam planovi nakon završetka studija?
– Za sada ostajem raditi u Valenciji u kojoj mi je lijepo, uvijek je toplo, a mogućnosti je puno kada je u pitanju morska biotehnologija.
* Koja je najveća dobit za Vas nakon što ste završili ovaj studij? Slušajući o Vašem iskustvu studiranja, to zvuči kao bajka, studiranje kakvo bi svatko poželio, je li bilo tako?
– Iskustvo je bilo zaista sjajno, a kolege sa studija su zapravo najveće bogatstvo jer nas je bilo 24 iz 19 zemalja. Upoznala sam brojne kulture, dobila puno znanja i dragocjenih iskustava za život.
Kada je završio drugi semestar, morali smo odraditi stručnu praksu u bilo kojem polju biotehnologije. Ja sam se odlučila prijaviti na Institut Ruđer Bošković, na Odjel za molekularnu biologiju u laboratoriju profesora Ivice Rubelja. Tamo smo kolegica iz Španjolske i ja radili na projektu pomlađivanja stanica, ispitujući učinak nove antitumorske tvari koja je tada bila u kliničkoj studiji. To je bio jedan od mojih najdražih projekata, zbog inovativne i interesantne teme, ali i zbog sjajne ekipe i mentorstva izvrsnih stručnjaka.
Nakon toga, u trećem semestru studija na Katoličkom sveučilištu u Valenciji radila sam na Academic Research Integration projektu vezanom za antitumorska ispitivanja prirodnih bioaktivnih tvari. Te tvari smo izolirali iz različitih morskih algi i morske bakterije Chromobacterium violaceum te testirali njihovu citotoksičnost na HeLa tumorskim stanicama. Na kraju tog projekta dobili smo izvanredne rezultate jer su ekstrakti pokazali značajan utjecaj na tumorske stanice.
Moj zadnji projekt na kojem sam radila u sklopu diplomskog rada na IBMCP-CSIC institutu u Valenciji bio je vezan za genetičko inženjerstvo. U sklopu tog projekta razvijali smo nanonosače za aktivni dio lijeka iz kvasca Saccharomyces cerevisiae, koji će se nastaviti optimizirati za farmaceutsku i kozmetičku industriju.
* Kada ste upisivali studij na Sveučilištu u Zadru jeste li očekivali da će Vam se pružiti ovakve mogućnosti i što bi poručili kolegama koji bi rado krenuli Vašim stopama ili se barem žele dobro informirati?
– Definitivno nisam očekivala da će mi se otvoriti toliko vrata tijekom studija, da ću imati priliku raditi i učiti o najnovijim biotehnološkim trendovima te da ću steći toliko dobrih i korisnih poznanstava. Svima koji razmišljaju prijaviti se na ovaj program savjetovala bih da, uz studentske obaveze na sveučilištu, pokušaju steći dodatna iskustva na projektima ili kroz studentske razmjene koje im se nude, jer znam da to u procesu selekcije visoko vrednuju.
Mislim da profesori s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu na Sveučilištu u Zadru dobro informiraju studente o programu, bez njihove podrške vjerojatno ni ja ne bih bila tu gdje jesam. Također, tu je i web stranica EU-CONEXUS-a, a uvijek mogu pronaći nekog od nas polaznika na tim platformama i pitati sve što ih zanima.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS JE MEĐUNARODNI DAN SESTRINSTVA / Čestitka iz OB Zadar: “Hvala na neumornom trudu, ljubaznosti, empatiji i profesionalnosti!”

Danas slavimo plemenito zvanje koje nam služi od rođenja do smrti – danas je Međunarodni dan sestrinstva. Obilježava se svake godine, 12.svibnja, na dan rođenja utemeljiteljice i začetnice modernog sestrinstva, Florence Nightingale.
U nastavku donosimo priopćenje iz OB Zadar:
“Mnogo je profesija, no sestrinstvo je i profesija i poslanje. Medicinske sestre i tehničari posvećeni su pružanju vitalne skrbi, njege i podrške pacijentima i njihovim obiteljima.
Kvalitetna zdravstvena zaštita započinje upravo s njima, pa su ključan i nezamjenjiv kotač našeg zdravstvenog sustava.
Medicinske sestre i tehničari, vaša predanost i stručnost svaki dan mijenjaju živote ljudi. Zahvaljujemo vam na neumornom trudu, ljubaznosti, empatiji i profesionalnosti te čestitamo Međunarodni dan sestrinstva.”
ZADAR / ŽUPANIJA
PROVIDUROVA / Večeras proglašenje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2025.

u sklopu ovogodišnjeg obilježavanja Frankofonije u ponedjeljak 12. svibnja u 17:30 u Providurovoj palači u Zadru održat će se dodjela Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2025. Događanje uz prijenos uživo organizira Francuski institut u Hrvatskoj u partnerstvu sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a pod visokim pokroviteljstvom Akademije Goncourt te u suradnji s Carnetom.
Predsjednica žirija ove je godine francuska autorica Camille Laurens, članica Akademije Goncourt.
Nagrada Goncourt najstarija je i najprestižnija književna nagrada u Francuskoj i na francuskom govornom području. Njome Akademija Goncourt još od 1903. svake godine početkom studenog nagrađuje najbolji roman objavljen u Francuskoj tijekom godine.
Zahvaljujući inicijativi “Međunarodni izbori Goncourt”, od 1998. godine i druge zemlje mogu organizirati svoj vlastiti Izbor Nagrade Goncourt. Hrvatska se 2022. godine pridružila ovom prestižnom krugu u kojemu trenutačno sudjeluje 29 zemalja. O pobjedniku odlučuju studenti francuskog jezika i književnosti na temelju romana koji su se našli u finalu posljednjeg izdanja Nagrade Goncourt, a knjigu u prijevodu objavljuje neka od lokalnih izdavačkih kuća.
Ove godine je dvadesetak studenata francuskog jezika i književnosti na Sveučilištima u Zagrebu i Zadru od siječnja čitalo i radilo sa svojim nastavnicima na četiri romana iz užeg izbora za Nagradu Goncourt 2024.: Sandrine Collette, Madelaine avant l’aube, (JC Lattès); Kamel Daoud, Houris (Gallimard), Gaël Faye, Jacaranda (Grasset) i Hélène Gaudy, Archipels (L’Olivier).
U ponedjeljak, 12. svibnja 2025., studenti će se kao žiri ujutro sastati na Sveučilištu u Zadru kako bi raspravljali i glasali o hrvatskom izboru za Nagradu Goncourt. Pobjednik će biti proglašen poslijepodne u Providurovoj palači tijekom književnog događaja u kojemu će sudjelovati i francuska autorica Camille Laurens.
Uvodno će publiku pozdraviti gđa Estelle Halimi-Dagron, ravnateljica Francuskog instituta u Hrvatskoj i savjetnica za suradnju i kulturnu djelatnost u Francuskom veleposlanstvu u Hrvatskoj, te Barbara Vodanović, pročelnica Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru.
Događaj će se emitirati uživo na Facebook i YouTube stranicama Francuskog instituta u Hrvatskoj.
Program:
4. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor, ponedjeljak, 12. svibnja u 17.30 sati, Providurovapalača(Poljana Šime Budinića 3, Zadar)
17:30 svečano otvorenje
17:45 susret s predsjednicom žirija, književnicom Camille Laurens, razgovor vode Mirna Sindičić Sabljo (Sveučilište u Zadru) i Maja Zorica (Sveučilište u Zagrebu)
18:30 dodjela nagrade za najbolji studentski prijevod koju uručuje Camille Laurens,
18:45 studenti Sveučilišta u Zagrebu i Zadru predstavit će četiri romana koja su u konkurenciji za nagradu
19:30 proglašenje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2025.
Program će se odvijati na francuskom uz prijevod na hrvatski. Ulaz je slobodan.
ZADAR / ŽUPANIJA
SVEUČILIŠTE / Međunarodna znanstvena konferencija o plemenitim metalima i dodjela Grba Grada Zadra dr. Cooperu

Na Sveučilištu u Zadru se od 15. do 17. svibnja 2025. održat će se 1. međunarodna znanstvena konferencija Plemeniti metali i vješte ruke: umjetnost i obrt od srednjeg vijeka do modernog doba (Precious Metals and Masterful Hands: Arts and Crafts from the Middle Ages to Modern Times), organizirana u suradnji Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana Sveučilišta u Rijeci, Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Cambridgu, Odjela za kulturnu baštinu: arheologija, povijest umjetnosti, film i glazba Sveučilišta u Padovi te Stalne izložba crkvene umjetnosti u Zadru. Otvorenje konferencije planirano je u četvrtak, 15. svibnja s početkom u 10 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.
Na konferenciji će sudjelovati stručnjaci iz raznih krajeva Europe, različitih područja znanosti (povijesti umjetnosti, povijesti, arheologije, teologije, konzervatorske-restauratorske discipline) kako bi podijelili rezultate novih spoznaja.
Fokus konferencije je stavljen na obradu predmeta od plemenitih metala koja je tijekom povijesti često oscilirala između rutinskog zanatskog rada i umjetničke kvalitete, što je ovisila o vještini majstora, a razmatrat će se i restauratorski aspekti pojedinih umjetnina.
Konferencija je ujedno posvećena sjećanju na pokojnu docenticu Marijanu Kovačević (1977.–2015.), djelatnicu Odjela za povijest umjetnosti Sveučilištu u Zadru. Marijanin doprinos na polju povijesti umjetnosti, poglavito njezina istraživanja zlatarskog zanata iznimna su i danas nadahnjuju brojne istraživače. Zbog zasluga u procesu repatrijacije (povratka u domovinu) procesijskog križa koji je 1974. otuđen iz samostana sv. Frane, Marijana Kovačević je posthumno nagrađena Grbom grada Zadra 2024. godine. Istu nagradu dobio je i prof. dr. sc. Donal Cooper sa Sveučilišta u Cambridgeu, koji nije bio u mogućnosti prihvatiti je za vrijeme svečane dodjele, te će se uručenje Grba Grada Zadra odviti prilikom svečanog otvaranja konferencije.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DAN SESTRINSTVA / Evo tko su dobitnici odličja “Zadarsko bijelo srce” za 2025. godinu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
AKO ZATREBA… / Danas su otvorene sljedeće trgovine u Zadru…
-
magazin3 dana prije
[VIDEO] Ivan Ive Županović predstavlja “Što san ti ja” – Još jedna pjesma za dušu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTOGALERIJA IZ BIOGRADA / Otkrivanjem spomenika kralja Tomislava i istoimenim dokumentarnim filmom započelo obilježavanje 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva