Connect with us

Hrvatska

PRVA JE NEDJELJA ADVENTA Počinje došašće, vrijeme iščekivanja Božića

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Prva je nedjelja došašća ili adventa, kojom u crkvenoj godini počinje vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine.

U došašću prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja pa vjernici bdiju kako bi prepoznali Boga koji dolazi.

Starozavjetni proroci i Isusovo rođenje

U prvome dijelu došašća vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu, od 17. do 24. prosinca, pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom.

Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca, na Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja.

Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa počeo pripravu za Božić. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas, i ukinuo suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća.

U Starom zavjetu proroci su navješćivali Isusovo rođenje, poput proroka Natana koji kralju Davidu naviješta da će se Spasitelj roditi iz njegove loze: “Podići ću tvoga potomka nakon tebe, koji će se roditi od tvoga tijela i utvrdit ću njegovo kraljevstvo”.

Prorok Izaija navijestio je Isusovo rođenje: “Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel!”, a prorok Mihej da će se Isus roditi u Betlehemu.

Zornice i adventski vijenac

U vrijeme došašća služe se rane jutarnje sv. mise zornice, inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić.

Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje, a pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su: “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”.

Adventski vijenac simbol je borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće. Plete se od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njezinu putu u Egipat.

Adventski vijenac čini dva temeljna simbola – krug i svijeće odnosno svjetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.

Na sv. Barbaru, 4. prosinca, u hrvatskim krajevima je običaj sijanja pšenice. U nekim krajevima pšenica se sije na sv. Luciju. Običaj seže do starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju čija je pšenica gušća, viša, bujnija i zelenija. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca od hrvatske trobojnice.

U Slavoniji su na sv. Barbaru počinjali božićni ophodi. Susjedi dolaze jedni drugima i govore: “Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!” Ukućani odgovaraju: “Živ i zdrav i ti bio!”. Tada domaćin donese domaću slavonsku kobasicu, da se počaste.

Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. godine. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.

Sveti Nikola

U vrijeme došašća, slavi se i sv. Nikola (6. prosinca), odnosno “Nikolinje”. Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, koja je obično zlatne boje. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, noć prije sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice pune darova.

U nekim hrvatskim krajevima ukućani se sakriju ispod prozora i zveckaju lancima. Tako Krampusom plaše djecu i potiču ih da budu dobra i poslušna.

Na sv. Luciju, 13. prosinca, brojni su običaji širom Hrvatske, kao i onaj kad djevojke upisuju imena 11 momaka na papiriće, a jedan ostave praznim. Svaki dan vade jedan papirić i spale ga. Vjeruju, kako je ime koje posljednje ostane – ime momka za kojeg će se udati. Ako posljednji papirić bude prazan, sljedeće godine, vjeruju, neće se udati.

Na Svetu Luciju sijala se i božićna pšenica kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Ukrašavala se hrvatskom trobojnicom.

Na isti se dan darivaju djeca po Slavoniji i Dalmaciji. Kod Hrvata u Mađarskoj dječaci obilaze kuće s dobrim željama, a čestitari bačkih Hrvata zažele da kvočka čvrsto sjedi na jajima. Hrvati u okolici Sarajeva obilazili su kuće tražeći tko će im što dati. Obično su im darivali jaja, ponešto novca i sl.

Budući, da je sv. Lucija zaštitnica očiju postoje i običaji vezani uz to. Taj dan štede se oči pa se ne rade ručni radovi u okolici Zagreba, kod Hrvata u Bosni i kod bačkih Hrvata.

Djetinjce, materice i očiči običaji su vezani za tri tjedna prije Božića. U južnoj Hrvatskoj i istočnoj Hercegovini, na djetinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu. Na materice traži se otkupnina od žena, a na očiće otkupnina od muškaraca. Običaji postoje u Zagori, Sinjskoj krajini, kod Hrvata u Bačkoj i Hrvata u BiH. Otkupnina su uglavnom slatkiši, orasi, lješnjaci i drugo, uglavnom, suho voće.

Dan sv. Tome Apostola, 21. prosinca, ponegdje se zove i Tucin dan ili Tučin dan. Tada se rade velike pripreme za Božić.

Pripremaju se božićne pečenke i peku božićna peciva. U Bosni peciva imaju posebne nazive: kruvokriž, sv. Toma mlivosija i sl. Radi se okrugli kruh na koji se urezuju križevi, razne šare i modelirani likovi. Na Jadranu, osim okruglih kruhova, mijese se i kruhovi različitih oblika. Često se u panonskim krajevima naprave dva kruha: jedan za Badnjak, a drugi za Božić.

Ime Badnjak povezano je s riječju “bdjeti”, jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog običaja bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih.

Na Badnjak su ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti. Muškarci su pak hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih blagdana, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.

Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med npr. med s češnjakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača. Prije Badnje večere upalila bi se svijeća i izmolila molitva. Jela su bila posna i bez mesa i masti.

 

Hrvatska

DZS: Godišnja inflacija u siječnju 12,7 posto

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj su procjeni, u siječnju ove u odnosu na siječanj 2022. godine u prosjeku su više za 12,7 posto, a u odnosu na prosinac u prosjeku su ostale iste, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).

Promatrano prema posebnim skupinama, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosi 15,4 posto, za energiju 13,8 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 12,1 posto, a za usluge 9,3 posto, navodi se u priopćenju DZS-a u prvoj procjeni indeksa potrošačkih cijena u siječnju ove godine.

Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na prosinac prošle godine, hrana, piće i duhan skuplji su za 1,3 posto, usluge za 1,1 posto, dok se za industrijske neprehrambene proizvode bez energije procjenjuje pad za 2,1 posto, a energiju za jedan posto.

DZS najavljuje da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u siječnju prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni – European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 23. veljače 2023. godine.

Tada će biti poznati točniji i detaljniji podatci koji će pokazati i nastavlja li se usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, kao što to sugerira danas objavljena prva procjena. Naime, usporavanje rasta potrošačkih cijena zabilježeno je i u prosincu prošle godine, kada su potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle za 13,1 posto, dok je u studenome 2022. godine inflacija na godišnjoj razini bila na rekordnih 13,5 posto.

DZS je danas po prvi put objavio prvu procjenju indeksa potrošačkih cijena, a u metodološkim objašnjenjima navode kako se ta prva procjena temelji na podacima o maloprodajnim cijenama od pristiglih izvora podataka do kraja referentnog mjeseca na koji se cijene odnose, što čini oko 80 posto pristiglih i obrađenih podataka. Preostali pristigli podaci bit će obrađeni i uključeni u izračun indeksa za potrebe konačnog objavljivanja podataka, objašnjavaju.

Inače, ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu 1. siječnja 2023. godine, a u skladu s Uredbom (EU) br. 2016/79, DZS započinje s izračunom i redovitom mjesečnom transmisijom podataka o prvoj procjeni harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u Eurostat, koji objavljuje prvu procjenu za eurozonu.

Zbog potreba korisnika na mjesečnoj razini izračunavat će i objavljivati prva procjena nacionalnog indeksa potrošačkih cijena, a podatke će objavljivati DZS u mjesečnom priopćenju.

Prva procjena nacionalnog indeksa potrošačkih cijena objavljuje se isti dan kada i Eurostatova prva procjena harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za eurozonu, objašnjavaju statističari.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

“NE KUKCIMA U HRANI!” Prijatelji životinja zgroženi odobrenjem EU-a za stavljanje na tržište hrane od kukaca

Objavljeno

-

By

Klimatske promjene, zagađenje okoliša, smanjenje biološke raznolikosti, rasipanje prirodnih resursa, opustošena mora i oceani, deforestacija – sve su to posljedice uzgoja životinja za hranu. Činjenicu da je Europska komisija početkom siječnja odobrila stavljanje na tržište raznih prehrambenih proizvoda od kukaca u udruzi Prijatelji životinja smatraju apsurdnom i lošom. Prijatelji životinja napominju da bi se time samo jedno zlo zamijenilo drugim, malo manjim zlom, umjesto da se promoviraju već sada dostupne dobre alternative u obliku biljnog mesa na bazi graška, boba, soje ili drugih mahunarki i žitarica.

„Apsurdno je da danas, kada imamo burgere od biljnih proteina koji vrlo vjerno oponašaju strukturu i okus mesa, a po sastavu su nutritivno vrlo vrijedni, prednost dajemo onima od crva i kukaca. Palačinke od ličinaka nikome ne bi trebale biti privlačne. Umjesto toga, trebali bismo poticati konzumaciju proizvoda na biljnoj osnovi, koja je već sada dostupna i razvija se sve više iz dana u dan. Osim toga, treba prepoznati budućnost i ulagati u razvoj kultiviranoga mesa, koje se proizvodi u laboratorijski kontroliranim uvjetima i za čiju proizvodnju nisu potrebni ni crvi, ni svinje, ni kukci, ni sisavci, već biljne sirovine”, navode Prijatelji životinja.

„Svakako je nužno drastično smanjenje mesa, mlijeka i jaja zbog klimatskih promjena, golema bacanja prirodnih resursa poput žitarica i pitke vode, krčenja prašuma te zagađenja vode, tla i zraka. No traženje alternative u crvima i kukcima nepotrebno je i van pameti uz obilje biljne hrane i mogućnosti industrije koja ju može raznoliko oblikovati”, dodaju iz udruge Prijatelji životinja.

Iako su najmanje proučavane životinje, znanstvenici se slažu da kukci također osjećaju bol i nelagodu, samo na drukčiji način nego što ih osjećaju ljudi, krave, svinje, pilići, ribe i druge životinje. Profesor Chittka, koji je vodio Istraživanje Sveučilišta Queen Mary iz Londona, utvrdio je da bumbari osjećaju nelagodu na isti način kao i druge životinje za koje se zna da mogu iskusiti bol i patnju.

Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), upitna je sigurnost hrane od insekata. Zbog hitina od kojega je građen njihov egzoskelet, može doći do ozbiljnih alergijskih reakcija. U kukcima su pronađene bakterije poput salmonele, E. coli i kampilobakterije. U hrani od insekata mogu se pronaći i virusi, paraziti i gljivice te pesticidi i teški metali.

Proizvodi temeljeni na biljnome mesu slobodni su od antibiotika, hormona, pesticida i kemijskih sredstava koja su na dnevnom meniju životinja. Veganski proizvodi ne sadrže životinje, pa tako ni kukce, i sigurni su za sve one koji ne žele crve i ličinke na svojemu tanjuru.

Kultivirano meso ne utječe ni na zagađenje okoliša zato što za njegovu proizvodnju nisu potrebne farme ni poljoprivredne površine, kao ni velike količine pitke vode i tla. Tehnologija koja nema veze s GMO-om iznimno obećava i svako ulaganje u njezin razvoj je isplativ. Stoga Prijatelji životinja pozivaju sve da na www.endtheslaughterage.eu/hr potpišu za inicijativu kojoj je cilj isključivanje uzgoja životinja iz subvencija, a uključivanje etičkih i ekoloških alternativa kao što su biljni proteini i kultivirano meso.

„Apeliramo na građane da se educiraju o dostupnim biljnim alternativama mesu i tehnologiji kultiviranoga mesa te da razmisle o budućnosti koja nas čeka nastavimo li iskorištavati životinje za ljudsku prehranu ili hraniti druge životinje njima”, odlučni su iz udruge Prijatelji životinja.  

„Za nas, okoliš i životinje pametnije je dobivati alternative mesu izravno od biljnih namirnica nego njima hraniti insekte i druge životinje pa ih onda jesti. Što smo bliže prirodnim oblicima hrane, biljkama, manji su ekološki gubitci, a time i nesigurnost za ljudsko zdravlje”, zaključuju Prijatelji životinja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZDRAVSTVENA PISMENOST Anketa HLK-a: Liječnici su preopterećeni, nezadovoljstvo raste

Objavljeno

-

By

Uz nestašicu lijekova i dugove, zdravstveni sustav prepun je i drugih problema, zaključak je konferencije o zdravstvenoj pismenosti na kojoj su se okupili ključni sudionici zdravstvenog sustava. Nezadovoljstvo liječnika raste, kažu da su preopterećeni, nema ih dovoljno i nedostaje im vremena za pacijente. U velikoj anketi Hrvatske liječničke komore, koja završava danas, liječnici su odgovarali i na pitanje jesu li spremni na štrajk. 

O nestašici lijekova brigu vodi HALMED, a sve pomno prati i ministar zdravstva.

– Svjesni smo problema, analiziramo ga, on je globalni, međunarodni, nije samo hrvatski. Reći ću vam da do nas s aspekta zdravstvenih ustanova, koje nam javljaju, nije došao nekakav podatak o ekstremnom nedostatku bilo kakvog lijeka, a da nema generičke paralele, naglasio je Vili Beroš, ministar zdravstva.

Koalicija udruga u zdravstvu: Pacijent nije u fokusu zdravstvenog sustava

Uz nestašicu lijekova, zdravstveni sustav muče i drugi problemi.

– U ovom trenutku odgovorno tvrdim da pacijent nije u središtu i nije u fokusu zdravstvenog sustava. To potvrđuje činjenica da imamo beskrajne liste čekanja i da vi ne znate što sve trebate obaviti u sustavu da biste dobili adekvatno liječenje za vašu bolest, naglašava Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

Luetić: Ništa nije isključeno pa tako ni štrajk

Problema je u sustavu toliko da su članovi liječničke komore u anketnom upitniku odgovarali na pitanja o odbijanju prekovremenog rada, kuvertiranju otkaza, ali i spremnosti na štrajk.

– Najbolje bi bilo da ne trebamo poduzimati akcije. Ništa nije isključeno pa tako ni štrajk, rekao je Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

– Situacija u obiteljskoj medicini je toliko katastrofalna da zapravo nikakav štrajk nije ni potreban. Mi se prirodno urušavamo i nismo u mogućnosti pružiti ni kvalitetnu ni dostupnu zdravstvenu zaštitu na način na koji to pacijenti zaslužuju, naglasila je Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.

Beroš: Zadatak mi je brinuti se za pacijente, ali razumijem pojedine grupe koje gledaju svoj interes

Iako je ministar obećao zdravstvene administratore, danas poručuje:

– Ono što obećavam da ćemo mi to realizirati, ali je potpuno jasno da to neće, kao što to neki traže, biti sutra. 

Ministar zdravstva Vili Beroš dodao je kako je njegov zadatak brinuti se za pacijente, ali razumije pojedine udruge, pojedine grupe, pojedine dionike u sustavu koji gledaju svoj interes.

Interes svih nas zdravstvena je pismenost, a ona je, pokazala je pandemija, manjkava.

– Ne znam je li do toga došlo zato što ljudi previše koriste tražilicu Google pa naiđu na svakakve neprovjerene sadržaje i onda dolaze s formiranim stavovima koji nemaju temelja u stvarnosti, kaže Leonard Bressan, obiteljski liječnik.

– Poštujem pacijente koji ne žele znati previše, ali meni se čini da ćemo na kraći, na bolji i lakši način postići bolje ishode liječenja ako znamo s čime se suočavamo i koji nam sve alati stoje na raspolaganju, naglasila je Ljiljana Vukota iz udruge “SVE za NJU”.

Veći stupanj zdravstvene pismenosti znači bolje ishode liječenja i manji trošak za zdravstveni sustav.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu