Connect with us

magazin

[DOKUMENTARNI FILM] “POPILI INTRADE I OPET SU ŽEDNI” – Početak priče o Tomislavu Braliću i klapi Intrade

Objavljeno

-

Dokumentarni film “Popili intrade i opet su žedni” predstavit će iz prve ruke više i manje poznate detalje o klapi Intrade, krenuvši od samih početaka 

Povijest Intrada prošarana je brojnim zanimljivim pričama i dogodovštinama koje će dokumentarni film “Popili Intrade i ostali žedni” otkriti publici uz bogatstvo videomaterijala te tako približiti široj javnosti važnost klapske pjesme i fenomen ovih Zadrana.

Publika će na poseban način moći zaviriti u njihov svijet kroz razgovore s Tomislavom Bralićem i svim članovima klape, autorima koji su napisali njihove najznačajnije pjesme, prijateljima, kolegama izvođačima, ali i brojnim drugim osobama iz javnog života.

Nastanak klape i svi važni događaji iz prve ruke
Dokumentarni film odvest će publiku na same početke zadarske klapske priče stavljajući je u povijesni kontekst. Na to će biti nadovezana i priča o nastanku klape Intrade u okruženju koje je dosta kasnije počelo njegovati ovu vrstu pjevanja toliko karakterističnu za Dalmaciju.

Saznati nešto iz prve ruke, od samih aktera, ima posebnu čar. Tako će u filmu biti ispričana priča započeta kada se u nekolicini članova klape Gajeta počela rađati želja za nečim novim, većim, boljim.

Klapu Intrade osnovali su 1985. Zdenko Knežević, Nikica Gregov, Lovro Leutić i Ante Lozić.

“Jedne večeri došli smo kod našeg Ante u njegov stan i onako uz vino, zafrkanciju, razne dogodovštine, došli smo na ideju da probamo oformiti novu klapu”, pojašnjava u filmu Zdenko koji i danas pjeva u klapi Intrade.

U jednom trenutku na stolu je bila od Ljube Stipišića brošura njegovih pjesama i samo se čulo: ‘A što ne bila klapa Intrade?'”, nastavlja Zdenko i dodaje:

“Ljubo Stipišić je bio pokretač, ta njegova brošura, koja se zvala ‘Intrade san popi’.”

Prava motivacija
Festival dalmatinskih klapa u Omišu smatra se jednim od najznačajnijih festivala dalmatinske pjesme. “Klapa = Omiš”, pojasnio je Tomislav Bralić tu jednostavnu glazbenu računicu. Intrade su po osnutku, 1985. godine, osvojili 2. nagradu publike i nagradu za najbolje debitante. Tad otići u Omiš nije bilo nimalo lako, konkurencija, odnosno miljenici s dužom povijesti, bili su kvalitetni i jaki. Sam ulazak u finale smatrao se iznimnim uspjehom koji je polazio za rukom ovoj zadarskoj klapi. Na Omišu su imali 16 nastupa, zadnji je bio 2016. godine.

“To je bilo sve, prvih deset godina za to smo živjeli”, rekao je Tomislav koji je u Omišu imao svoj prvi nastup s klapom Intrade.

“U tom emocionalnom smislu, mislim da je Omiški festival za nas bio kao Olimp. Meni je uvijek žao što ga nismo osvojili, ali ostaju lipe uspomene”, dodaje Nenad Kužat.

Iako nikad kući nisu ponijeli prvu nagradu s Omiškog festivala, njihovi nastupi nisu ostali nezapamćeni. Štoviše, mnogu drže da su upravo oni promjena koju je Omiš trebao.

Sam Ljubo Stipišić Delmata time ponukan napisao im je:

Kad bi od ovog časa niz vjernih zanesenjaka prestalo djelovati, čini mi se da bi naš minuli zanos pjevao i bez nas, i sa krovova i sa mora, i zajedno sa vašim glasovima, bez kojih je naš rad isprazan, orili bismo, pa makar više i ne pjevali, pa čak i ne postojali, opet bi obrade, napjevi, skladbe vaših snimki, orile akordima po valama dalmatinskim. Zašto? Jer ste jedna od rijetkih klapa legenda, a legenda ostaje, nju se sluša, cijeni, uvažava i prepričava. Vi ćete živjeti koliko i ja jer smo glazbeni blizanci: i ja i Vi smo ‘Intrade’. Imamo istog ćaću!”

Prava je to motivacija za nastavak glazbenog rada unatoč svim preprekama koje bi se javljale, a vrijeme je pokazalo, Ljubo Stipišić Delmata je imao pravo.

Uvijek žedni nečega boljeg
Svojim su radom Tomislav Bralić i klapa Intrade zadužili hrvatsku i inozemnu glazbeno-kulturno scenu snažno promovirajući klapsku glazbu širom svijeta te kraj iz kojeg dolaze. Dokumentarni film će obuhvatiti sva razdoblja njihove karijere – od tradicijskih a cappella pjesama do autorskih pjesama, sve albume, najvažnije koncerte, turneje u Americi, Kanadi, Australiji i Europi.

Redatelj je Igor Goić, dugogodišnji prijatelj klape, montažer je Tomislav Rupić, a izvršni producenti su Zvonimir Sunara Suki i Branko Paić, direktor diskografske kuće Scardona.

Film će svjetlo dana ugledati uskoro.

 

Magazin

Objavljena nova studija: Evo kako uzimanje aspirina djeluje na jednu vrstu raka

Objavljeno

-

By

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Cancer, aspirin bi mogao igrati ulogu u prevenciji i liječenju kolorektalnog raka.

Točnije, kroz istraživanje se otkrilo da ljudi s kolorektalnim rakom, koji su uzimali aspirin, bilježe manje širenje bolesti na limfne čvorove od onih koji ga nisu uzimali. Čini se da aspirin ujedno pomaže tjelesnom imunološkom sustavu da pronađe stanice raka.

I druge studije pokazale su vezu između upotrebe aspirina i ishoda raka debelog crijeva, ali točan mehanizam iza njegova učinka na bolest ostao je nejasan. Stručnjaci tvrde kako nova studija pokazuje da aspirin može prilagoditi funkciju imunološkog sustava tako da bude oprezniji za stanice raka i bolje ih eliminira.

Međutim, ostaju mnoga pitanja o povezanosti upotrebe aspirina i raka debelog crijeva, uključujući i tko bi mogao imati koristi od lijeka. Jer, niske doze aspirina uzrokuju nisku stopu ozbiljnog krvarenja pa zbog tog rizika nije preporučljiv svakom pacijentu.

Za potrebe studije, istraživači su analizirali uzorke tkiva 238 ljudi koji su bili podvrgnuti operaciji za liječenje raka debelog crijeva od 2015. do 2019. Pacijenti su uključivali 148 muškaraca i 90 žena koji su u prosjeku bili u ranim sedamdesetima. Od njih 238 pacijenata, 12 posto je uzimalo male doze aspirina dnevno i nitko nije bio podvrgnut kemoterapiji ili zračenju. Pokazalo se da je kod njih širenje bilo slabijih razmjera. Stoga, stručnjaci su zaključili da bi aspirin mogao pomoći tijelu da bolje prepozna stanice raka.

Ali, prije konkretnijih zaključaka, potrebno je obaviti opsežnije studije i otkriti kako i kome aspirin može pomoći, odnosno, kako ga primijeniti da bude efikasniji.

Nadajmo se da će ti zaključci stići što prije jer stopa raka debelog crijeva porasla je za dva posto kod osoba mlađih od 50 godina i zato je ovo istraživanje iznimno značajno. Predviđa se da će rak debelog crijeva biti uzrok smrti više od 53.000 ljudi ove godine samo u Sjedinjenim Američkim Državama. Time bi postao drugi najsmrtonosniji rak u toj zemlji. Na prvom je mjestu rak pluća, koji bi u ovoj godini mogao biti uzrok smrti kod više od 120.000 osoba.

 
Nastavi čitati

Magazin

Dva pitanja koja otkrivaju jeste li u vezi s pravom osobom, prema terapeutu

Objavljeno

-

Ponekad može biti izazovno znati jesmo li u vezi s pravom osobom. Svaki odnos koji traje neko vrijeme može doći do točke kada je vrijeme da se donese odluka o predanosti i utvrdi hoće li to partnerstvo potrajati.

Međutim, terapeut Flynn Skidmore rekao je da se ta dilema u konačnici svodi na postavljanje pravih pitanja. Tvrdi da postoje dva pitanja koja si možemo postaviti kako bismo jasno sagledali situaciju i odlučili hoćemo li se posvetiti odnosu, je li taj odnos uopće dobar za nas ili trebamo krenuti drugim smjerom. U nedavnom TikTok videu izdvojio je sljedeća pitanja.

1. “Osjećam li se sigurno da pokažem svoje emocionalne ozljede pred ovom osobom?”

“Prva stvar koju je jako važno razumjeti, jest da sjajna veza nije ona u kojoj nema okidača”, objasnio je Skidmore. Naši odnosi, čak i oni platonički, uvijek će potaknuti naša prošla iskustva i reakcije. Ključno je kako se osjećamo u tim trenucima te smatramo li da možemo sigurno otkriti te okidače bez straha od osude ili uništavanja veze, ističe terapeut.

2. “Volim li sebe u ovoj vezi?”

“Druga stvar o kojoj biste trebali razmišljati jest tko ste kad ste s njima”, tvrdi Skidmore.

Većina nas je barem u nekom trenutku imala prijatelja koji se promijenio nakon što je ušao u vezu. No, važno je na koji se način ta osoba promijenila – na dobar ili loš.

Bračna i obiteljska terapeutkinja Louise Armstrong za YourTango rekla je da, ako se promijenila na gore, to je obično zato što traže partnerovo odobravanje, prihvaćanje, pohvalu i pažnju. Upozorava da nijedan odnos temeljen na toj potrebi vjerojatno neće biti zdrav za nijednu stranu. Stoga je važno razmisliti kako se osjećamo u vezi.

 
Nastavi čitati

Magazin

Novo upozorenje: Šire se bolesti koje prenose komarci, jedna stvar dodatno pogoršava situaciju

Objavljeno

-

By

Insekti šire bolesti poput malarije i denga groznice, čija je prevalencija uvelike porasla u posljednjih 80 godina jer im je globalno zagrijavanje omogućilo toplije i vlažnije uvjete u kojima žive.

Globalno zatopljenje pogoršava situaciju

Profesorica Rachel Lowe, koja vodi skupinu za globalnu zdravstvenu otpornost u Centru za superračunalstvo u Barceloni u Španjolskoj, upozorila je da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, prenosi Guardian.

“Globalno zatopljenje zbog klimatskih promjena znači da prijenosnici bolesti koji prenose i šire malariju i denga groznicu mogu pronaći dom u više regija, s izbijanjima u područjima gdje su ljudi vjerojatno imunološki ranjiviji, a sustavi javnog zdravstva nepripremljeni”, kazala je Lowe.

Navodi da će vruće sezone povećati sezonski okvir za širenje bolesti koje prenose komarci i pogodovati sve češćim izbijanjima s kojima ćemo se sve teže nositi.

Denga – bolest koju komarci najbrže šire

Denga se primarno pojavljivala u tropskim i suptropskim regijama jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. Dulje vruće sezone i rjeđi mrazevi omogućili su da ova groznica postane virusna bolest koju komarci najbrže šire u svijetu, a sve više uzima maha i u Europi.

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj je denga groznice i od 2023. godine udomaćio se u 13 europskih zemalja: Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Malti, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu.

Broj prijavljenih slučajeva denga groznice porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od pet milijuna u 2019., pokazuju podaci WHO-a.

Lowe je rekao da će klimatski slom potaknuti bolesti. “Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca.”

Crne prognoze

Upozorila je da će se, ako se nastavi dosadašnja visoka emisija ugljika i rast stanovništva, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci povećati na 4,7 milijardi do kraja stoljeća.

Lowe ističe da, budući da je problem klimatskih promjena teško rješiv, imat ćemo sve više oboljelih, a moguće i smrtnih slučajeva od malarije i denga groznice diljem kontinentalne Europe. “Moramo rano intervenirati kako bismo spriječili pojavu bolesti.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu