Hrvatska
Zašto je WC papir toliko poskupio?

WC papir je posljednjih nekoliko mjeseci dosta poskupio. Tako je nekad koštao ispod 20 kuna, a sad se cijene kreću od 30 kuna na gore. Uzrok ili jedan od uzroka je rat u Ukrajini. Dakle, wc papir se proizvodi od celuloze, za to je potrebno puno energije, a plin je skup, pa je poskupjelo sve od papira.
“Tvornice sirovine su upogonjene plinom, a primjerice prije ove krize cijena plina po megavat satu iznosila je 16 eura dok na današnji dan iznosi preko 270 eura”, kaže u razgovoru za RTL Direkt Jelena Barbir, marketing menadžerica tvrtke za proizvodnju toaletnog papira.
Energenti su sve skuplji, celuloza od koje se radi papir također je sve skuplja. Uskoro, govori Jelena, celuloze na tržištu možda više i neće biti, a onda će tek biti problema.
Također se jako glasno šuška o mogućim nestašicama što znači da same tvornice sirovine možda neće ni raditi na to se pripremamo kako znamo i umijemo. Povisili smo svoje zalihe s današnjih 15 dana na 3 mjeseca normalnog rada u punom kapacitetu”, dodaje.
I transport i ambalaža također poskupljuju što je posredno utjecalo na cijenu samog toalet papira.
Poskupljuje i drvo
Celuloze nema bez drva, a i stanje u drvnoj industriji daleko je od idealnog. I tu vladaju velike nestašice, cijene trupaca sve su više, drvo je sve traženije.
“Tu su se u zadnjih nekoliko godina desile velike promjene počevši od covida, dakle u tom periodu su porasle cijene, a onda i sada u kontekstu rata u Ukrajini s tim da morate znati da su već prošle godine Rusi najavili da će od 1.1. ove godine zabraniti izvoz trupaca iz Rusije”, kazala je Ana Dijan, Hrvatski drvni klaster.
Kinezi troše više papira nego ikad prije
Uz COVID, rat i zabranu izvoza, zadnji kamenčić u mozaiku skupog toalet papira je i Kina. Promjena potrošačkih navika dovela je do toga da Kinezi troše više papira nego ikad prije.
“To je stvorilo pritisak prema zapadu, na prve zemlje koje graniče s Rusijom, a s obzirom na to da se kinesko tržište alimentira iz ruskih šuma onda je to stvorilo problem”, tvrdi Dijan.
Hrvatska
CRO Demoskop: Rejting HDZ-a raste, inflacija najvažnija tema

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za studeni.
Istraživanje je provela agencija Promocija Plus za RTL od 2. do 4. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Rejting stranaka
HDZ-ov rejting raste.
Gotovo četvrtina građana (studeni 24,7 posto – listopad 24,4 posto) birala bi upravo HDZ, koji i dalje ima veliku prednost pred glavnim konkurentom SDP-om, koji bilježi sličnu potporu kao i prije mjesec dana (studeni 16,5 posto – listopad 16,7 posto). Daleko ispod je Možemo, koji ima oko 10 posto posljednjih mjeseci (studeni 10,0 posto – listopad 10,6 posto).
Dok kao treća opcija Možemo blago pada, za vratom im pušu mostovci (studeni 9,5 posto – listopad 9,2 posto).
Na petom mjestu i dalje je još jedna desna opcija, Domovinski pokret koji raste posljednja tri mjeseca (studeni 6,1 posto – listopadu 6 posto).
U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,2 posto), Fokus (1,4 posto), Socijaldemokrati i HSS (po 1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto), Hrvatski suverenisti (1,1 posto) i IDS (1,0 posto).
Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), HSU (0,8 posto), HNS (0,7 posto), Reformisti i BM 365 (po 0,5 posto) i HSLS (0,4 posto).
Ove posljednje opcije unutar su statističke pogreške. Prostora za pridobivanje građana ima jer je neodlučnih 17 posto.
Najpozitivniji političar
Promjene nema na ljestvici pozitivaca i negativaca – i dalje su na vrhu predsjednici Republike i Vlade.
Neprekidno već 21 mjesec najpozitivniji političar je Zoran Milanović s 18 posto (prema prošlomjesečnih 16,9 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine), a popularnost raste i hrvatskom premijeru koji je sada je na 16 posto (14,3 posto listopad).
Pada rejting zagrebačkom gradonačelniku (studeni 4,2 posto – 5,5 posto listopad), ali i vukovarskom (studeni 1,9 posto – listopad 2,2 posto), iako su zadržali treće, odnosno četvrto mjesto.
Slijede Nikola Grmoja na petom mjestu s izborom od (studeni 1,7 posto – listopad 1,3 posto), Sandra Benčić (studeni 1,5 posto), a među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak i Peđa Grbin (po 1,1 posto), te Dalija Orešković i Zdravko Marić (po 1 posto).
U Hrvatskoj je najpozitivniji gospodin Nitko za čak 28 posto ispitanika.
Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka – HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino izostao predsjednik Mosta kojega je nadomjestio potpredsjednik stranke Nikola Grmoja.
Najnegativniji političar
Nema promjena na samom vrhu ljestvice negativaca – prvo mjesto drži Andrej Plenković s 29 posto (28,9 posto listopad), a prati ga Zoran Milanović (studeni 15,2 posto – listopad 14,6 posto).
Hrvoje Zekanović izbio je na treće mjesto (studeni 3,3 posto – listopad 2 posto).
Raste nepopularnost i šefu Sabora Jandrokoviću (studeni 3,2 posto – listopad 1,9 posto), a pada Miloradu Pupovcu (studeni 2 posto – listopad 3,1 posto). Slijede ga Mario Banožić, (1,5 posto), Nikola Grmoja (1,3 posto), Peđa Grbin (1,0 posto), a listu zaključuju zagrebački gradonačelnik i ministar zdravstva (obojica s po 0,9 posto izbora).
Da su svi hrvatski političari negativni, misli gotovo 16 posto ispitanika.
Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora
Najbolje u studenom prolazi Ured Predsjednika iz mjeseca u mjesec, drži čvrstu trojku (studeni 2,85 – listopad 2,79), a prosjek mu dižu glasači SDP-a (3,56), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23).
Tako je Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,14 (listopad 2,16 ). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,86 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,05; Domovinski pokret 2,02; Most 1,92; Možemo 1,70).
Vlada RH je početkom studenog za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (listopad 2,18 ). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,47), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 1,96; Most 1,89; Možemo 1,68; Domovinski pokret 1,58).
Rekordna stopa inflacije najvažnija tema proteklog mjeseca
Pesimizam i dalje vlada među građanima – gotovo 76 posto (studeni 75,7 posto – listopad 75,5 posto) smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Dok 15 posto (studeni 15,1 posto – listopad 14,9 posto) smatra da je smjer dobar.
Devet posto ne vidi pomake ni naprijed ni unatrag (studeni 9,2 posto – listopad 9,6 posto). Među optimistima najviše HDZ-ovih birača – njih gotovo 50 posto (studeni 49,6 posto). Dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,6 posto; Možemo! 7,4 posto; SDP 7,2 posto i Most 4,2 posto).
U ovomjesečnom se istraživanju tema rasta stope inflacije i poskupljenja, ponovo vratila na vrh izbora mjesečnih tema i događaja, te s vrha nakon dva mjeseca smijenila veliku pljačku u INA-i.
Rekordna inflacija u Hrvatskoj je najvažnija tema za 27,3 posto hrvatskih građana.
Hrvatska
Ovo je glavni uzrok smrti u Hrvatskoj

Covid-19 bio je najčešći pojedinačni uzrok smrti tijekom prošle godine. To je prvi put nakon više od 50 godina da je zarazna bolest prouzročila više smrti nego bilo koja druga, piše u subotu Jutarnji list.
Slijede ga ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i šećerna bolest, na četvrtom mjestu je hipertenzija, dok je na petom rak bronha i pluća.
Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz najnovijeg Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini.
Covid-19, kao potpuno nova bolest, tako je prvi put promijenio poredak na tablici, na kojoj su dosad na prvom mjestu kao vodeći uzročnici smrti bile bolesti iz skupine cirkulacijskih te novotvorine, odnosno razni karcinomi.
– Ovo je izvješće samo potvrda onoga što od početka govorimo: covid je teška bolest, a pokazalo se i smrtonosna. Naravno, najvećim dijelom preminuli su imali i druge dijagnoze, koje su najčešće iz skupina vodećih uzroka smrti – kaže predsjednik Društva epidemiologa Miroslav Venus.
Kada se gleda po grupama bolesti, one iz spektra cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 22.817 osoba, i dalje su na prvom mjestu. Novotvorine (sve vrste karcinoma) druge su po redu skupine bolesti, koje su u 2021. godini uzele 13.508 života, dok je covid-19 bio koban za čak 8557 građana.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a koji se prenose i u Izvješću, u prošloj godini imamo čak 62.712 umrlih, što je čak 5689 više nego godinu prije. Ujedno, to je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata.
Naime, to je čak 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine. Demograf Ivan Čipin kaže da ga brojke ne iznenađuju te da idu u prilog činjenici da je višak mortaliteta usko povezan s epidemijom koronavirusa, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.
Hrvatska
DAN MLADEŽI HDZ-a Plenković: “Od mladih očekujem rad, vidljivost, politički angažman”

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković boravi u Bjelovaru. Uz predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića sudjelovao je na svečanom obilježavanju Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a.
Na svečanom obilježavanju 4. Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a okupilo se više od 200 članova, a pozdravili su ih predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i član stranačkog Predsjedništva Gordan Jandroković.
Plenković je uvodno opisao situaciju u kojoj se nalazi HDZ te istaknuo kako je ulazak Hrvatske u eurozonu i Šengen fascinantan uspjeh koji oporba pokušava proglasiti rutinskim.
Od članova Mladeži HDZ-a očekuje da imaju svoje jasne političke stavove, ali i gard.
– Od vas očekujemo vidljivost koja se postiže političkim angažmanom. U politici je bitan stav, spremnost na duel i polemiku. Kada imate argumente koji moraju biti usidreni u činjenicama, pobijedit ćete u duelima, kazao im je Plenković.
– Politika je u prvom redu rad za javno dobro, a u drugom ona bitka koju gledate u Hrvatskom saboru, rekao je okupljenima Jandroković i dodao kako te često besmislene bitke u Saboru često upadaju u prvi plan, iako je pravi smisao Sabora donošenje kvalitetnih zakona.
– Stoga, ne nasjedajte na prvoloptaške provokacije jer većina ljudi prepoznaje što su igra i zabava, a što ozbiljan posao. Godine koje dolaze pripadaju vama, poručio je stranačkoj Mladeži.
U sklopu Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a dvije panel rasprave
O izazovima medijske komunikacije u digitalnom dobu govorit će predstojnik Ureda predsjednika HDZ-a i glasnogovornik Vlade Marko Milić, dok će panel raspravu Hrvatska na pragu pune europske integracije predvoditi državni tajnici Terezija Gras i Ivan Vidiš, saborski zastupnik Marko Pavić te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.
Poslijepodne je na rasporedu humanitarna nogometna utakmica, dok je za nedjelju predviđen odlazak na spomen-područje Barutana i groblje Borik gdje će se sudionici skupa pokloniti poginulim hrvatskom braniteljima, a održat će se i sveta misa.
Kao i svake godine, dodijelit će se priznanja najboljim pojedincima, ali i organizaciji Mladeži u Hrvatskoj.
Domaćin susreta je bjelovarsko-bilogorska Mladež HDZ-a, a organizacija im je pripala zbog dobrih rezultata u dosadašnjem radu, angažmana u stranačkim aktivnostima i na lokalnim izborima, ali i zbog činjenice da Bjelovarsko-bilogorska županija ima najmlađeg župana u Hrvatskoj.
-
magazin2 dana prije
FOTOGALERIJA / Na Ošljaku otvoren neodoljivi casual fine dining restoran “Lazaret”
-
magazin2 dana prije
IDEJA ZA VIKEND: Do 30. svibnja besplatan prijevoz do novootvorenog restorana “Lazaret” na Ošljaku!
-
Hrvatska6 dana prije
Nova nestašica čak tri lijeka, svi sadrže istu tvar, a nekih neće biti do rujna!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MASLINIK U BLIZINI ZADRA / Zlatna medalja iz Berlina za Orgula ekstra djevičansko maslinovo ulje