Connect with us

Hrvatska

Psihologinja: Broj pokušaja suicida kod mladih porastao je za 280 posto

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Psihologinja Tanja Jurin komentirala je na N1 televiziji kako se djeca i mladi sve teže nose s brojnim izazovima u današnjem društvu. “Vidimo velike promjene kod djece i mladih. Mentalno zdravlje mladih je ugroženo, puno je gore nego prije pandemije, rekla je.

“Neka istraživanja pokazuju da nismo tako loše prošli u pandemiji s mentalnim zdravljem, ali te studije su se odnosile na zemlje koje stoje financijski dobro i bile su rađene na odraslim ljudima. Imamo velik broj povećanja anksioznih smetnji kod djece i mladih, iz čega proizlaze osjećaj nesigurnosti, nelagode, tjeskobe, strah. Također, povećanje smetnji iz depresivnog kruga se prikazuje na način da se na djeci i mladima vidi nedostatak životne radosti”, dodaje Jurin i kaže da su mladi pod sve većim stresom.

Povećan broj hospitalizacija

“Vidimo sve veće razine samoozljeđivanja i konzumacije cigareta, alkohola i psihoaktivnih tvari, a posebno su rizični 15-godišnjaci, naročito djevojčice. Vidimo i sve veći broj suicidalnih ideja i namjera. Alarmantan je podatak da smo u jedinoj psihijatrijskoj klinici za djecu i mladež grada Zagreba zabilježili povećanje hospitalizacija za 30 posto, dok je pokušaj suicida kod mladih porastao 280 posto. To su izrazito stravične brojke. Sustav zdravstva nam očito ne može odgovoriti na potrebe koje imamo u društvu”, kazala je.

Psihologinja kaže kako se nijedna psihička smetnja ne može objasniti jednim čimbenikom, nego je puno ključnih faktora.

“Jedan dio odgovornosti nosi epidemija, drugi dio je odrastanje u digitalnom okruženju, a treći dio je školsko opterećenje, no i stil odgoja. Djecu puno više štitimo od vanjskog svijeta, odrastamo u kulturi straha. Stalno se uspoređujemo. Roditeljski stil odgoja bi ih trebao osnažiti i naučiti kako se nositi s time, ne trebamo ih samo štititi od neugodnih emocija poput tuge ili dosade, nego bismo ih trebali opremiti za život”, rekla je.

“Školski psiholozi mogli bi obavljati preventivne programe, nema svaka škola psihologa. Trebali bi ih poticati na razvijanje pozitivne slike o sebi, samoregulaciji emocija, povezivanju s drugima. Govori se o tome, ali se ne radi dovoljno. Postoje neke ideje i povremeni projekti, ali za koje bismo mogli reći da ne mijenjaju sliku te problematike. Mi danas znamo da se 50 posto psihičkih smetnji javlja do 14. godine, do dobi od 25 godina će se javiti 75 posto psihičkih smetnji. Pomoć se traži između dvije i sedam godina”, dodaje Jurin.

Ne mogu si priuštiti pomoć

Jurin navodi kako velik broj ljudi radi privatno, ali studenti i mladi si ih ne mogu priuštiti, zato se tako kasno javljaju za pomoć, a tada se već i obrazac psihički smetnji i ponašanja ustali.

“S prevencijom treba krenuti od vrtića. Djecu bi od najranije dobi trebalo učiti i digitalnu pismenost. Današnji helikopter roditelji stalno nadgledaju svoju djecu, djeca se trebaju suočiti s emocijama jer će onda polako primjenjivati svoja naučena znanja o emocijama na određene situacije.

Danas u parkovima ne postoji mama koja ne nosi bočicu vode. Stalno šaljemo djeci poruku da ne moraju pričekati, da se ne moraju strpjeti, da njihova potreba mora biti odmah zadovoljena. Tada se djeca suočavaju s time da u stvarnom životu kroz odrastanje ne dobivaju što žele. Odgoj nije jednostavan, nekad treba uložiti napore”, rekla je.

Psihičke smetnje nemaju veze s karakterom

Za kraj kaže kako još ne možemo govoriti o utjecaju društvenih mreža jer još nema takvih istraživanja, ali možemo govoriti o smetnjama u spavanja i poremećaju hranjenja uzrokovanih pretjeranim korištenjem društvenim mreža.

“Mi ne znamo hrle li možda mladi i djeca koji se ionako osjećaju ranjivijima više prema društvenim mrežama jer ih na trenutak utješe, ali to im onda opet stvori anksioznost i tu se onda može održavati začarani krug. Kako se danas mladi pokazuju na društvenim mrežama je dosta nestvarno. Kad vidimo takvih troje, onda nam to postane ono što bismo mi htjeli. Pretjerane estetske operacije su također dio psihičkih smetnji koje proizlaze iz dubokog nezadovoljstva”, kazala je.

Jurin kaže kako imati psihičku smetnju ne znači biti karakterno slab. “Ranije generacije nisu bile izložene ovolikoj količini informacija, primjerice onima o klimatskim promjenama. Mi nismo odrastali u takvom dobu. Kad odgovorimo u javnosti o ovoj temi, moramo biti oprezni i ne smijemo nazivati ljude sa psihičkim smetnjama karakterno slabima, moramo ulagati u stručnjake, posebno svjetlo moramo uperiti u djecu i mlade, najranjivija dob je od 12. do 18. godine. Ako na vrijeme potražimo pomoć stručnjaka, može se puno toga napraviti”, zaključila je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu