Severe Weather Europe (SWE) objavio je dugoročnu prognozu za nadolazeće ljeto u kojoj se analizira kakav će utjecaj na vrijeme imati pomal iz El Niño faze u La Niñu.

Prognoza ukazuje na dinamičan ljetni obrazac atmosfere, pod utjecajem prijelaza iz toplog ciklusa El Niño u hladni ciklus La Niña. Predviđa se da će se niz tlačnih valova i anomalija protezati od Sjeverne Amerike sve do Europe, navodi SWE.

Nad sjevernom hemisferom nadolazeći će mjeseci biti prijelazno razdoblje između El Niña (topla faza) i La Niña (hladna faza), što će ostaviti traga na atmosferi i vremenskim obrascima.

Atmosferske promjene

Vrhunci toplih anomalija zabilježeni su u prosincu, no nagli pad temperatura počeo je početkom ove godine te se očekuje da će cijela regija tijekom ljeta prijeći u negativan ciklus.

Snažan podzemni hladni bazen glavni je preduvjet za slom El Niña. Uz pomoć pasata i oceanskih struja, te se podzemne anomalije kreću od zapada prema istoku, da bi na kraju izašle na površinu preko istočnog Pacifika.

Najnovija analiza temperatura podzemnih oceana u Pacifiku ukazuje na hladnu anomaliju diljem tropskog Pacifika, što dovodi do hlađenja površinske temperature oceana. U posljednja dva mjeseca uočeno je brzo raspadanje toplog bazena ispod površine.

Podpovršinsko hlađenje oceana

SWE navodi da slijedi vrlo hladni ciklus u kasno ljeto 2024., a koji će trajati do 2025. Područje hladnih oceanskih anomalija širit će se cijelim tropskim Pacifikom do ljeta 2024. Događaj ove razine dovoljno je jak da ima značajan atmosferski odgovor tijekom jeseni i zime 2024. i 2025. godine.

Svi ovi obrasci ukazuju na to da je El Niño u padu no bit će potrebno neko vrijeme da atmosfera odgovori na ove oceanske promjene. Iz tog će razloga ljeto 2024. biti usred prijelaznog razdoblja iz jedne faze u drugu, stvarajući neke neobične anomalije u procesu.

Kako bi pojasnili što nas čeka, SWE je pregledao podatke iz nekoliko godina koje su imale sličan prijelaz iz zimskog El Niña u ljetni La Niña.

Temperaturna anomalija za ovaj prijelazni obrazac pokazuje temperature iznad normale u većem dijelu središnjih i istočnih Sjedinjenih Američkih država i južne Kanade. Ali nad Europom zapravo možemo vidjeti trend nižih temperatura od normalnih.

Dugoročna prognoza za ljeto

SWE se osvrnuo na razdoblje meteorološkog ljeta (lipanj-srpanj-kolovoz). Modeli predviđanja ukazuju na veću tendenciju toplinskih valova iznad juga SAD-a sve do sjevernih dijelova i gornjeg Srednjeg zapada. Drugo takvo područje je iznad južnih dijelova Europe.

Gledajući pobliže uzorak površinske temperature iznad Europe, vidimo da je vrijeme toplije od uobičajenog na velikom dijelu kontinenta. Najjače anomalije i tendencije toplinskih valova su nad središnjim i južnim dijelovima kontinenta.

Dugotrajne vrućine mogle bi zahvatiti jug SAD-a, s toplinskim valovima koji se šire ravnicama prema sjeveru i prema gornjem srednjem zapadu. Kanada će također biti toplija u većem dijelu zemlje.

Što se tiče oborina, u kopnenoj Europi se očekuju uglavnom sušniji uvjeti, a više oborina predviđa se nad sjevernim krajevima, opet zbog nižeg tlaka i nestabilnijeg vremena na zapadnim vjetrovima.

Prema drugom modelu, onog iz Meteorološkog ureda Ujedinjenog Kraljevstva (UKMO), vidi se glavna tendencija toplinskog vala više prema istoku i sjeveru Europe. Zapadni su dijelovi još uvijek pod toplim anomalijama, ali obrazac tlaka održava anomalije nižima.

Prognoza oborina pokazuje normalne do suše uvjete nad krajnjim zapadnim i južnim dijelovima Europe. Više oborina predviđa se u krajnjim sjevernim krajevima. Središnji dijelovi prikazani su s nešto povećanim potencijalom padalina.

Venecija će ovaj tjedan jednodnevnim izletnicima početi naplaćivati ulaz u grad, što je prvi takav slučaju u svijetu. Namijenjen je smanjenju pritiska na drevni talijanski grad koji tone pod težinom masovnog turizma.

Počevši od četvrtka posjetitelji koji u grad dolaze na jedan dan morat će kupiti ulaznicu od pet eura, što će na ključnim lokacijama kontrolirati inspektori.

Prošle je godine 3,2 milijuna turista prespavalo barem jednu noć u povijesnom središtu grada, ali deseci tisuća drugih slijevali se na uske gradske ulice tijekom dana, često s kruzera, kako bi razgledali znamenitosti, uključujući Markov trg i most Rialto.

Cilj uvođenja ulaznica poticanje je jednodnevnih izletnika da dođu u manje frekventnim razdobljima kako bi se pokušalo razrijediti najveće gužve.

U početku će ulaznice biti potrebne samo za 29 ‘udarnih’ turističkih dana tijekom 2024., uglavnom vikendima od svibnja do srpnja.

Hoće li ovakva mjera polučiti rezultate pomno će se pratiti u drugim turističkim odredištima diljem svijeta koja se teško nose s masovnim turizmom.

U Španjolskoj, drugoj najposjećenijoj zemlji na svijetu nakon Francuske, deseci tisuća ljudi prosvjedovali su u subotu na Kanarskim otocima tražeći ograničenja broja posjetitelja arhipelaga.

Luigi Brugnaro, gradonačelnik Venecije, opisao je ovaj potez “eksprimentom, prvim u svijetu, kojem je cilj učiniti Veneciju ugodnijom za život”.

Upozorenje UNESCO-a

Venecija, koja se prostire na više od 100 malih otoka i otočića u sjeveroistočnoj Italiji, smatra se jednim od najljepših gradova svijeta.

UNESCO je grad i njegovu lagunu uvrstio na popis svjetske baštine 1987. godine, navodeći ga kao “izvanredno arhitektonsko remek-djelo”.

UN-ova organizacija je, međutim, prošle godine zaprijetila da će Veneciju staviti na svoj popis ugrožene baštine, navodeći kao razloge masovni turizam i porast razine vode koji se pripisuje klimatskim promjenama.

O sustavu naplate ulaznica dugo se raspravljalo, ali je primjena više puta odgođena zbog zabrinutosti da bi ozbiljno smanjila turističke prihode i ugrozila slobodu kretanja.

Oporbeni gradski vijećnici tvrde da ovoga neće biti nikakve koristi. “Pedeset eura je moglo pomoći”, rekao je jedan od njih, Gianfranco Bettin.

Godine 2021. Venecija je već uvela zabranu masovnih kruzera s kojih dnevno izlaze tisuće izletnika, preusmjeravajući ih u udaljeniju industrijsku luku.

Nema čekanja u redovima

Gradonačelnik Venecije obećao je da će novi sustav biti nametnut “nježno”, bez strogih kontrola i čekanja u redovima na ulaznicama, odbacivši nagađanja da će grad postaviti prepreke ili kontrolne točke na ulicama.

Inspektori će biti postavljeni na glavnim gradskim ulazima i oko njih, posebno na željezničkom kolodvoru Santa Lucia, provjeravajući posjetitelje na licu mjesta.

Turisti koji nemaju ulaznicu bit će upućeni kako da je kupe, ali bi mogli riskirati novčane kazne u rasponu od 50 do 300 eura ako se ogluše.

Plaćat će je samo dnevni turisti koji dolaze u stari grad između 8:30 ujutro i 16:00 sati, a oni koji borave u hotelima, mlađi od 14 godina i osobe s invaliditetom od toga su izuzete.

Ako se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do kolovoza, onda ćemo biti na nepoznatom terenu, upozorava Gavin Schmidt, klimatolog iz NASA-e.

Prošle godine Zemlja se zagrijala za oko 0,2 °C više nego što su klimatski modeli predviđali. Iako to možda ne izgleda puno, kada uzmete u obzir da je to mjera na cijeloj planeti, to je onda poprilično zagrijavanje.

“Nijedna godina nije zbunila predviđajuće sposobnosti znanstvenika za klimu više od 2023. godine“, piše klimatolog iz NASA-e Gavin Schmidt u članku za Nature, a prenosi Science Alert.

“Temperaturna anomalija iz 2023. došla je iz vedra neba, otkrivajući neviđen jaz u znanju, možda prvi put od prije oko 40 godina, kada su satelitski podaci počeli nuditi pogled na Zemljin klimatski sistem u realnom vremenu“.

Schmidt upozorava da ako se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do kolovoza, u skladu s prethodnim El Nino fluktuacijama, onda ćemo biti na nepoznatom terenu.

Postavljeno je nekoliko teorija za višak topline koja premašuje ono što se očekuje od El Nina i stope povećanja CO2. To uključuje smanjenje aerosoli za površinsko hlađenje nakon promjena regulative 2020. godine; povećanje vodene pare koja zadržava toplinu od erupcije Hunga Tonga-Hunga Ha’apai 2022; i aktivnost u trenutnom solarnom ciklusu koja šalje više topline u našem smjeru.

Ali čak i kombinirano, sve ovo ne objašnjava uočenu dodatnu toplinu, tvrdi Schmidt.

Zabrinjavajuće je da nam nedostaje kritičan faktor u našem razumijevanju klimatskih sistema na Zemlji.

“To bi moglo implicirati da planet koji se zagrijava već mijenja način na koji klimatski sistem funkcionira, mnogo ranije nego što su znanstvenici očekivali“, objašnjava Schmidt.

Ipak, iznenadni skok vrućine i dalje može biti kratkoročna anomalija ili slabost u podacima, priznaje Schmidt.

Dok istraživači ispituju i raspravljaju o brojevima, mi doživljavamo i svjedočimo vrlo stvarnim posljedicama viška topline svuda oko nas.

Tri četvrtine najvećeg sistema koraljnih grebena na svijetu, Velikog koraljnog grebena u Australiji, trenutno pati od visokog do ekstremnog nivoa ugroženosti. Životinje masovno umiru, a milijuni ljudi u Africi gladuju zbog klimatskih promjena, prenosi Nova.rs.

Ovo je samo početak. Neka mjesta već osjećaju zagrijavanje više od drugih.

Iako je važno razraditi ove potencijalno velike neizvjesnosti u modeliranju klime, veći prioritet je ostvarivanje značajnog napretka ka zaustavljanju emisija stakleničkih plinova koji pokreću najveći dio globalnog zagrijavanja.