Connect with us

Hrvatska

NE MIJENJAJTE SVE KUNE! Ove će kovanice vrijediti bogatstvo nakon uvođenja eura

Objavljeno

-

Kovanica od 25 kuna s motivom Pelješkog mosta postala je prava senzacija u Hrvatskoj. Pomamu za prigodnim kovanicama potaknuo je domoljubni zanos, ali i moguća zarada na kolekcionarskoj vrijednosti. Uvođenjem eura i povlačenjem kuna iz optjecaja numizmatički potencijal dobivaju i ostale hrvatske kovanice. Stručnjak za numizmatiku Zlatko Viščević otkriva koje bi primjerke bilo dobro sačuvati za budućnost.

Prve kovanice kuna puštene su u optjecaj 1994., s time da su na sebi imale godinu izdanja 1993., a zadnje nose 2022. godinu, posljednju prije uvođenja eura.

Na kovanicama kuna i lipa nalazi se godina izdanja prikazana na naličju, ispod glavnog motiva. Kovanice od pet lipa do pet kuna izdavane su i puštane u optjecaj svake godine, a u izdavanju kovanica od jedne i dvije lipe postoje određeni prekidi. One određenih godina nisu puštane u optjecaj, nego su samo izrađivane za potrebe setova (kompleta) i to u vrlo malim količinama.

U određenim godinama izdavane su i prigodne kovanice od jedne lipe do pet kuna posvećene raznim događajima i obljetnicama. Kovanice od 25 kuna prvi put pojavile su se 1997. i od onda do danas izdavane su s prekidima. Nekih godina su izdavane, a nekih ne.

Što je važno za kompletiranje zbirke?

Kada se još uzme u obzir široka apoenska struktura od devet apoena te tome pridodaju prigodna izdanja i kovanice od 25 kuna, dolazimo do velikog broja kovanica koje se mogu skupiti i onda oformiti kompletna zbirka optjecajnog novca Hrvatske.

Tako velik broj kovanica čini kune i lipe pogodnima za skupljanje i zanimljivima za kolekcionare. Kako bi se kompletirala takva zbirka, potrebno je skupiti sve kovanice kuna i lipa, i to sva izdana godišta.

Najvažniji čimbenik prilikom određivanja vrijednosti starog novca njegova je rijetkost. Stoga je važno znati količine kovanica kuna i lipa puštenih u optjecaj u pojedinim godinama. U pravilu se kovanice puštaju u optjecaj svake godine, ali količine se razlikuju od godine do godine. Rijetka godišta uvijek su zanimljiva za kolekcionare jer im obično nedostaju u zbirkama. Od rjeđih godišta neka se pronalaze lakše, a neka dosta teško.

Kada se radi o godištu koje je puno rjeđe u odnosu na ostale godine, govori se o tzv. ključnoj godini. To su kovanice s određenim godinama koje je uglavnom najteže pronaći i koje su “ključ” za kompletiranje kolekcije.

“Kad govorimo o kovanicama kuna i lipa, općenito se može reći da su neparne godine češće od parnih. Kovanice s latinskim natpisima otkovane su uglavnom u manjim količinama od onih s hrvatskim natpisima. Tako da kolekcionari uvijek spremaju ove kovanice s latinskim natpisima jer ih je uglavnom manje od onih s hrvatskim natpisima. To se može uzeti kao neko opće pravilo, međutim svaki apoen kuna i lipa ima neke svoje specifičnosti”, naglašava Zlatko Viščević, glavni urednik portala numizmatika.net.

Kovanice od jedne lipe

Najmanje kovanica od jedne lipe otkovano je 2021., samo 6000 primjeraka. Kovanice s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštene u optjecaj, nego su izdane samo u setovima, odnosno kompletima. Tako da ih je nemoguće pronaći u optjecaju.

Iako su kovanice od jedne lipe slabo ili nikako zastupljene, još uvijek ih je moguće nekako pronaći. Posebno trebate obratiti pažnju na kovanice iz 2019. i 2021. One s godinom 2019., iako službeno otkovane u količini od 15 milijuna primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da ih je vrlo teško pronaći.

Ako ih pronađete, svakako ih spremite. Onih s godinom 2021. otkovano je samo 6000, što je izrazito mala količina. Tako da se ove kovanice mogu smatrati rijetkima kada ih usporedimo s ostalim optjecajnim kovanicama kuna i lipa.

Kovanice od jedne lipe s latinskim natpisom, odnosno one s parnim godinama, uglavnom su nešto rjeđe od ovih s neparnim godinama. Važno je znati da kovanice iz 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. nisu ni puštane u optjecaj. Kovanice od jedne lipe s tim godinama postoje samo u setovima, odnosno kompletima. Od njih svakako treba izdvojiti 1996. jer se teže nalazi u odnosu na ostale godine.

Za kovanice od jedne lipe postoji prigodno izdanje, FAO, i ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi, ali ju je ipak dobro spremiti ako naletite na nju.

Kovanice od dvije lipe

I kovanice od dvije lipe slabo su zastupljene u optjecaju. Od onih s hrvatskim natpisom iz neparnih godina najmanje ih je izdano 2021., svega 4000 primjeraka. Kovanice s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštane u optjecaj, nego su izdane samo u setovima.

Kao i kod kovanica od jedne lipe, treba obratiti pažnju na godišta 2019. i 2021. Kovanice od dvije lipe s godinom 2019., iako službeno otkovane u količini od 13 milijuna primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da ih je teško pronaći.

Kovanice od dvije lipe s latinskim natpisom (parne godine) nešto su rjeđe od onih s neparnim godinama. U većini slučajeva izdane su u emisijama od dva milijuna primjeraka godišnje. No 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. nisu ni puštane u optjecaj, već postoje samo u kompletima. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti dvije godine koje se teže nalaze, a to su 1996. i 2000.

Kovanice od dvije lipe imaju i prigodno izdanje – Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u milijun primjeraka, ali se nešto teže nalazi. Tako da je dobro spremiti ovu kovanicu ako je pronađete.

Kovanice od pet lipa

Kovanice od pet lipa nešto su bolje zastupljene u odnosu na dva manja apoena. Uglavnom, ove kovanice nije teško pronaći, tako da kolekcionari vrlo brzo popune svoje zbirke godinama koje im nedostaju. Međutim kod kovanica od pet lipa uvijek je problem kvaliteta, tj. očuvanost. Presvučene su naime mesingom i kao takve vrlo brzo i ružno oksidiraju, tako da ih je malo teže pronaći savršeno očuvane, osobito starija godišta.

Nešto teže nalaze se godišta 1994., 1996, 2004. i 2022., a osobito ih je teško naći u savršenom stanju.

Kovanice od pet lipa imaju i prigodno izdanje za Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ukoliko pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.

Kovanice od 10 lipa

Kovanica od 10 lipa s hrvatskim natpisom (neparne godine) ima jako puno u optjecaju. Lako se pronalaze, samo je problem pronaći starija godišta dobre kvalitete. Teško je pronaći godinu 2019. jer je mali broj njih pušten u optjecaj.

Kovanice od 10 lipa s latinskim natpisima (parne godine) nešto su rjeđe. Od ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 1994., 1996. i 1998.

Kovanice od 10 lipa imaju i prigodno izdanje – Ujedinjene narode. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ukoliko pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.

Kovanice od 20 lipa

Kovanice od 20 lipa česte su u optjecaju i ima ih puno, osobito onih s hrvatskim natpisima i neparnom godinom. Stoga se lako pronalaze, a zbog svoje legure uglavnom su dobro očuvane.

Kod ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su 2002. i 2016. Postoji mogućnost da su u optjecaj puštene manje količine od službenih brojki.

Za kovanice od 20 lipa postoji i prigodno izdanje – FAO. Ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi.

Kovanice od 50 lipa

Kovanice od 50 lipa s hrvatskim natpisima i neparnim godinama uglavnom su dobro zastupljene, no godišta 1997., 1999. i 2021. malo se teže pronalaze, pa ih je dobro sačuvati.

Od kovanica od 50 lipa s latinskim natpisima (parne godine) treba izdvojiti godinu 1994. jer se teže pronalazi. Kod ovih kovanica iz 1994. dio njih dolazi sa zakrenutim naličjem u odnosu na lice, pa je dobro obratiti pažnju i na to.

Postoji i prigodno izdanje povodom Europskog nogometnog prvenstva. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i nešto se lakše pronalazi u odnosu na druga prigodna izdanja.

Kovanice od jedne kune

Kovanice od jedne kune prisutne su u optjecaju u velikom broju. Osobito one s hrvatskim natpisima i neparnim godinama. Česta godišta se lako pronalaze, a legura je takva da se relativno brzo istroši, tako da je teško pronaći starija godišta u savršenom stanju. Godište 2003. teže se pronalazi, a 2021. je nešto lakše pronaći.

Od kovanica od jedne kune s latinskim natpisima teže se pronalaze one iz 2000. i 2002. Postoje četiri prigodna izdanja ovih kovanica (Olimpijske igre u Atlanti, peta obljetnica kune, 10. obljetnica kune, 20. obljetnica kune), a česta su i lako se nalaze.

Kovanice od dvije kune

Kovanice od dvije kune dobro su zastupljene, a najteže je naći starija godišta u savršenom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021., za koje se čini da je teško doći do njega. Od kovanica s parnim godinama teže se pronalaze one iz 2002.

Postoji jedno prigodno izdanje – FAO. Bez obzira na malu emisiju, ova kovanica se češće pronalazi ako je usporedimo s ostalim prigodnim izdanjima drugih apoena. Malo je teže naći savršeno očuvane primjerke.

Kovanice od pet kuna

Kovanice od pet kuna relativno su dobro zastupljene, osobito one s hrvatskim natpisima i neparnim godinama. Općenito teže je naći starija godišta u savršenom stanju, a posebno obratite pažnju na 1997. Manjak je i kovanica iz 2021. pa ako ih imate, svakako ih sačuvajte.

Od kovanica s latinskim natpisima (parne godine) najteže je pronaći one iz 2006. godine. Postoji prigodno izdanje ovih kovanica posvećeno Senjskom glagoljskom misalu. Ono je otkovano u milijun primjeraka i relativno se lako pronalazi, a malo je teže pronaći savršeno očuvane primjerke.

Kovanice od 25 kuna

Kovanice od 25 kuna, iako dobro zamišljene, nisu baš zaživjele u optjecaju. Međutim oduševile su kolekcionare i numizmatičare te ih rado skupljaju.

Ove kovanice su uglavnom razgrabili kolekcionari, tako da je numizmatičko tržište dobro opskrbljeno njima. Malo teže je pronaći izdanja iz 2010. i 2017., ali u principu ih ima u stalnoj ponudi po nešto većim cijenama od uobičajenih.

Jedina kovanica od 25 kuna koja otežava kompletiranje kolekcije je ona iz 2022. s Pelješkim mostom, za kojom postoji velika potražnja i izvan numizmatičkih krugova.

Kako vrijeme prolazi, vrijednost raste

Budući da su kune i lipe još uvijek dostupne, ova rjeđa godišta nisu nešto naročito skupa. Međutim to je sadašnje stanje stvari. Kad prođe nekoliko godina od uvođenja eura, situacija će izgledati daleko drukčije.

“U numizmatici je često prisutan psihološki moment: kad nečeg ima – nitko neće, kad nema – svi hoće. Tako će biti i u ovom slučaju. Pravi interes kolekcionara za kunama i lipama nastat će tek nakon što već nekoliko godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija ‘za dobrim starim’ kunama i lipama”, ističe Viščević.

I na kraju još jednom valja istaknuti staro pravilo. Najbolje je spremati što bolje očuvane primjerke, jer što je bolja očuvanost, to kovanica više vrijedi. Najviše vrijede savršeno očuvani primjerci, tj. oni koji nisu ni bili u optjecaju. Oni na sebi nemaju nikakve tragove rukovanja, pa čak ni otiske prstiju, prenosi tportal.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

CRO Demoskop: Rejting HDZ-a raste, inflacija najvažnija tema

Objavljeno

-

By

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za studeni.

Istraživanje je provela agencija Promocija Plus za RTL od 2. do 4. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Rejting stranaka

HDZ-ov rejting raste.

Gotovo četvrtina građana (studeni 24,7 posto – listopad 24,4 posto) birala bi upravo HDZ, koji i dalje ima veliku prednost pred glavnim konkurentom SDP-om, koji bilježi sličnu potporu kao i prije mjesec dana (studeni 16,5 posto – listopad 16,7 posto). Daleko ispod je Možemo, koji ima oko 10 posto posljednjih mjeseci (studeni 10,0 posto – listopad 10,6 posto).

Dok kao treća opcija Možemo blago pada, za vratom im pušu mostovci (studeni 9,5 posto – listopad 9,2 posto).

Na petom mjestu i dalje je još jedna desna opcija, Domovinski pokret koji raste posljednja tri mjeseca (studeni 6,1 posto – listopadu 6 posto).

U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,2 posto), Fokus (1,4 posto), Socijaldemokrati i HSS (po 1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto), Hrvatski suverenisti (1,1 posto) i IDS (1,0 posto).

Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), HSU (0,8 posto), HNS (0,7 posto), Reformisti i BM 365 (po 0,5 posto) i HSLS (0,4 posto).

Ove posljednje opcije unutar su statističke pogreške. Prostora za pridobivanje građana ima jer je neodlučnih 17 posto.

Najpozitivniji političar

Promjene nema na ljestvici pozitivaca i negativaca – i dalje su na vrhu predsjednici Republike i Vlade.

Neprekidno već 21 mjesec najpozitivniji političar je Zoran Milanović s 18 posto (prema prošlomjesečnih 16,9 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine), a popularnost raste i hrvatskom premijeru koji je sada je na 16 posto (14,3 posto listopad).

Pada rejting zagrebačkom gradonačelniku (studeni 4,2 posto – 5,5 posto listopad), ali i vukovarskom (studeni 1,9 posto – listopad 2,2 posto), iako su zadržali treće, odnosno četvrto mjesto.

Slijede Nikola Grmoja na petom mjestu s izborom od (studeni 1,7 posto – listopad 1,3 posto), Sandra Benčić (studeni 1,5 posto), a među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak i Peđa Grbin (po 1,1 posto), te Dalija Orešković i Zdravko Marić (po 1 posto).

U Hrvatskoj je najpozitivniji gospodin Nitko za čak 28 posto ispitanika.

Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka – HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino izostao predsjednik Mosta kojega je nadomjestio potpredsjednik stranke Nikola Grmoja.

Najnegativniji političar

Nema promjena na samom vrhu ljestvice negativaca – prvo mjesto drži Andrej Plenković s 29 posto (28,9 posto listopad), a prati ga Zoran Milanović (studeni 15,2 posto – listopad 14,6 posto).

Hrvoje Zekanović izbio je na treće mjesto (studeni 3,3 posto – listopad 2 posto).

Raste nepopularnost i šefu Sabora Jandrokoviću (studeni 3,2 posto – listopad 1,9 posto), a pada Miloradu Pupovcu (studeni 2 posto – listopad 3,1 posto). Slijede ga Mario Banožić, (1,5 posto), Nikola Grmoja (1,3 posto), Peđa Grbin (1,0 posto), a listu zaključuju zagrebački gradonačelnik i ministar zdravstva (obojica s po 0,9 posto izbora).

Da su svi hrvatski političari negativni, misli gotovo 16 posto ispitanika.

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora

Najbolje u studenom prolazi Ured Predsjednika iz mjeseca u mjesec, drži čvrstu trojku (studeni 2,85 – listopad 2,79), a prosjek mu dižu glasači SDP-a (3,56), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23).

Tako je Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,14 (listopad 2,16 ). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,86 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,05; Domovinski pokret 2,02; Most 1,92; Možemo 1,70).

Vlada RH je početkom studenog za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (listopad 2,18 ). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,47), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 1,96; Most 1,89; Možemo 1,68; Domovinski pokret 1,58).

Rekordna stopa inflacije najvažnija tema proteklog mjeseca

Pesimizam i dalje vlada među građanima – gotovo 76 posto (studeni 75,7 posto – listopad 75,5 posto) smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Dok 15 posto (studeni 15,1 posto – listopad 14,9 posto) smatra da je smjer dobar.

Devet posto ne vidi pomake ni naprijed ni unatrag (studeni 9,2 posto – listopad 9,6 posto). Među optimistima najviše HDZ-ovih birača – njih gotovo 50 posto (studeni 49,6 posto). Dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,6 posto; Možemo! 7,4 posto; SDP 7,2 posto i  Most 4,2 posto).

U ovomjesečnom se istraživanju tema rasta stope inflacije i poskupljenja, ponovo vratila na vrh izbora mjesečnih tema i događaja, te s vrha nakon dva mjeseca smijenila veliku pljačku u INA-i.

Rekordna inflacija u Hrvatskoj je najvažnija tema za 27,3 posto hrvatskih građana.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je glavni uzrok smrti u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Covid-19 bio je najčešći pojedinačni uzrok smrti tijekom prošle godine. To je prvi put nakon više od 50 godina da je zarazna bolest prouzročila više smrti nego bilo koja druga, piše u subotu Jutarnji list.

Slijede ga ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i šećerna bolest, na četvrtom mjestu je hipertenzija, dok je na petom rak bronha i pluća.

Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz najnovijeg Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini.

Covid-19, kao potpuno nova bolest, tako je prvi put promijenio poredak na tablici, na kojoj su dosad na prvom mjestu kao vodeći uzročnici smrti bile bolesti iz skupine cirkulacijskih te novotvorine, odnosno razni karcinomi.

– Ovo je izvješće samo potvrda onoga što od početka govorimo: covid je teška bolest, a pokazalo se i smrtonosna. Naravno, najvećim dijelom preminuli su imali i druge dijagnoze, koje su najčešće iz skupina vodećih uzroka smrti – kaže predsjednik Društva epidemiologa Miroslav Venus.

Kada se gleda po grupama bolesti, one iz spektra cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 22.817 osoba, i dalje su na prvom mjestu. Novotvorine (sve vrste karcinoma) druge su po redu skupine bolesti, koje su u 2021. godini uzele 13.508 života, dok je covid-19 bio koban za čak 8557 građana.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a koji se prenose i u Izvješću, u prošloj godini imamo čak 62.712 umrlih, što je čak 5689 više nego godinu prije. Ujedno, to je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata.

Naime, to je čak 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine. Demograf Ivan Čipin kaže da ga brojke ne iznenađuju te da idu u prilog činjenici da je višak mortaliteta usko povezan s epidemijom koronavirusa, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DAN MLADEŽI HDZ-a Plenković: “Od mladih očekujem rad, vidljivost, politički angažman”

Objavljeno

-

By

foto: Facebook, HDZ

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković boravi u Bjelovaru. Uz predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića sudjelovao je na svečanom obilježavanju Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a. 

Na svečanom obilježavanju 4. Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a okupilo se više od 200 članova, a pozdravili su ih predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i član stranačkog Predsjedništva Gordan Jandroković.

Plenković je uvodno opisao situaciju u kojoj se nalazi HDZ te istaknuo kako je ulazak Hrvatske u eurozonu i Šengen fascinantan uspjeh koji oporba pokušava proglasiti rutinskim.

 Od članova Mladeži HDZ-a očekuje da imaju svoje jasne političke stavove, ali i gard.

– Od vas očekujemo vidljivost koja se postiže političkim angažmanom. U politici je bitan stav, spremnost na duel i polemiku. Kada imate argumente koji moraju biti usidreni u činjenicama, pobijedit ćete u duelima, kazao im je Plenković.

– Politika je u prvom redu rad za javno dobro, a u drugom ona bitka koju gledate u Hrvatskom saboru, rekao je okupljenima Jandroković i dodao kako te često besmislene bitke u Saboru često upadaju u prvi plan, iako je pravi smisao Sabora donošenje kvalitetnih zakona.

– Stoga, ne nasjedajte na prvoloptaške provokacije jer većina ljudi prepoznaje što su igra i zabava, a što ozbiljan posao. Godine koje dolaze pripadaju vama, poručio je stranačkoj Mladeži.

U sklopu Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a dvije panel rasprave

O izazovima medijske komunikacije u digitalnom dobu govorit će predstojnik Ureda predsjednika HDZ-a i glasnogovornik Vlade Marko Milić, dok će panel raspravu Hrvatska na pragu pune europske integracije predvoditi državni tajnici Terezija Gras i Ivan Vidiš, saborski zastupnik Marko Pavić te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.

Poslijepodne je na rasporedu humanitarna nogometna utakmica, dok je za nedjelju predviđen odlazak na spomen-područje Barutana i groblje Borik gdje će se sudionici skupa pokloniti poginulim hrvatskom braniteljima, a održat će se i sveta misa.

Kao i svake godine, dodijelit će se priznanja najboljim pojedincima, ali i organizaciji Mladeži u Hrvatskoj.

Domaćin susreta je bjelovarsko-bilogorska Mladež HDZ-a, a organizacija im je pripala zbog dobrih rezultata u dosadašnjem radu, angažmana u stranačkim aktivnostima i na lokalnim izborima, ali i zbog činjenice da Bjelovarsko-bilogorska županija ima najmlađeg župana u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu