Hrvatska
Neke kovanice kuna i lipa mogle bi biti vrlo vrijedne, numizmatičar otkriva koje

Prve kovanice kuna puštene su u optjecaj 1994., s time da su na sebi imale godinu izdanja 1993., a zadnje nose 2022. godinu, posljednju prije uvođenja eura. Na kovanicama kuna i lipa nalazi se godina izdanja prikazana na naličju, ispod glavnog motiva. Kovanice od pet lipa do pet kuna izdavane su i puštane u optjecaj svake godine, a u izdavanju kovanica od jedne i dvije lipe postoje određeni prekidi. One određenih godina nisu puštane u optjecaj, nego su samo izrađivane za potrebe setova (kompleta) i to u vrlo malim količinama.
U određenim godinama izdavane su i prigodne kovanice od jedne lipe do pet kuna posvećene raznim događajima i obljetnicama. Kovanice od 25 kuna prvi put pojavile su se 1997. i od onda do danas izdavane su s prekidima. Nekih godina su izdavane, a nekih ne.
Tako velik broj kovanica čini kune i lipe pogodnima za skupljanje i zanimljivima za kolekcionare. Kako bi se kompletirala takva zbirka, potrebno je skupiti sve kovanice kuna i lipa, i to sva izdana godišta, piše tportal.
Najvažniji čimbenik prilikom određivanja vrijednosti starog novca njegova je rijetkost. Stoga je važno znati količine kovanica kuna i lipa puštenih u optjecaj u pojedinim godinama. U pravilu se kovanice puštaju u optjecaj svake godine, ali količine se razlikuju od godine do godine. Rijetka godišta uvijek su zanimljiva za kolekcionare jer im obično nedostaju u zbirkama. Od rjeđih godišta neka se pronalaze lakše, a neka dosta teško.
“Kad govorimo o kovanicama kuna i lipa, općenito se može reći da su neparne godine češće od parnih. Kovanice s latinskim natpisima otkovane su uglavnom u manjim količinama od onih s hrvatskim natpisima. Tako da kolekcionari uvijek spremaju ove kovanice s latinskim natpisima jer ih je uglavnom manje od onih s hrvatskim natpisima. To se može uzeti kao neko opće pravilo, međutim svaki apoen kuna i lipa ima neke svoje specifičnosti”, naglašava Zlatko Viščević, glavni urednik portala numizmatika.net.
Kovanice od jedne lipe
Najmanje kovanica od jedne lipe otkovano je 2021., samo 6000 primjeraka. Kovanice s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštene u optjecaj, nego su izdane samo u setovima, odnosno kompletima. Tako da ih je nemoguće pronaći u optjecaju.
Iako su kovanice od jedne lipe slabo ili nikako zastupljene, još uvijek ih je moguće nekako pronaći. Posebno trebate obratiti pažnju na kovanice iz 2019. i 2021. One s godinom 2019., iako službeno otkovane u količini od 15 milijuna primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da ih je vrlo teško pronaći.
Ako ih pronađete, svakako ih spremite. Onih s godinom 2021. otkovano je samo 6000, što je izrazito mala količina. Tako da se ove kovanice mogu smatrati rijetkima kada ih usporedimo s ostalim optjecajnim kovanicama kuna i lipa.
Kovanice od dvije lipe
I kovanice od dvije lipe slabo su zastupljene u optjecaju. Od onih s hrvatskim natpisom iz neparnih godina najmanje ih je izdano 2021., svega 4000 primjeraka. Kovanice s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštane u optjecaj, nego su izdane samo u setovima.
Kao i kod kovanica od jedne lipe, treba obratiti pažnju na godišta 2019. i 2021. Kovanice od dvije lipe s godinom 2019., iako službeno otkovane u količini od 13 milijuna primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da ih je teško pronaći.
Kovanice od dvije lipe s latinskim natpisom (parne godine) nešto su rjeđe od onih s neparnim godinama. U većini slučajeva izdane su u emisijama od dva milijuna primjeraka godišnje. No 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. nisu ni puštane u optjecaj, već postoje samo u kompletima. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti dvije godine koje se teže nalaze, a to su 1996. i 2000.
Kovanice od dvije lipe imaju i prigodno izdanje – Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u milijun primjeraka, ali se nešto teže nalazi. Tako da je dobro spremiti ovu kovanicu ako je pronađete, piše tportal.
Kovanice od pet lipa
Kovanice od pet lipa nešto su bolje zastupljene u odnosu na dva manja apoena. Uglavnom, ove kovanice nije teško pronaći, tako da kolekcionari vrlo brzo popune svoje zbirke godinama koje im nedostaju. Međutim kod kovanica od pet lipa uvijek je problem kvaliteta, tj. očuvanost. Presvučene su naime mesingom i kao takve vrlo brzo i ružno oksidiraju, tako da ih je malo teže pronaći savršeno očuvane, osobito starija godišta.
Nešto teže nalaze se godišta 1994., 1996, 2004. i 2022., a osobito ih je teško naći u savršenom stanju.
Kovanice od pet lipa imaju i prigodno izdanje za Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ukoliko pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.
Kovanice od 10 lipa
Kovanica od 10 lipa s hrvatskim natpisom (neparne godine) ima jako puno u optjecaju. Lako se pronalaze, samo je problem pronaći starija godišta dobre kvalitete. Teško je pronaći godinu 2019. jer je mali broj njih pušten u optjecaj.
Kovanice od 10 lipa s latinskim natpisima (parne godine) nešto su rjeđe. Od ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 1994., 1996. i 1998.
Kovanice od 10 lipa imaju i prigodno izdanje – Ujedinjene narode. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ukoliko pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.
Kovanice od 20 lipa
Kovanice od 20 lipa česte su u optjecaju i ima ih puno, osobito onih s hrvatskim natpisima i neparnom godinom. Stoga se lako pronalaze, a zbog svoje legure uglavnom su dobro očuvane.
Kod ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su 2002. i 2016. Postoji mogućnost da su u optjecaj puštene manje količine od službenih brojki.
Za kovanice od 20 lipa postoji i prigodno izdanje – FAO. Ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi.
Kovanice od 50 lipa
Kovanice od 50 lipa s hrvatskim natpisima i neparnim godinama uglavnom su dobro zastupljene, no godišta 1997., 1999. i 2021. malo se teže pronalaze pa ih je dobro sačuvati.
Od kovanica od 50 lipa s latinskim natpisima (parne godine) treba izdvojiti godinu 1994. jer se teže pronalazi. Kod ovih kovanica iz 1994. dio njih dolazi sa zakrenutim naličjem u odnosu na lice, pa je dobro obratiti pažnju i na to.
Postoji i prigodno izdanje povodom Europskog nogometnog prvenstva. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i nešto se lakše pronalazi u odnosu na druga prigodna izdanja.
Kovanice od jedne kune
Kovanice od jedne kune prisutne su u optjecaju u velikom broju. Osobito one s hrvatskim natpisima i neparnim godinama. Česta godišta se lako pronalaze, a legura je takva da se relativno brzo istroši, tako da je teško pronaći starija godišta u savršenom stanju. Godište 2003. teže se pronalazi, a 2021. je nešto lakše pronaći.
Od kovanica od jedne kune s latinskim natpisima teže se pronalaze one iz 2000. i 2002. Postoje četiri prigodna izdanja ovih kovanica (Olimpijske igre u Atlanti, peta obljetnica kune, 10. obljetnica kune, 20. obljetnica kune), a česta su i lako se nalaze.
Kovanice od dvije kune
Kovanice od dvije kune dobro su zastupljene, a najteže je naći starija godišta u savršenom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021., za koje se čini da je teško doći do njega. Od kovanica s parnim godinama teže se pronalaze one iz 2002.
Postoji jedno prigodno izdanje – FAO. Bez obzira na malu emisiju, ova kovanica se češće pronalazi ako je usporedimo s ostalim prigodnim izdanjima drugih apoena. Malo je teže naći savršeno očuvane primjerke.
Kovanice od pet kuna
Kovanice od pet kuna relativno su dobro zastupljene, osobito one s hrvatskim natpisima i neparnim godinama. Općenito teže je naći starija godišta u savršenom stanju, a posebno obratite pažnju na 1997. Manjak je i kovanica iz 2021. pa ako ih imate, svakako ih sačuvajte.
Od kovanica s latinskim natpisima (parne godine) najteže je pronaći one iz 2006. godine. Postoji prigodno izdanje ovih kovanica posvećeno Senjskom glagoljskom misalu. Ono je otkovano u milijun primjeraka i relativno se lako pronalazi, a malo je teže pronaći savršeno očuvane primjerke.
Kovanice od 25 kuna
Kovanice od 25 kuna, iako dobro zamišljene, nisu baš zaživjele u optjecaju. Međutim oduševile su kolekcionare i numizmatičare te ih rado skupljaju.
Ove kovanice su uglavnom razgrabili kolekcionari, tako da je numizmatičko tržište dobro opskrbljeno njima. Malo teže je pronaći izdanja iz 2010. i 2017., ali u principu ih ima u stalnoj ponudi po nešto većim cijenama od uobičajenih.
Jedina kovanica od 25 kuna koja otežava kompletiranje kolekcije je ona iz 2022. s Pelješkim mostom, za kojom postoji velika potražnja i izvan numizmatičkih krugova.
Kako vrijeme prolazi, vrijednost raste
Budući da su kune i lipe još uvijek dostupne, ova rjeđa godišta nisu nešto naročito skupa. Međutim to je sadašnje stanje stvari. Kad prođe nekoliko godina od uvođenja eura, situacija će izgledati daleko drukčije.
“U numizmatici je često prisutan psihološki moment: Kad nečeg ima – nitko neće, kad nema – svi hoće. Tako će biti i u ovom slučaju. Pravi interes kolekcionara za kunama i lipama nastat će tek nakon što već nekoliko godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija ‘za dobrim starim’ kunama i lipama”, ističe Viščević.
Hrvatska
Još samo par dana za prijavu poreza na nekretnine, građani i dalje zbunjeni: “Ništa mi nije jasno”

Građani još danas i u ponedjeljak mogu provjeriti jesu li obveznici plaćanja poreza na nekretnine te prijaviti i sve promjene u vezi svoje druge nekretnine. No, iako rok istječe 31. ožujka, situacija na terenu pokazuje da je mnogo nejasnoća koje građani pokušavaju razriješiti obilascima Gradske i Porezne uprave.
Vremena je malo, a nedoumica mnogo. Evo što kažu neki građani:
“Ništa mi nije jasno, to je objekt koji je legaliziran, dobro nije bitno je li moj objekt ili nečiji drugi, i neki su rok dali do 1. travnja. Ako se ne prijavi navodno je kazna.”
“Upravo sam došao prijaviti neku nekretninu, šalju me iz porezne ovdje, nemam pojma gdje trebam ići.”
Uredi Gradske uprave obvezna su im adresa, no često i bez potrebe. Jer iako su vlasnici druge nekretnine, ako za nju uredno plaćaju komunalnu naknadu ili imaju ugovor za iznajmljivanje na 10 mjeseci i duže, ne trebaju to posebno prijavljivati Gradskoj upravi. Ona će te podatke dobiti od Porezne uprave, piše HRT.
“Glavni je cilj da vlasnici nekretnina koji imaju nekakvu promjenu, dodatne kvadrate ili neki od razloga za oslobođenje, da nam dostave te podatke do 31.3. što je meritum, glavni datum od kada se određuje hoće li netko platiti porez na nekretnine u 2025. ili neće”, rekao je Slobodan Tolić, pročelnik Upravnog odjela za financije Grada Šibenika.
Cilj zakona: Oporezivanje praznih nekretnina
Građani su podijeljeni oko uvođenja tog lokalnog poreza:
“Mislim da se moralo, bez obzira na subjektivnost.”
“Ipak nije u redu, ipak su to ljudi stjecali i nasljedstvom i radili godinama, odricali se, kredite dizali, to je njihovo privatno vlasništvo, a privatno vlasništvo je svetinja.”
Cilj zakona je oporezivanje praznih nekretnina.
“Nama je prvenstveni cilj da dobijemo uvide u HEP, Vodovod, zatim Zeleni grad te ostalo, da vidimo sve komunalije, tako da imamo sami uvid, da ne moramo zaduživati ljude pa da oni dostavljaju sve račune i da mi sami vidimo tko negdje živi ili ne živi”, zaključuje Tolić.
Dosadašnja praksa pokazala je da građane i dalje muče brojne nejasnoće pa nije isključeno da će, i kad počnu stizati rješenja o porezu na nekretnine, biti posla oko utvrđivanja je li netko obveznik ili nije.
Hrvatska
Što ako dođe do velike krize? Više od tri milijuna Hrvata se ne bi imalo gdje skloniti

Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost Europske unije u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza i poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.
Takvo stvaranje zaliha je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. A koliko su spremni hrvatski građani i u kakvom su stanju hrvatska atomska skloništa provjerio je Borna Šmer.
Njih je u Hrvatskoj oko 2000 i mogu primiti oko 360.000 građana, što je niti deset posto hrvatskog stanovništva. Nije to jedini problem…
Atomska skloništa trebaju prostoriju za filtroventilaciju i uređaj koji upravo tome i služi. Međutim u hrvatskim sklopništima on je zastario i trebalo bi ga temeljito obnoviti, odnosno zamijeniti. Međutim firma koja to radi više ne postoji. S druge strane, u slučaju nestanka električne energije tu su i ručni generatori pomoću kojih bi se u samim skloništima generirala struja.
“Trebala bi biti aktivna u roku od 24 sata. Činjenica je da su to skloništa koja su sagrađena tijekom 80-ih i da je oprema zastarjela”, kazao je Goran Šarić, savjetnik za zaštitu, spašavanje i obrambene pripreme.
Skloništa su uglavnom zapuštena nakon što su 2015., izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti, ukinuti pravilnici o njihovom održavanju.
“To se učinilo s objašnjenjem da je Hrvatska članica NATO-a pa joj ne prijeti ratna opasnost, napad iz zraka ili artiljerijski napad. Tako da se skloništa stavlja praktički van zakonske regulative. Može se reći da su time pomalo zaboravljena”, dodao je Šarić.
Mnoga su tako postala poslovni prostori, a neka poput jednog tunela iz doba Italije služe za razne namjene pa tako i izložbene.
Tri četvrtine skloništa nalazi se u 14 gradova. Prednjači Zagreb u čija skloništa može stati oko 170.000 građana. No, u slučaju potrebe, građani se mogu skloniti i u podzemne garaže, podrumske ili slične prostorije bez otvora.
Europa kaže “Građani, u slučaju opasnosti, moraju biti spremni za samodostatnost najmanje 72 sata.” Po onoj staroj “ništa nas ne smije iznenaditi” pitamo se što to točno znači…
“Hrana bi trebala biti u principu dugotrajna hrana, konzervirana hrana, koja će moći se koristiti recimo to tako za jedan duži vremenski period. Govoreći od nekakvog tranzistora koji će raditi na na baterije i ne zaboraviti, naravno, gotovinu”, ističe Dario Gauš, načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije.
Prije svega, treba ostati “hladne glave”, no koliko je zapravo Hrvatska ugrožena? Vojni analitičar Ivica Mandić smatra da od nuklearnog rata nema straha, a briselska su upozorenja samo pokazatelj da se Europa napokon budi iz dubokog sna.
“Nije riječ o nuklearnom ratu, ni govora. Riječ je o bilo kakvoj krizi koja bi se mogla pojaviti. Sad kad se sjetimo, posebno poplavnih područja u Hrvatskoj, onda idemo napraviti sve to što nam treba”, mišljenja je Mandić.
Na sličnom je tragu i umirovljeni general Marinko Krešić koji je gostujući na N1 ponovio kako mjesta za nervozu nema, ali da puhanje na hladno nije uvijek nužno loše…
“Ako ništa, zbog elementarnih nepogoda trebali bi imati dva do tri dana da smo sigurni, da možemo otići jer nikad ne znate kad vam to treba. Treba zapravo samo mlade educirati zbog samozaštite”, izjavio je.
Dakle, bez panike. Ali, već bi danas trebalo ozbiljno razmisliti o tome koliko smo spremni na sutrašnje neizvjesnosti.
Hrvatska
Uskoro promjena u obračunu struje: Pripazite, zbog ovoga vam račun može biti i dvostruko veći

Posljednje nedjelje u ožujku kazaljke sata pomiču se jedan sat unaprijed. To znači da će u dva sata ujutro već biti tri sata te ćemo u tom danu izgubiti jedan sat.
Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u ožujku počinje ljetno računanje vremena, što znači i promjenu u obračunu skuplje i jeftinije električne energije.
Što to znači?
Električna energija svim se potrošačima, privatnima ili poslovnima, obračunava prema nekoj vrsti tarife.
U Hrvatskoj postoje jednotarifna i višetarifna brojila, a o njima ovisi cijena kilovatsata prema kojoj se obračunava potrošnja, piše Dnevnik.hr.
Kakve su to tarife?
Kućanstvima koja imaju jednotarifno brojilo cijena kilovatsata uvijek je ista i cijelog se dana električna energija obračunava prema dnevnoj, odnosno skupljoj tarifi.
Kod višetarifnog brojila električna energija obračunava se prema višoj i nižoj tarifi (Tarifni model Bijeli), pri čemu je viša tarifa dnevna, a niža, odnosno jeftinija, noćna. Iako imaju višetarifno brojilo, korisnici se također mogu odlučiti i za obračun prema samo jednoj tariti, ali u tom slučaju to je tada viša dnevna tarifa (Tarifni model Plavi).
Koliko je to jeftinije?
Cijena kilovatsata električne energije tijekom noći je i upola jeftinija. Trenutačno je cijena kilovatsata u dnevnoj tarifi 0,074789 eura, a u noćnoj 0,036697 eura.
Kada to počinje?
Početak i završetka dnevne i noćne tarife ujednačen je s ljetnim odnosno zimskim računanjem vremena, te se, jednako kao i sat, mijenja u određenu nedjelju u dva ili tri sata ujutro.
Na višetarifnom brojilu nije moguće pomaknuti sat, stoga se korisnike svaki put podsjeća da je došlo do promjene termina dnevnih i noćnih tarifa.
Kada je onda viša, a kada niža tarifa?
Ljetno računanje vremena:
viša tarifa: od 8 do 22 sata
niža tarifa: od 22 do 8 sati
Zimsko računanje vremena:
viša tarifa: od 7 do 21 sat
niža tarifa: od 21 do 7 sati
Kad počinje ljetno računanje?
2025. godine ljetno računanje vremena prema Uredbi Vlade RH počinje 30. ožujka u 3:00 sata, tako da se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2:00 računa kao 3:00. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti s dva na tri sata.
Od te nedjelje skuplja dnevna tarifa počet će u 8 sati ujutro, a trajati će do 22 sat. U 22 sata počinje jeftinija tarifa koja traje do 8 sati ujutro.
Ljetna tarifa ostaje na snazi sve do 26. listopada 2025. godine, kada će kazaljke trebati tijekom noći pomaknuti s tri na dva sata i tada počinje zimsko računanje vremena.
-
magazin6 dana prije
(PREDIZBORNA) SUBOTNJA ŠPICA
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska1 tjedan prije
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena
-
Sport5 dana prije
OBAVIJEST: Dan sporta se prebacuje u Dvoranu Krešimira Ćosića
Plenki & Pupi
5. siječnja 2023. at 14:56
Žaliti će mo mi za našim kunama.
Pri dva dana prodavačica mi je trebala vratiti kusur dvije kune.
Dobio sam punu šaku Plenkovićevih brabonjaka.