Connect with us

Svijet

Azijske burze pale, dolar ojačao

Objavljeno

-

Na Azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale jer ulagače zabrinjava jačanje inflacije, a čekaju i moguću intervenciju japanskih monetarnih vlasti, s obzirom na to da je tečaj jena prema dolaru pao na najnižu razinu u 38 godina.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u minusu 0,5 posto. Pritom je japanski Nikkei indeks skliznuo 1,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale između 0,4 i 2 posto.

Azijski ulagači oprezni

Azijski su ulagači oprezni jer ih je zabrinuo rast inflacije u nekoliko zemalja. Na tržištima se dulje vrijeme smatralo da je ciklus povećanja kamata u svijetu završen i da slijedi popuštanje monetarne politike.

No, jučer objavljeni podaci o rastu inflacije u Australiji i poruka iz tamošnje središnje banke da se na prošloj sjednici razgovaralo o povećanju kamata izazvali su strahovanja od daljnjeg zaoštravanja monetarne politike.

Jučer se pokazalo da je inflacija porasla i u Kanadi, pa su dodatno splasnula očekivanja o smanjenju kamatnih stopa. Zbog toga ulagače nije ohrabrio ni jučerašnji rast Wall Streeta, kada je Dow Jones indeks ojačao 0,04 posto, dok je S&P 500 porastao 0,16, a Nasdaq 0,49 posto.

U fokusu ulagača bile su, kao i prethodnih dana, dionice tehnoloških kompanija.

Cijena dionice Nvidie, glavne zvijezde na tržištu u posljednje vrijeme, blago je pala, no porasle su cijene divova, kao što su Applea, Amazon i Tesla.

Ulagači se nadaju popuštanju inflacije

Trgovalo se oprezno jer ulagači ne žele riskirati uoči novog izvješća o inflaciji u SAD-u u svibnju, koje će biti objavljeno u petak i koje bi moglo utjecati na smjer tržišta.

Ulagači se nadaju daljnjem popuštanju inflacije, što bi podržalo nade u znatnije smanjenje kamata američka središnje banke u ovoj godini.

Čelnici Feda posljednjih dana poručuju da je inflacija i dalje osjetno iznad ciljanih razina središnje banke i procjenjuju da je do kraja godine moguće jedno smanjenje kamata.

Na tržištu se, pak, procjenjuje da će Fed do kraja godine u dva navrata smanjiti kamate, počevši od rujna.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta dosegnula najvišu razinu u dva mjeseca.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 106,13 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,65 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 159,75 na 160,65 jena, najvišu razinu u 38 godina.

Zbog toga se očekuje intervencija japanskih monetarnih vlasti, koje upozoravaju da neće tolerirati prekomjerni pad tečaja jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0690 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0710 dolara.

I dok je prema dolaru pao, tečaj eura prema japanskoj valuti skočio je na najvišu razinu u povijesti, 171,50 jena.

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,23 posto, na 85,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,26 posto, na 80,70 dolara.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Minimalna plaća preko 1500 eura u nekim zemljama EU-a. Kako stoji Hrvatska?

Objavljeno

-

By

Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska zabilježile su najveću prosječnu godišnju stopu rasta minimalne plaće u Europskoj uniji u razdoblju između siječnja 2015. i siječnja 2025.

U ovim je zemljama zabilježeno povećanje između 14% i 10%, prema posljednjim podacima Eurostata. Nasuprot tome, najniže prosječne godišnje stope rasta među zemljama EU-a zabilježene su u Francuskoj od +2,1% i Malti od +2,9%, piše Euronews.

U Uniji, 22 od 27 država članica imaju postavljenu nacionalnu minimalnu plaću. Međutim, minimalne mjesečne plaće uvelike se razlikuju u zemljama bloka. Iznimke su samo Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska.

Minimalna plaća preko 1500 eura

Luksemburg, Irska, Nizozemska, Njemačka, Belgija i Francuska čine šest zemalja u kojima minimalna plaća iznosi više od 1500 eura mjesečno. Minimalne plaće ovih zemalja kretale su se od 1802 eura u Francuskoj do 2638 eura u Luksemburgu.

S druge strane, Hrvatska, Grčka, Malta, Estonija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Latvija, Mađarska i Bugarska imaju najniže minimalne plaće, koje su ispod 1000 eura mjesečno.

Minimalne plaće u ovim zemljama kretale su se od 551 eura u Bugarskoj do 970 eura u Hrvatskoj.

Je li plaća jedino mjerilo rejtinga?

Standard kupovne moći (PPS), koji mjeri cijenu određene robe, može pružiti pravedniju usporedbu s obzirom na to da životni troškovi, posebice troškovi stanovanja, značajno variraju u europskim zemljama.

U zemljama EU-a razlike u minimalnoj plaći znatno su manje nakon usklađenja s razlikama u razinama cijena. Eurostat je zemlje EU-a podijelio u tri skupine: iznad 1500 PPS-a, između 1000 PPS-a i ispod 1500 PPS-a te ispod 1000 PPS-a.

Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Belgija, Irska, Francuska i Poljska su sedam država članica u gornjem rasponu od 1500 PPS, a Slovačka, Češka, Estonija, Bugarska, Latvija i Estonija čine šest zemalja u rasponu ispod 1000 PPS-a.

Međutim, neke zemlje s nižom apsolutnom minimalnom plaćom mogu imati sličnu kupovnu moć u usporedbi s bogatijim nacijama zbog nižih troškova života. Poljska, na primjer, prelazi u najvišu razinu kada se prilagodi standardu svoje kupovne moći, što sugerira da njezina minimalna plaća ima snažnu kupovnu moć u usporedbi s troškovima života.

 
Nastavi čitati

Svijet

Klimatolozi objavili mračno izvješće. “Doći ćemo do točke s koje nema povratka”

Objavljeno

-

By

Ograničavanje dugoročnog globalnog zagrijavanja na dva stupnja Celzijevih, što je alternativni cilj Pariškog sporazuma o klimi, u međuvremenu je postalo nemoguće, smatraju vodeći stručnjaci za klimu.

Autori istraživanja koje je vodio ugledni klimatolog James Hansen, zaključili su da je Zemljina klima osjetljivija na povećanje emisija stakleničkih plinova nego se mislilo, objavljeno je u časopisu “Okoliš: Znanost i politika za održivi razvoj”.

“Cilj od dva stupnja je mrtav”

Ambiciozni scenarij klimatskih promjena UN-ova Panela za klimu (IPCC), koji planetu daje 50 posto izgleda da ograniči zagrijavanje na ispod dva stupnja Celzijevih do 2100., “više nije moguć”, rekao je Hansen na brifingu za novinare. 

Hansen je bivši istaknuti znanstvenik NASA-e poznat po tome što je američkom Kongresu 1988. rekao da se događa globalno zagrijavanje. “Cilj od dva stupnja je mrtav”, naglasio je. Hansen i njegovi kolege tvrde da količina stakleničkih plinova koja je već ispuštena u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva znači da je veće zatopljenje zajamčeno.

Temperature će u godinama koje dolaze biti veće u odnosu prema predindustrijskim razinama za 1.5 stupnjeva Celzijevih ili više, što će biti razorno za koraljne grebene i izazivati jače oluje, a do 2045. porast će za oko dva stupnja Celzijevih.

Znanstvenici procjenjuju da će topljenje polarnog leda i utjecanje slatke vode u sjeverni Atlantik izazvati prekid glavne oceanske struje AMOC-a (Atlantska meridijalna preokretna cirkulacija) u roku od 20 do 30 godina.

Točka bez povratka 

Struja donosi toplinu u razne dijelove planeta kao i nutrijente važne za život u oceanu.

Njezin prekid “izazvat će velike probleme, uključujući podizanje razine mora od nekoliko metara, pa kolaps AMOC-a opisujemo kao točku nakon koje nema povratka”, navodi se u istraživanju.

Države su Pariškim klimatskim sporazumom 2015. dogovorile da će nastojati ograničiti globalno zagrijavanje do kraja stoljeća na 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijske razine.

Znanstvenici su zaključili da je taj prag kritičan za sprječavanje prekida glavnih morskih struja, naglog topljenja permafrosta na sjeveru i kolapsa tropskih koraljnih grebena.

Cilj od 1.5 stupnjeva Celzijevih već je prekoračen u zadnje dvije godine, po podacima Kopernika, europskog sustava za praćenje klime, premda Pariški sporazum govori o dugoročnom trendu kroz desetljeća.

Mračno izvješće 

Globalno zatopljenje od dva stupnja Celzijevih imalo bi i veće posljedice, uključujući nepovratan gubitak ledenog pokrivača, planinskih ledenjaka i snijega, morskog leda i permafrosta.

Autori su priznali da rezultati istraživanja izgledaju mračno, ali tvrde da je za promjenu potrebno poštenje.

“Nećemo pomoći mladima ako ne budemo realni u klimatskim procjenama i ako ne ukažemo na neučinkovitost sadašnjih politika za ograničenje globalnog zagrijavanja”, upozorili su.

“Danas smo, s rastućim krizama uključujući globalne klimatske promjene, stigli do trenutka kada se moramo pozabaviti problemom partikularnih interesa”, dodali su, naglašavajući da su ipak “optimistični” u pogledu budućnosti.

 
Nastavi čitati

Svijet

Proizvod iz Srbije pun aflatoksina: Vraćaju ga Talijani i Nizozemci, javila se i Hrvatska

Objavljeno

-

By

Italija je sedma zemlja koja od početka 2025. godine, preko europskog Sustava brzog uzbunjivanja za hranu (RASFF), upozorava na povišenu razinu mikotoksina u sojinom proteinu i proizvodima porijeklom iz Srbije.

Italija je u graničnoj kontroli odbila pošiljku sojinog proteina porijeklom iz Srbije zbog povišene razine mikotoksina – aflatoksina B1 i ukupne razine aflatoksina, objavio je RASFF.

Rizik po zdravlje zbog prekoračenja maksimalnih razina aflatoksina B1 i ukupnih aflatoksina označen je kao – ozbiljan.

Kako se navodi na stranicama RASFF-a, u uzorcima uzetim 23. siječnja 2025, otkriven je aflatoksin B1 u količini od 10,4 mikrograma po kilogramu (µg/kg – ppb), dok je dopuštena količina od maksimum dva mikrograma po kilogramu (2 µg/kg).

Kada je riječ o ukupnim aflatoskinima (B1,B2,G1,G2), u uzorcima je otkriveno 11,7 mikrograma po kilogramu, dok je dopuštena maksimalna količina od četiri mikrograma po kilogramu (4 µb/kg kg – ppb).

Samo dan ranije, isto upozorenje – na povišenu razinu aflatoksina u proizvodima od soje porijeklom iz Srbije, izdala je i Nizozemska, stoji na sajtu RASFF.

Na višu razinu aflatoksina u soji iz Srbije ukazali su i Poljska, Danska, Španjolska, Hrvatska i Latvija, javlja N1 Srbija.

Što su mikotoksini

Mikotoksini su, piše na stranicama HZJZ-a, proizvodi nekih plijesni, kemijski vrlo različite strukture s različitim biološkim učincima. Posebno su opasni zbog visoke toksičnosti u malim količinama i odsutnosti bilo kakvog senzorskog upozorenja pri konzumaciji hrane koja sadrži mikotoksine. Više vrsta pa i rodova plijesni može proizvoditi isti mikotoksin, ali isto tako jedna plijesan može proizvoditi više mikotoksina.

Nastanak mikotoksina: Žitarice (pšenica, zob, raž, ječam, riža, kukuruz), orašasti plodovi (pistacio, kikiriki, bademi) te voće i povrće mogu biti podloge za rast plijesni tijekom uzgoja, prerade i uskladištenja. Povišena vlaga i temperatura ali i oštećenje biljke, pogoduju rastu plijesni.

Vrste mikotoksina: Dosad je poznato više od 400 različitih mikotoksina. Kao prirodni kontaminanti u hrani najčešći su: aflatoksini, okratoksin A, fumonizini, zearalenon, patulin i deoksinivalenol (DON).

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu