Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U PREKU ODRŽANA MISA ZA GODIŠNJICU SMRTI IVE MAŠINE Mons. Zgrablić: “Ubijen je iz mržnje prema vjeri!”

Objavljeno

-

Foto: Andrina Luić/Zadarska nadbiskupija

Na spomen 61. godišnjice smrti Ive Mašine, žrtve bogoljublja, čovjekoljublja i domoljublja i naslovnika zadarske katoličke osnovne škole, zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić predvodio je misno slavlje u župnoj crkvi Gospe od Ružarija u Preku na svetkovinu Krista Kralja, u nedjelju 20. studenoga.

Nakon mise, koadjutor Zgrablić predvodio je i molitvu nad grobom Ive Mašine, na mjestu njegovog ukopa na groblju koje se nalazi pokraj Franjevačkog samostana Pavla pustinjaka na otočiću Školjiću, nasuprot mjesta Preko.

Mons. Zgrablić zahvalio je preškom župniku don Filipu Kucelinu na pozivu da predvodi to misno slavlje i molitvu, kao i na „zauzetosti da svijetli lik Ive Mašine s drugim ugodnicima Božjim koji su radili na području Zadarske nadbiskupije, jednom zasjaju uresom blaženstva i svetosti kako bismo se njima mogli utjecati i biti sigurni da nas kao naši prijatelji i zagovornici prate na putu života“, rekao je zadarski koadjutor.

Ivo Mašina, rodom iz Preka, bio je „časni sin i ponos župe Preko, kandidat za čast oltara, odnosno proglašenje, nadamo se, nakon završenog postupka i suda Crkve, blaženim i svetim“, rekao je mons. Zgrablić.

„Između desetorice istaknutih osoba Zadarske nadbiskupije koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća ubijeni iz mržnje prema vjeri, pokazali herojsku ljubav prema Bogu i bližnjemu, ističe se Ivo Mašina. Ivu Mašinu krasi i velika odlika kršćanskog domoljublja. S pravom smijete biti ponosni na toga časnog sina prekrasnog i dragog mjesta Preko na otoku Ugljanu kao i na, također sina župe Preko, mons. Josipa Grgura Marčelića, dubrovačkog biskupa (1884.-1928.) koji je pokopan u preškoj župnoj crkvi“ poručio je mons. Zgrablić Prečanima.

Propovjednik je predstavio i životopis Ive Mašine.

„Mašina je rođen 21. srpnja 1927. u Preku od oca Ive i majke Marije r. Gregov kao četvrto od devetero djece obitelji Mašina. Osnovnu školu završio je u Preku. Po završetku pučke škole nastavlja učenje u gimnaziji u Dubrovniku. Godine 1948. upisuje studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao student živio je ozbiljno i izgrađivao se  karakterno, intelektualno i kršćanski.

Nažalost, Ivo nikad nije završio studij, iako je bio najbolji student. Spriječile su to jugokomunističke vlasti. Zbog njegovih bogoljubnih, domoljubnih i čovjekoljubivih stavova više puta su ga uhiti i zatvorili.

Godine 1957. osuđen je najprije na 11 godina, a kasnije na 15 godina zatvora. Robijao je u kaznionici u Staroj Gradiški. U kaznionici su ga mučili. Umro je od posljedica mučenja u zatvorskoj samici, 20. studenog 1961., u 34. godini života. Sutradan je sahranjen na zatvorskom groblju u Uskocima kraj Stare Gradiške. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su na groblje franjevaca trećoredaca na Školjiću, 24. srpnja. 1998.“ rekao je koadjutor Zgrablić.   

Predslavitelj je opisao i nutarnju osobnost Ive Mašine, koju otkriva i pismo koje je Mašina napisao svojoj majci za vrijeme njegovog boravka u zatvoru u Zagrebu pred Božić 1954. godine.

„Pismo je dirljivo, puno ljubavi prema majci, Bogu i njegovim progoniteljima“ rekao je mons. Zgrbalić i pročitao pismo koje je Ivo napisao svojoj majci iz zatvora: „Draga moja majčice, pišem ti radosno pismo za Božić. Ne plači što me nema, da s Davorom kitim jaslice i bor. Ovdje, u svom srcu, napravio sam veliki, zlatni bor i jasle za Malog Isusa. Doći će Pravednik u srce pravednika, jer je tako rekao. Zvone sva zvona u mojim tkivima, duša je moja raspjevani slavuj u grmu. Hvala Ti, majčice, za ovaj osjećaj koji nadilazi sve osjećaje. Hvala Tebi i Milosti. Jer nema uzvišenije ideje od ideje Ljubavi. Evo se rađa Ljubav svijeta, evo se rađa Ljubav u meni. Što mi na žao može učiniti dušmanin moj, kad ga ljubim? Križ je moj sladak i breme moje lako, tako lako, da ga i ja ne osjećam drugačije nego kao sreću. Pa kako da budeš žalosna za svojim sinom? Raduj se sa mnom, jer je pisano: tugu ću vašu pretvoriti u radost, uzdahe u kliktanje, suze vaše u smjehove.

Tu sam, u tinelu, kraj bora i pjevam. Gore svijeće na boru i odsjaj njihov Tvojim očima. Gori svjetlo Kristovo u nama. Mrak je raspršila baklja ljubavi, jer je Bog tako ljubio svijet, da je sina svoga poslao na Zemlju, da trpi i strada.

Ima li većeg primjera ljubavi, može li ljudska mašta zamisliti sličan primjer? Svijetli primjer Kristov kao svjetionik pred nama. Ljubimo, da noćas budemo sretni u prisutnosti našega Gospodina vršeći Njegovu punu zapovijed. I milost Njegova neka bude nad nama. Imajući to dvoje – Ljubav i Milost – dosta smo bogati i ne tražimo ništa više.

Raduj se, mačice, za ovaj Božić i ne plači što me nema da s Davorom kitim jaslice i bor. Ovdje, u svom srcu, napravio sam velik, zlatan bor i jasle, što čekaju Maloga Isusa. Doći će pravednik u srce pravednika, jer je tako rekao. Tvoj Ivo“.

„I u ovom pismu otkrivamo bogatstvo vjere Ivine nutrine, duhovnog života i veličine duše. Tako može pisati samo iskrena, velika, sveta, kršćanska, čista i uzorna duša“ poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je podsjetio i na druge Božje ugodnike djelatne nekad u Zadarskoj nadbiskupiji, a bili su žrtve okrutnog mučenja i ubojstva zbog vjere.

„Don Eugen Šutrin je mučki ubijen u Privlaci s dva hica u glavu 1945. godine. Ljudska zloća prekinula je njegov život u 31. godini života. Don Janeza Kranjca, Slovenaca, iz mržnje prema vjeri i svećeniku na Badnjak 1941., u njegovoj 26. godini života srbočetnici uhitili su, ubili, ispekli na ražnju te kao božićni poklon donijeli župniku na dar. Dana 8. ožujka spomenut ćemo se sestre klarise Agneze Petroša koju su 1943. pripadnici revolucionarnih komunističkih strujanja u Brguljama na otoku Molatu navečer nasilno izveli iz kuće, zatim mučili, silovali, slomili čeljust, izbili zube, iščupali jezik i naopačke objesili na maslinu pored groblja u Brguljama.

Don Srećka Lovretića, župnika u Luci, partizanski ustanici predvođeni crvenom zastavom, 14. srpnja 1942. izveli su iz župnog stana, mučili u ‘luškoj šumici’, ukrcali na brod, zaplivali prema Kornatima i utopili u uvali Mane“ istaknuo je mons. Zgrablić, istaknuvši vrijednim spomen i drugih žrtava iz Zadarske nadbiskupije. To su: don Ante Adžija, don Ante Čotić, don Mirko Didović koji je bio župnik u Preku; osuđen je i strijeljan 17. svibnja 1945. i ne zna se gdje mu je grob, don Ante Letinić, don Ljubomir Magaš, don Ivan Manzoni, don Ivan Tičić i još nekoliko redovnika franjevaca Male braće.

Mons. Zgrablić pojasnio je i značenje svetkovine Krista Kralja svega stvorenja.

Navješteni ulomak iz Lukinog evanđelja pokazuje kakvu je „nepravdu, bol i trpljenje podnio naš Spasitelj Isus Krist na križu. Isus je u teškim i neopisivim fizičkim mukama. Na probodenim rukama i nogama visi težina cijelog njegovog tijela. Sveti Luka opisuje i Isusove duševne rane koje mu nanose glavari s narodom, vojnici, Pilat i obješeni zločinac. Svi mu se podruguju. Izrugivanje je nanošenje teške boli drugome jezikom“ rekao je mons. Zgrablić, upozorivši da je podrugivanje toliko teška povreda ljudske duše, da je nedavno jedan mladić zbog ruganja počinio samoubojstvo.

„Glavari i narod izruguju se Isusovom srcu, njegovom pozivu i poslanju. Dok mu se rugaju govore i dio istine. Zlo je uvijek prekriveno uz istinu, da bismo ga teže prepoznali. Zlo uvijek napada istinu. Isus je Sin Božji. On je došao spasiti druge. To je istina. Ali nije došao spasiti sebe, nego druge, nas“ poručio je mons. Zgrbalić

Podsjetivši kako evanđelist Matej kaže da su Isusa predali Pilatu i tražili da ga razapne „iz zavisti“ (Mt 27, 28), propovjednik je rekao da „zavist vidi dobro u drugome, ali smatra da ne pripada drugome nego njemu. Zavist je zlo i prikriven otrov koji ima potrebu da se sakrije. Zavist se skriva, stavlja masku da drugi to ne otkriju. Zavist je najjača među sličnima i traži da se na bilo koji način ukloni drugoga“ upozorio je mons. Zgrablić.

Za rimske vojnike koji Isusu nude ocat, nadbiskup je rekao da „Rimljani imaju drugačiju vjeru i običaje od Židova. Oni ne razumiju što znači Mesija. Oni religiozni jezik Židova prevode na svoj vojnički jezik. Govore: „Ako si kralj židovski, spasi sam sebe!“ (Lk 23, 36).

Na sličan način ruga se i Pilat Židovima natpisom koji je nad Isusovom glavom: „Ovo je kralj židovski“ (Lk 23, 28). Židovi se bune zbog natpisa. Pilat se osvećuje Židovima jer su ga prisilili da osudi Isusa, iako na njemu nije našao krivice. Pilatova poruga nije upućena Isusu, nego Židovima“ rekao je mons. Zgrablić

Zločinac koji je Isusu rekao „Spasi sebe i nas!“ izjednačio se s većinom u poruzi. „Većina ima moć. Čovjek je socijalno biće i ima snažnu potrebu da se uključi u zajednicu većine, pod svaku cijenu. Čovjek se boji biti sam, isključen iz društva. Skupina traži solidarnost. Moraš biti kao i drugi. Svi tako rade, kažemo i mi, opravdavajući se“ rekao je koadjutor Zgrablić.

U okruženju tame, podnoseći muku i bol razapinjanja, Isus moli „Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine!“ (Lk 23, 34).

Kao što je đavao kušao Isusa u pustinji, tako đavao čini i na križu. „’Ako si’ u pustinji i ‘ako si’ na Kalvariji isti je đavolji duh i govor. Isus u svojoj muci i trpljenju prepoznaje djelo Sotone i njegov duh koji je zahvatio sve koji ga okružuju. Isus zna što oni ne znaju – da zloduh upravlja njima, da zlo zahvaća ljudsko srce. Isusova molitva je toliko snažna da donosi spasenje svijetu.

Isusova molitva za oproštenje prekida zlo. Njegova molitva popraćena je ljubavlju za oproštenjem koje prekida i uništava duh Sotone“ poručio je mons. Zgrablić, podsjetivši da je i Ivo Mašina svojoj majci iz zatvora napisao: „Mrak je raspršila baklja ljubavi, jer Bog je tako ljubio svijet da je Sina svoga poslao na svijet, da trpi i strada. Ima li većeg primjera ljubavi, može li ljudska mašta zamisliti sličan primjer?“.

„Isus je naš Kralj istine i života, svetosti i milosti, pravde, ljubavi i mira. Isus nas je svojom ljubavlju i molitvom na križu i uskrsnućem učinio dionicima svoje pobjede, novog života oproštenja i uskrsnuća. Isus je zaustavio učinke Sotone u našem životu.

U Kristu i svim našim svecima i blaženicima, kao i onima koji će, nadamo se, jednom biti njima pridruženi i iz Zadarske nadbiskupije, slavimo svoje dostojanstvo i svoju pobjedu života.

Kristovi učenici, istinski vjernici, prepoznaju zamke zloga i njihovu razornu moć te ni po cijenu najgorih muka i smrti ne dozvoljavaju da zlo zahvati njihovu dušu i da se širi otrov vječne smrti.

Bolje smrt, pa i mučenička, nego suradnja s Đavlom. Ako smo s Kristom, ako je Krist Kralj našeg srca, i mi možemo poput Ive Mašine križ prepoznati kao sreću. S ponosom i mi s njime možemo reći: „Što mi nažao može učiniti dušmanin moj, kada ga ljubim?““ poručio je mons. Milan Zgrablić u propovijedi.

U misi i molitvi na grobu Ive Mašine sudjelovao je i Jure Brižić, načelnik Općine Preko, a na Školjiću mons. Zgrablića dočekali su tamošnji franjevci, fra Božo Sučić i fra Ivan Badurina.

I. G.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić predvodio Misu posvete ulja na Veliki četvrtak u katedrali sv. Stošije

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je misu posvete ulja na Veliki četvrtak, 28. ožujka, u katedrali sv. Stošije u Zadru. Koncelebrirali su umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, novoimenovani požeški biskup Ivo Martinović, fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u Zadru i svećenici djelatni u Zadarskoj nadbiskupiji koji su za vrijeme mise obnovili svoja svećenička obećanja dana na ređenju. U misi su sudjelovali đakoni, bogoslovi i sjemeništarci. Nadbiskup je na misi blagoslovio ulje, posvetio krizmu i uključio u molitvu sve koji će svetim uljem ove godine biti pomazani u sakramentima.

Nadbiskup je zahvalio Bogu za svaki duhovni poziv, za poziv svećenika po kojima Gospodin nastavlja vršiti svoje djelo otkupljenja. „Gospodin nas poziva i povjerava nam da budemo poslužitelji njegovih milosti. Neka nas dobri Bog obilno blagoslovi u svećeničkoj službi i podari obilje zanosa i radosti u služenju Njegovom Mističnom Tijelu. Hvala vam svima na uloženom trudu i revnosti u služenju Kristu u Crkvi“, poručio je mons. Zgrablić svećenicima.

U duhu Godine molitve, nadbiskup je rekao da je molitva bitan dio života svećenika po svojoj naravi i po svećeničkoj službi. „Kršćanska molitva po otajstvima vjere Vazmenog trodnevlja i sakramentima zadobiva svoje puno značenje. Molitva ima uvijek za cilj ‘biti’ u jedinstvu s Bogom. Jedina cjelovita i istinska molitva je ona Kristova, jer se Krist kao pravi Bog i pravi čovjek po uskrsnuću potpuno sjedinjuje s Bogom. U Kristovoj molitvi i čovjekova molitva postaje, kako kaže Papa Franjo, ‘molitva života’ i ‘lanac života’“, rekao je mons. Zgrablić. Vjernici se po Kristu i sakramentima uključuju u „lanac novog života uskrsnuća“, postaju „suuskrsli s Kristom“, a kao dio Kristovog mističnog Tijela, s pouzdanjem mogu s Kristom moliti: Abba! Oče!

„Molitva po Kristu i u Kristu, u Crkvi i s Crkvom, uspostavlja životni odnos između Boga i čovjeka. Molitva kršćanina je molitva čovjeka koji je Kristovim uskrsnućem uzdignut u nadnaravni red i uveden u Božju obitelj triju osoba Presvetog Trojstva. Katekizam Katoličke Crkve (2616) donosi riječi sv. Augustina koji kaže: Isus ‘moli za nas kao naš svećenik; moli u nama kao naša glava; mi mu se molimo kao svome Bogu. Prepoznajemo, stoga, u Njemu naše glasove i u nama njegov glas’“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Govoreći o obnovi svećeničkih obećanja, a u duhu Godine molitve, nadbiskup je osobito potaknuo na obećanje o obdržavanju duha molitve. Na đakonskom ređenju, budući svećenici dali su obećanje kako će trajno čuvati i razvijati duh molitve i vjerno obdržavati bogoslužje časova. „Naša dnevna molitva psalama koji uključuju u sebi različita iskustva života čovjeka prožeta vjerom i koja je nadahnuta Duhom Svetim, po našem sudioništvu u Kristovom svećeništvu, postaje trajna hvala Bogu, naše slavljenje Boga, naše ponizno ispovijedanje grijeha i kajanje, naša zadovoljština za uvrede nanesene našem Ocu i Otkupitelju, naš zagovor za potrebe svakog čovjeka, dapače, čitavog svijeta; postaje naše dioništvo u životu Presvetog Trojstva. Vjernim vršenjem bogoslužja časova, postali smo molitelji po opredjeljenju, ‘po zanimanju’, po službi ili ‘oficiju’. Naša molitva Časoslova naroda Božjega postaje sveti posao, naš najvažniji ‘posao’, sveta služba posvećena Bogu Ocu, Sinu i Duhu Svetom. Ta naša molitva, puno puta nije samo molitva za ovu ili onu milost, ovu ili onu potrebu, ovaj ili onaj dar Božji, nego jednostavno, Bogu se klanjamo i Boga slavimo jer On je dostojan ‘primiti slavu i čast i moć’, jer sve je stvorio i njegovom voljom je sve postalo“, rekao je mons. Zgrablić.

Vjernim obdržavanjem Službe časova, svećenici svjedoče „kako najdublja čežnja ljudskog srca, za vjernike i za nevjernike – čežnja za smislom, puninom sreće i dobra, za puninom života, u konačnici, za Bogom, Kraljevstvom nebeskim, nije besmislena, ne završava u praznini. Dapače, pokazuje nam, ne samo da mi za Bogom čeznemo, nego da Bog u našem srcu budi tu čežnju za njim, kako bismo ga mogli sresti, upoznati, ljubiti i biti dionici njegovog života vječnoga“, naglasio je nadbiskup.

Da bi se mogao dogoditi susret s Bogom koji čovjeka traži i za kojim čovjek čezne, treba se i osloboditi od svega što nije Bog. „To nije lako. To je proces borbe koji nas očekuje cijelog života. Ne dolazi se do najdubljeg susreta s Bogom ako srce nije očišćeno od svega onoga što nije Bog. Naša pojedinačna odgovornost i savjesnost u njegovanju istinskog svećeničkog zajedništva i bratstva pokazatelj je i našeg ispravnog načina molitve i svećeničkog služenja. Bez ispravne kršćanske molitve, ne možemo ni očekivati gledati plod našeg pastoralnog rada“, poručio je mons. Zgrablić.

Istaknuvši važnost povezanosti molitve i ljubavi koja se treba očitovati i prema ljudima, nadbiskup je rekao: „Bog daje ljubav, Bog traži ljubav. To je mistični korijen svega kršćanskog života, svake molitve, svake svećeničke službe. U molitvi po kojoj se ne umire samom sebi, koja nas ne čisti od onoga što nije Bog i u kojoj se ne njeguje ljubav prema bližnjemu, korijen je gotovo svih svećeničkih razočaranja i frustracija“, upozorio je nadbiskup. Pritom je podsjetio na misao pape Franje da „Bog ne trpi ´ateizam´ onih koji poriču Božju sliku koja je utisnuta u svako ljudsko srce. To je svakodnevni ateizam: Ja vjerujem u Boga, ali držim se podalje od drugih i dopuštam si da mrzim druge. To je praktični ateizam. Ne prepoznati ljudsku osobu kao Božju sliku je svetogrđe, gnjusnost, najgora uvreda koja se može donijeti u hram i na oltar“.

Nadbiskup je poželio da Misa posvete ulja svećenicima bude „snažan poticaj na svakodnevnu, plodonosnu molitvu koja u sebi uključuje uzdizanje misli i srca Bogu, ali i odricanje od svega što nije Bog, kao i na bezuvjetnu ljubav jednih prema drugima“.

Mons. Zgrablić je čestitao i na svećeničkim jubilejima, zahvalivši Bogu za 50. godišnjicu svećeništva i 35 godina biskupske službe mons. Želimira Puljića te 25. godišnjicu svećeništva don Kreši Ćirku i don Ivanu Babjaku.

Čestitao je i mons. Ivi Martinoviću na imenovanju požeškim biskupom, zahvalivši mu za višegodišnju svećeničku službu u Zadarskoj nadbiskupiji, u župi sv. Ivana Krstitelja na Relji i na velikodušnom pomaganju prigodom božićnih i uskrsnih ispovijedi u samostanu sv. Mihovila u Zadru. Nadbiskup je zahvalio Bogu i za pokojne svećenike koji su prenosili vjeru i dijelili spasonosne sakramente. Potaknuo je na molitvu za pokojne biskupe, svećenike, redovnike, redovnice, roditelje i vjeroučitelje, za sve koje je Gospodin stavio na put našega života.

I.G.

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Uskrs u Pagu

Objavljeno

-

By

Povodom uskrsnih blagdana Turistička zajednica Grada Paga i Grad Pag pripremili su bogat i zanimljiv program. Središnje događanje održat će se na sam blagdan Uskrsa, nakon mise u 11.30 sati, a posjetitelji i stanovnici grada Paga moći će uživati u tradicionalnom uskrsnom doručku i najbogatijem otočnom gastro stolu. U prekrasnom ambijentu ispred Zborne crkve Uznesenja blažene djevice Marije, uz glazbene taktove Gradske glazbe Pag, posjetitelji će degustirati najbolje paške gastronomske specijalitete i delicije, predvođene paškim sirom, skutom, šparogama i drugim kuhanim jelima uz prigodne uskršnje slastice.

Svi posjetitelji u subotu, u vremenu od 10 do 12 sati moći će razgledati Galeriju paške čipke, Etno kuću KUD-a Družina, izložbu Bartula Kašića na Trgu Petra Krešimira IV, Stalni postav izložbe solarstva u Magazinu soli te Stalni postav izložbe crkvene umjetnosti u Benediktinskom samostanu sv. Margarite u Koludraškoj ulici. Za obilazak „Jutra u poljima soli” potrebna je prethodna najava putem e-maila: solana-pag@solana-pag.hr ili telefona +385 (0)23 611 051.

U ponedjeljak, 1. travnja organiziran je hiking na dvije atraktivne staze Zaton i Mikula na „Drugoj strani mjeseca”. Polazak je u 8 sati sa parkirališta iznad uvale, plaže Veliki bok, a povratak u 11.30 sati. Staze “Mikula” i “Zaton” koje se nalaze na području Ledenika, najljepšem i najzanimljivijem geološko-paleontološkom dijelu otoka Paga, nisu tehnički i fizički zahtjevne. Svaka od ovih staza ima svoju priču, niz zanimljivosti iz paške povijesti i posebne vizure kamena koje je samo priroda mogla oblikovati.

Grad Pag je i ove godine prigodno ukrašen s naslikanim pisanicama sa prekrasnim motivima, a tijekom uskrsnih praznika u Pagu bit će otvoreni restoran Na Tale, Uhlinac i Gušti.

U subotu, 30. ožujka u Porta Salini održat će se Easter party uz grupu Ritam s početkom u 23 sata.

Organizatori: Turistička zajednica Grada Paga i Grad Pag

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PODSJEĆAMO… Evo kako će trgovine i šoping centri u Zadru raditi na Veliku subotu, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak…

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru za vrijeme Uskršnjih blagdana, uz napomenu da na dan Uskrsa i Uskrsni ponedjeljak – nitko neće raditi.

BAUHAUS:

Subota: od 8 do 14

KAUFLAND:

Subota: od 7 do 22

HEY PARK

Subota: od 7 do 21

TOMMY

Subota: od 7 do 21

KONZUM:

U subotu, prodavaonice će raditi prema regularnom radnom vremenu. 

LIDL:

Subota: od 7 do 22

INTERSPAR

Subota: Od 7 do 21

PLODINE

Subota: od 7 do 22

SUPERNOVA:

Subota: od 9 do 21

STUDENAC:

Subota: od 7 do 21

PEVEX

Subota: do 15.30

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu