Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

PREDSTAVLJEN ZBORNIK “ABBATISSA INGENUITATE PRECIPUA…”: “Zadar bi bio bitno siromašniji grad da nema samostana sv. Marije”

Objavljeno

-

Grad Zadar bio bi bitno siromašniji da nema samostana sv. Marije. Ta dragocjena baština obilježila je zadarski urbanitet i dala mu prerogativ najznačajnijeg urbanog centra onog vremena, istaknuo je sinoć u završnoj riječi predstavljanja zbornika „Abbatissa ingenuitate precipua… (Opatica iznimne plemenitosti…)“ na Sveučilištu u Zadru konzervator Miljenko Domijan.

Naime, prije tri godine navršena je 950. obljetnica od godine tisuću šezdeset i šeste, kako je upisano u poznatoj povelji s kojom je Krešimir, kralj Hrvatske i Dalmacije u Šibeniku udijelio kraljevsku slobodu Samostanu svete Marije Zadarske. Prije toga, opatica Cicha je od gradskih prvaka u Zadru dobila crkvicu Svete Marije Male da uz nju osnuje Samostan. O tim okolnostima Sveučilište u Zadru, u suradnji s časnim sestrama i Zadarskom nadbiskupijom, organiziralo je znanstveni kolokvij održan u crkvi Sv. Marije Male, 27. listopada 2016. godine.

Ovaj zbornik donosi pisane radove na teme tada održanih predavanja, a prigodno je naslovljen „Abbatissa ingenuitate precipua… (Opatica iznimne plemenitosti…)“, kako se naša opatica na dva mjesta spominje u samostanskom Kartularu. Njezino ime autori članaka zapisuju u oblicima Cika, Cika, Cicha.

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru zbornik recenzenti izv. prof. dr. sc. Ivan Basić i prof. dr. sc. Emil Hilje te kourednici prof. dr. sc. Pavuša Vežić i izv. prof. dr. sc. Ivan Josipović govorili su o značaju zbornika i predstavili njegov sadržaj.

U njemu tako Mladen Ančić, uz široku panoramu izvora i literature, objašnjava nadošlo vrijeme i okolnosti u kojima opatica osigurava mogućnosti za osnivanje novog samostana. Naglašava “pomoć” koju su joj pružili najbliži srodnici, posebno biskup Stjepan i prior Drago, te omogućili dolazak pred kralja. On ima vrhovnu vlast nad gradom u kome je oslonac našao u društvenoj mreži lokalne oligarhije, iz koje potječe i sama Cicha. Stoga je njezinome Samostanu vladar dodijelio kraljevsku slobodu.

Tomislav Galović tumači prisnu relaciju benediktinskih samostana u Dalmaciji s Kraljevstvom Hrvatske i Dalmacije u drugoj polovini 11. stoljeća. Ističe veliki doprinos redovništva općenito u razvoju kulture na našim prostorima. Upućuje na diplomatički korpus vezan uz kralja Petra Krešimira IV., a s njim i na Registrum privilegiorum sanctae Mariae, tj. Kartular u kome se nalazi i povelja kojom je kralj dao kraljevsku slobodu Samostanu.

Mirjana Matijević Sokol proučava upravo Kartular Svete Marije. Izražava mišljenje da je najstariji njegov dio beneventanom prepisan kasnih šezdesetih godina XII. stoljeća. U njemu se razabire kako su gradski oci Ciki poklonili crkvicu da ondje može uspostaviti samostan. Milenko Lončar analizira u Kartularu sačuvani prijepis dokumenta koji govori o pravnome sporu koga je konačno presudio splitski nadbiskup Lovre. Riječ je o parnici iz 1089./1090. godine između opatice Samostana i njezine tetke Neže. Prijepis je sadržajem do danas ostao nejasan. Unatoč svim nedoumicama pri tumačenju pojedinih navoda, on u cjelini ipak dobro svjedoči o nastojanjima opatice da upotpuni gradski i izvangradski posjed mladog samostana.

Trpimir Vedriš vrši temeljitu analizu kulta Sv. Anastazije u dvije predaje o toj svetici: rimskoj koja govori o sirmijskoj mučenici i djevici, te grčkoj koja kazuje o mladoj Rimljanki i udovici. Autor traga za odgovorom na pitanje: Kako je sv. Anastazija dospjela u Cikin časoslov? No, već u samome činu osnivanja opatije, kako ističe, zrcali se i svetičin kult naveden u molitveniku. Ipak, u Zadru se ne mogu detektirati tragovi grčke hagiografije. Stoga Sv. Anastaziju ovdje sagledava u sklopu rimske tradicije.

Pavuša Vežić pretpostavlja da je „ecclesiola sancte Marie Minoris“ podignuta na matrici ranokršćanske bazilike. O tome govore tipološke odlike crkve i arheološka građa iz nje prije vremena opatice Ciche. Ranoromaničku baziliku pak, kao novu graditeljsku cjelinu, povezuju, a samim tim i datiraju, kapiteli iz njezine unutrašnjosti. Slični su srodnima u benediktinskim opatijama 11. stoljeća na objema jadranskim obalama. No, autor ukazuje i na egejski prostor te “monašku ekumenu” kao moguće ishodište za njihove oblike.

Nikola Jakšić na početku rezimira spoznaje o kapitelima korintskoga tipa iz crkve Sv. Marije Male u relaciji sa srodnima na Jadranu. Potom piše o ukrasnim trakama s pročelje bazilike. Poznate su tek po ulomcima dvaju reljefa u terakoti. Povezuje ih sa sličnima u još tri grada Dalmacije (Nin, Biograd, Split), ali i u četvrtome gdje su klesani u kamenu (Osor). Riječ je o pločicama koje su formirale dekorativne vijence tipične za niz crkava na mletačko-ravenatskom prostoru.

– U cjelini, ovaj zbornik pola stoljeća nakon onoga iz 1967. godine, koga je objavio tadašnji Institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, pod naslovom Kulturna baština samostana Svete Marije u Zadru, iznosi spoznaje koje u nekoj mjeri unapređuju prethodna saznanja o prvoj opatici Samostana i njezinoj crkvi, ističu Josipović i Vežić.

Društvena analiza vodi nas u vrijeme autoriteta nasljednika priora Andrije, kruga koji je u Zadru bio oslonac kralju Petru Krešimiru IV. Takvo tumačenje baca posve novo svjetlo na ulogu tog vladara u osnivanju Samostana. Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije bilo je najuže povezano s Redom Svetoga Benedikta. O tome svjedoče brojne tada osnivane opatije redovnika i redovnica, a među njima svojim Kartularom i ova u Zadru. Prvi dio toga povijesnog izvora jest fundacijska listina. U njoj se ocrtavaju opće okolnosti nastajanja opatije, s njom neposredni socijalni i urbani okvir, praurbana slika grada oko antičkoga foruma gdje i danas stoji samostan.

„Abbatissa ingenuitate precipua…“ – zbornik radova sa znanstvenog kolokvija „950. obljetnica Samostana benediktinki Sv. Marije u Zadru (1066.-2016.) nastao je na temelju znanstvenog kolokvija, na kojem je izloženo ukupno osam radova. Recenzenti zbornika su Ivan Bašić i Emil Hilje a recenzenti pojedinačnih tekstova Neven Budak, Miljenko Jurković, Damir Karbić, Slavko Kovačić, Nikolina Maraković, Ana Marinković, Ana Mišković, Zrinka Nikolić Jakus i Rozana Vojvoda. Vlasnici objavljenih fotografija su autori, Konzervatorski odjel u Zadru, Državni arhiv u Zadru i Samostan benediktinki Sv. Marije u Zadru.

U uvodnom dijelu programa nastupio je Zbor Osnovne glazbene škole sv. Benedikta pod ravnanjem prof. Gordane Cecić, koji je izveo dvije pjesme – Stara zvona skladatelja Frane Đuraja na tekst časne majke Anastazije Čizmin i Čikinu molitvu, koju je na tekst iz Časoslova opatice Čike uglazbio Igor Cecić.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

GRDINIĆ I BATTIFIACA Hit komedija “Casabianca” stiže u HNK Zadar!

Objavljeno

-

By

Kazališna predstava “CASABIANCA“, HNK Zadar, Petak, 31.03.2023. u 20 sati

Igraju: Irena Grdinić i Mario Lipovšek Battifiaca

Režija: Irena Grdinić i Mario Lipovšek Battifiaca

Trajanje: 120 min

„Oni su Đurđa i Franko. Upoznali su se 60-ih. Ona je bila poduzetna, a on nagovorljiv. On kaže da je ona bila nasrtljiva, a ona da je on bio mlakonja. Gledali su “Casablancu” i započeli romansu. Bilo je lijepo dok je trajalo. A onda je došao brak. Pa djeca. Komunizam pa kapitalizam. Partija pa stranke. Trendovi su se mijenjali, a Đurđa i Franko trajali. Ne bez problema. Jer kao što bi rekao Franko: ” Život se more opisat z tri besedi. Vavek neki k…..”.

Predstava koja je u proteklih 9 mjeseci na području Kvarnera i Istre oborila sve rekorde posjećenosti s više od sto izvedbi. Na ljetnoj pozornici u Opatiji igrana je pred dvije tisuće oduševljenih gledatelja.

Na sceni Vidra u Zagrebu u posljednja tri mjeseca odigrano je četiri predstave u nizu dok je splitska dvorana Lora na samom početku siječnja 2023. rasprodana u nekoliko dana.

Imate  120 razloga za nezaboravnu zabavu i istinski zdravi smijeh . Vidimo se..

Ulaznice na Eventimu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA U Kašiću obilježena 30. obljetnica pogibije branitelja iz Slavonskog Broda i okolice

Objavljeno

-

By

Današnji dan u povijesti stvaranja samostalne Hrvatske ostao je zapamćen po pogibiji 23 branitelja iz Slavonskog Broda i okolice ,  pripadnika 3. bojne 3. gardijske brigade „Kune“.

Na mjestu  stradanja u Kašiću obilježena je 30. obljetnica njihove  pogibije.

Sa zahvalnošću i poštovanjem prema danim životima za samostalnu Hrvatsku, članovi Udruge veterana 3. gardijske brigade „Kune“ zajedno sa sudionicima VRO Maslenica., roditeljima poginulih, ratnih postrojbi, izaslanstvima Predsjednika Republike, Vlade RH i resornih ministarstava,  predstavnicima Grada Slavonskog Broda, Grada Zadra, Zadarske županije te brojnih braniteljskih udruga, položili su vijence i upalili svijeće. Odavanju počasti u Kašiću prethodilo je i polaganje vijenaca u Islamu Latinskom odakle je krenuo  polumaraton za poginule branitelje do Novigrada

 U Kašiću i Islamu Latinskom danas su bili i osnovnoškolci  iz Slavonskog Broda koji su sudjelovali u program komemoracije.

Krajem siječnja 1993. godine, zbog alarmantne situacije koja je nastupila neposredno nakon akcije „Maslenica“, hrvatski jug našao se u teškom položaju. U zadarsko zaleđe hitno su prebačene dvije bojne 3. gardijske brigade „Kune“ iz Osijeka i Slavonskog Broda. Treća bojna iz Slavonskog Broda, poznata pod nazivom „Kobre“, bila je nositelj borbenih zadataka. Dva dana poslije njihova dolaska srpske snage napale su selo Kašić i treća slavonskobrodska bojna uletjela je u zasjedu. U borbama, koje su trajale 1. i 2. veljače, poginula su sveukupno 32 pripadnika 3. gardijske brigade, a najviše ih je bilo iz Slavonskog Broda.

U čast poginulim Slavoncima u Kašiću je podignut spomenik simbolično napravljen od dalmatinskog kamena i slavonskog hrasta. Na njemu je uklesan tekst: 3. gardijska brigada „Kune“, Hrvatska Vas zaboraviti neće. Neka im je vječna slava i hvala! 

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZADRA NOVA ZA VAS Održana mjera informiranja o mogućnostima za jedinice regionalne i lokalne samouprave

Objavljeno

-

U sklopu projekta ZADRA NOVA ZA VAS održana je mjera informiranja o mogućnostima koje pružaju EU sredstva za jedinice regionalne i lokalne samouprave. Događanje je održano u utorak 31. siječnja 2023. godine u organizaciji regionalnog koordinatora Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Okupljenima se uvodno obratila zamjenica ravnateljice Agencije ZADRA NOVA Jadranka Petek:

„Već prema dnevnom redu uočili ste kako smo za vas danas pripremili više različitih tema. Upravo ta raznolikost prilika i mogućnosti označava razdoblje ispred nas. S jedne strane imamo poziva za prijavu projekata koji će biti financirani iz Nacionalnog plana opravka i otpornosti, a ujedno se ove godine očekuje i otvaranje prvih poziva iz novog financijskog višegodišnjeg okvira.“ – istaknula je zamjenica ravnateljice Petek.

Okupljenima je predstavljen projekt BOOST5 kao primjer korištenja EU sredstava za razvoj turizma u zaleđu. Provedba projekta BOOST5 započela je 1. lipnja 2022. godine i odvijat će se do 30 lipnja 2023. godine. Agencija ZADRA NOVA ima ulogu partnera u projektu, a u projektu sudjeluje još 7 partnera iz Italije i Hrvatske. Projekt se sufinancira iz programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska 2014.-2020.

Cilj projekta je kapitalizacija rezultata 5 projekta prekogranične suradnje Interreg Italija Hrvatska, među kojima je i projekt Made in Land, kojeg je također provodila Agencija ZADRA NOVA.

Kako je jedan od očekivanih rezultata projekta i kreacija novih projektnih ideja usmjerenih na digitalna i održiva rješenja, tijekom mjere informiranja sudionici su pozvani da dostave prijedloge projektnih ideja.

Članice time EUROPE DIRECT Zadar upoznale su okupljene s dvije EU inicijative – „Gradimo Europu s lokalnim dionicima“ i „Start-up sela“.

Projekt „Gradimo Europu s lokalnim dionicima” stvara europsku mrežu lokalno izabranih političara s ciljem predstavljanja Europske unije, odnosno kroz savez između europske i lokalne razine upravljanja. Lokalna vlast koja želi sklopiti partnerstvo u kontekstu ovog projekta treba ispuniti internetski obrazac za prijavu. Obrascu je priložena potpisana izjava, u kojoj se iskazuje interes i predanost partnerstvu i to imenovanjem lokalno izabranog predstavnika. Partnerstvo započinje kad Europska komisija prihvati obrazac za prijavu. Cilj partnerstva pomoći je i potaknuti lokalne predstavnike da objektivno prezentiraju politike, djelovanje i inicijative EU-a svojoj izbornoj jedinici.

Isto tako, cilj je i da promiču razgovor i raspravu o tim politikama, djelovanjima i inicijativama. Ne postoje izravni troškovi povezani sa sudjelovanjem u mreži. Poziv je otvoren stalno, što znači da nema krajnjeg roka.

Inicijativa Startup sela dio je veće vizije za ruralna područja u EU. Naime, Europska komisija je 2021. godine predstavila Dugoročnu viziju za ruralna područja EU-a. Vizija utvrđuje nekoliko područja djelovanja prema jačim, povezanim, otpornijim i naprednijim ruralnim područjima i zajednicama do 2040.

Startup selo je definirano kao prostor koji prihvaća inovacije i ambiciozno poduzetništvo kao način za otključavanje razvojnog potencijala i podupiranje blagostanja u ruralnim područjima. Kombinirajući lokalno mjesto, ljude i svrhu s vanjskim znanjem, resursima i tržištima, inicijativa Startup sela nastoji pružiti povoljne uvjete za procvat poduzetničkih i inovativnih ekosustava. 28. veljače 2023. godine održava se Godišnji Forum Startup sela u Bruxellesu. Pridruživanje sela inicijativi je do sada funkcioniralo na principu „zaloga“. Osim financijskog podržavanja, on je uključivao i mogućnost pružanja nenovčane potporu, poput pružanja prostora za suradnju – coworking prostora, IT infrastrukture ili stručnosti, treniranja, mentorstva ili obuke. Sve kako bi se omogućio okvir za pokretanje novih poduzetničkih prča i povećala mogućnost zapošljavanja u ruralna područja.

Trenutno je u tijeku izmjena postupka prijave. Ono što je svakako bitno je da nema financijske obveze za sela koja se žele pridružiti. Trenutno je u izradi mapa startup sela u Europskoj uniji.

Potom je okupljenima predstavljen i Indikativni godišnji plan objave natječaja iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. Naime, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 11. siječnja 2023. godine objavilo je raspored planiranih poziva u 2023. godini za dva navedena programa. Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga možete preuzeti na poveznici.

Mjera informiranja održana je u sklopu projekta ”ZADRA NOVA ZA VAS” kojeg provodi Agencija ZADRA NOVA, a cilj mu je povećanje korištenja sredstava EU fondova u Zadarskoj županiji putem jačanja kapaciteta regionalnog koordinatora Agencije ZADRA NOVA te kontinuiranom podrškom javnopravnim tijelima u pripremi i provedbi projekata kao i jačanjem kapaciteta (potencijalnih) prijavitelja u pripremi i provedbi projekata. Ukupna vrijednost projekta je 33.050.497,28 kuna, a bespovratna sredstva iznose 28.092.922,67 kuna. Projekt je sufinanciran sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Provedba projekta započela je 1. svibnja 2019. godine te završava 31. prosinca 2023. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu