Svijet
Dolazi novi migrantski val: EU uvodi nova pravila za dodjelu azila
Migrante koji nemaju jasne uvjete za dobivanje azila EU želi ubuduće prepoznati i odbiti već na svojim vanjskim granicama. Pravila za dodjelu azila vrijedit će za samo mali dio migranata koji dolaze u EU.
Cijeli dan su ministrice i ministri unutarnjih poslova 27 članica EU-a raspravljali ovog četvrtka u Luksemburgu kako bi prihvatili reformu prava na azil i regulaciju migracije, koja je pripremljena već prije više godina. „Postoji svjetlo na kraju tunela”, objavio je jedan delegat nakon 12 sati vijećanja, dok su pregovori još trajali. Švedska predsjedateljica Vijeća Maria Malmer Stenergard tri je puta prekidala sjednicu kako bi tekst bio promijenjen jer su ga neke delegacije odbijale, piše Deutsche Welle.
Nakon što su velike zemlje kao Njemačka i Italija bile za prijedlog, on je mogao biti prihvaćen, ne jednoglasno nego takozvanom kvalificiranom većinom, dakle glasovima zemalja koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a. Protiv prijedloga su glasovale Poljska i Mađarska koje se i dalje ne žele pridržavati zajedničkih pravila o reguliranju migracije.
Prihvaćati izbjeglice ili plaćati
Nacionalno-konzervativni poljski ministar unutarnjih poslova Mariusz Kaminski najavio je da Poljska neće plaćati odštetu zato što ne prihvaća izbjeglice. A prema novim pravilima zemlja koja ne prihvaća izbjeglice trebala bi plaćati 20.000 eura za svaku osobu koju ne primi, a trebala bi prema kvoti određenoj s obzirom na broj stanovnika.
Stručnjakinja za migracije Helena Hahn iz instituta European Policy Centre sumnja da će novi sustav funkcionirati. „Vidjeli smo do kraja da to nailazi na otpor nekih članica, uključujući Poljsku. Oni kažu, troškovi su previsoki. Zato možemo očekivati više protivljenja.”
Slabi izgledi: priznaje se manje od 20 posto tražitelja azila
Unatoč snažnom protivljenju „obvezujućoj solidarnosti” u zemljama na vanjskim granicama EU-a, kao što su Grčka, Italija, Cipar i Malta, njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser smatra odluku iz Luksemburga „povijesnom”, koja nikomu nije bila laka. Ministrica se na kraju složila s brzim postupkom provjere prava na azil na vanjskim granicama EU-a, oko kojeg se ne slažu svi u njemačkoj vladajućoj koaliciji sastavljenoj od SPD-a, Zelenih i liberala.
U tim brzim postupcima bi za najviše 12 tjedana trebalo biti utvrđeno čiji zahtjev za azilom je očito neutemeljen, jer dolazi iz relativno sigurne zemlje. A to važi za sve zemlje kod kojih je postotak priznavanje prava na azil u Europskoj uniji ispod 20 posto. Primjeri za to su Pakistan, Albanija i neke afričke zemlje.
Vraćanje u treće zemlje
Ljudi koji budu odbijeni mogu, prema novim pravilima, brzo biti vraćeni u svoju domovinu ili u neku treću zemlju. Je li neka treća zemlja prikladna o tomu će odlučivati zemlje na vanjskim granicama EU-a, primjerice Grčka i Italija. Ne postoji više zajednički popis sigurnih zemalja.
Brzim postupcima na granici bit će podvrgnute i obitelji s djecom i maloljetnici bez pratnje. Njemački Zeleni su to oštro kritizirali. Ministrica Nancy Faeser je izjavila da će se ona i dalje boriti za prava djece i iznimke. Hoće li to biti dovoljno koalicijskim partnerima, nije jasno.
40.000 mjesta za početak
Za postupak na granici se sad moraju stvoriti nova, gotovo zatvorena prihvatilišta u zemljama na vanjskim granicama EU-a, primjerice Grčkoj i Italiji. Takva prihvatilišta kritiziraju organizacije za zaštitu izbjeglica, ali i Zeleni i dijelovi SPD-a u Njemačkoj, jer smatraju da se praktično radi o nedopustivim zatvorima. Italija je pristala na nova pravila tek nakon što su kapaciteti za te granične postupke osjetno smanjeni, nakon teških pregovora.
Švedsko predsjedništvo je u početku predlagalo stvaranje 120.000 mjesta u prihvatnim centrima. Na kraju se došlo do jedne trećine toga, dakle 40.000 mjesta. Shodno tomu je smanjen i broj izbjeglica koje ostale članice EU-a moraju prihvatiti u sklopu premještanja izbjeglica iz logora u Italiji ili Grčkoj. Na prihvaćanje takvih izbjeglica, koje imaju izgleda da dobiju azil, trenutno su spremne samo Njemačka, Portugal, Irska i Luksemburg.
Sve druge članice EU-a bi morale plaćati određeni iznos u europski fond iz kojeg se financira zaštita granica i druge zadaće u sklopu sprječavanja migracija. „Zemlje u koje već stiže velik broj migranata morat će osobito povećati svoje kapacitete da bi mogle uredno obaviti te postupke na granici”, napominje stručnjakinja za migracije Helena Hahn u razgovoru za DW.
Najveće skupine ne idu u postupke na granicama
Izbjeglice iz Sirije i Afganistana neće biti obuhvaćene postupcima na granicama jer je kod njih postotak priznavanja prava na azil oko 50 posto. Za te ljude će vrijediti „normalni” postupci. To znači da će oni biti registrirani u Grčkoj ili Italiji i da će onda produžiti putovanje, najčešće prema Njemačkoj. Ta „sekundarna migracija”, koja prema zakonima EU-a zapravo nije dopuštena, ali je uobičajena u praksi, neće biti obuhvaćena novim pravilima. Članice EU-a se nadaju, kao i puno puta ranije, da će zemlje u kojima su izbjeglice prvi put stupile na tlo EU-a prihvatiti te izbjeglice nazad.
Posljedice upitne
Cilj reforme je smanjiti dolazak izbjeglica, odnosno tražitelja azila, u EU. On je posljednjih godina jako porastao. U 2022. je 850.000 ljudi podnijelo prvi put zahtjev za azilom u Europskoj uniji. EU diplomati kažu kako se nadaju da će nova pravila zastrašiti migrante koji nemaju izgleda za azil. Ali, u to sumnja mađarski ministar unutarnjih poslova Sandor Pinter. Nacionalno-konzervativni Pinter je nedavno, prilikom susreta sa svojim bavarskim kolegom Joachimom Hermannom (CSU) u Würzburgu, izjavio da vanjske granice EU-a moraju biti bolje zaštićene. Njemačka ministrica Faeser je, nasuprot tomu, u Luksemburgu izjavila: „Ja želim granice držati otvorenima.”
Stručnjakinja za migracije Helena Hahn preporučuje članicama EU-a nastavak potrage za konsenzusom i bolju koordinaciju. „Ako se to ne dogodi, vjerojatno ćemo vidjeti više ovakvih stvari kakve se danas događaju.” A to znači više problematičnih postupaka, rast broja tražitelja azila. „Sustav kakav je sada ne funkcionira”, kaže austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner.
Pravila koja je sad prihvatilo Ministarsko vijeće moraju do kraja godine proći raspravu u Europskom parlamentu i tamo biti prihvaćena. Ako to prođe bez poteškoća, prije nego što parlamentarci na proljeće započnu predizbornu kampanju za Europske izbore predviđene za lipanj, nova pravila za azil mogu stupiti na snagu iduće godine. Ona se ne odnose na ratne izbjeglice iz Ukrajine. Za njih vrijedi izvanredna zaštita na temelju drugih zakonskih odredaba.
Svijet
Otkriven tajni plan Kate i princa Williama za njezin oporavak
Princ William i Kate Middleton imaju planove tajni dom pretvoriti u nešto poput utočišta za princezin proces oporavka, prenose britanski mediji.Prema informacijama koje su dobili britanski mediji, kraljevski par razmišlja o obnovi i proširenju ne tako poznatog objekta u blizini njihove rezidencije Adelaide Cottage u Windsoru. Obitelj, koja se krajem ljeta 2022. preselila na to imanje s četiri spavaće sobe, trenutno dio vremena živi ondje, a dio vremena provodi u Anmer Hallu na imanju Sandringham, vili koju im je pokojna kraljica Elizabeta poklonila kao vjenčani poklon.
Dok Adelaide Cottage nudi idealnu lokaciju zbog blizine škole koju pohađaju princ George, princeza Charlotte i princ Louis, upućeni kažu da obitelj razmišlja o proširenju trenutno praznog objekta kako bi pomogla princezinom oporavku.
Međutim, odluku navodno još nisu donijeli jer je princ od Walesa svjestan da su pod povećalom javnosti kad su u pitanju kraljevski izdaci i trošenje javnog novca.
“William i Kate apsolutno obožavaju Adelaide Cottage, ali jedva je dovoljan za cijelu obitelj, dok je Anmer Hall puno veći s velikim imanjem koje ga okružuje”, otkrio je izvor za OK!. “Adelaide Cottage koriste u vrijeme kad su djeca u školi jer nije daleko, a Anmer Hall koriste za produljene vikende i praznike, za odmor”, prenosi Mirror.
Upućeni su otkrili planove za rekonstrukciju oronulog objekta od crvene cigle kraj Adelaide Cottagea koji bi bračni par pretvorio u utočište za obitelj i njihove pomoćnike. Projekt je trenutno na pauzi dok se princeza od Walesa usredotočila na oporavak, no planovi navodno napreduju.
Objekt trenutno nije useljiv i zahtijeva djelomičnu obnovu.
Potreba za prostorom nije stvar luksuza. Naime, Kate smatra da će tu dobiti posve mirno okruženje kakvo joj treba za liječenje. Anmer Hall trenutno je najbolji izbor, zahvaljujući veličini i osami. Svjestan prošlih reakcija oko javnog financiranja, princ i princeza od Walesa razmišljaju sam financirati renoviranje.
Adelaide Cottage, skriven u privatnom kraljevskom parku Crown Estate od 655 hektara, izvorno je izgrađen 1831. godine kao utočište za suprugu kralja Williama IV., kraljicu Adelaide. Vila je 2015. godine podvrgnuta značajnom preuređenju i može se pohvaliti raskošnim dekorom. Strop glavne spavaće sobe navodno je ukrašen pozlaćenim dupinima.
Svijet
Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”
Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.
Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”
Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.
Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.
“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.
Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.
Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.
Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.
Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.
Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.
“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.
Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.
“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.
Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.
Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.
Svijet
Pad cijena u Njemačkoj: Evo što potrošači plaćaju manje
Veleprodajne cijene u Njemačkoj su tijekom mjeseca ožujka pale za tri posto u odnosu na prošlu godinu, što je 12. uzastopno sniženje, pokazuju službeni podaci Destatisa.
Istodobno su u veljači cijene porasle za 0,2 posto, pokazuju podaci državne agencije za statistiku.
Godišnji pad cijena najvećim je dijelom rezultat nižih cijena naftnih derivata za 3,3 posto na godišnjoj razini, uz mjesečni rast od 0,7 posto, prenosi Fenix.
Uzastopno godišnje niže veleprodajne cijene bilježe i žitarice, neprerađeni duhan, sjemenje i stočna hrana (-19,8 posto), metali, metalni proizvodi (-13,6 posto), kemijski proizvodi (-13,1 posto), otpad (-6,4 posto) “, rekao je Destatis.
Cijene duhanskih proizvoda u ožujku su u odnosu na isti mjesec prošle godine porasle za 5,8 posto, dok su cijene voća, povrća i krumpira porasle za 4,4 posto, a pića za 4,2 posto.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo koje trgovine rade ove nedjelje u Zadru…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRED VRATIMA VELIKA PROMJENA VREMENA / Sunčano još danas i u ponedjeljak. Od utorka kiša, olujni vjetar i snijeg. Osjetno hladnije!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PODSJEĆAMO: U ponedjeljak bez vode 16 ulica u Diklu!
-
Grad1 dan prije
Županijski dani: Mjerenje tlaka i razine šećera u krvi