Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

PREMIJER U PUNTA SKALI: “Turizam trenutno jača naš fiskalni kapacitet za različite vrste intervencija tijekom jeseni”

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković predstavio je danas na sastanku s turističkim sektorom izvrsne rezultate turističke sezone, naglasivši kako je već do sada ostvareno 10,7 milijuna dolazaka i 56,6 milijuna noćenja, što je 90 posto dolazaka i 96 posto noćenja rekordne 2019. godine, a iznosi fiskaliziranih računa za dosadašnji dio godine su 20 milijardi i 581 milijun kuna, što je 33 posto više nego 2019. godine. Turizam jača fiskalni kapacitet za različite vrste intervencija tijekom jeseni, s obzirom na globalnu energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske, poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade sastali su se danas u Hotelu Punta Skala u Petrčanima s predstavnicima turističkog sektora, županima priobalnih županija i gospodarstvenicima. Razgovarali su o dosadašnjim turističkim rezultatima i daljnjim planovima za turističku  sezonu.

Otvarajući sastanak, premijer Plenković da je cilj raspraviti trenutne okolnosti vezane uz ovu turističku sezonu i općenito sva pitanja koja su bitna kako bi ta grana hrvatskog gospodarstva dala još značajniji doprinos razvoju gospodarstva i rastu BDP-a.

Podsjetio je da je glavna sintagma rekordne 2019. godine bila – održivi turizam. Nakon te uslijedile su dvije pandemijske sezone koje su u potpunosti promijenile optiku na turizam. Međutim, dodao je, dosadašnji podaci iz ove sezone već ukazuju na to da se turizam u potpunosti oporavio.

Do sada smo, naveo je premijer Plenković, već ostvarili 10,7 milijuna dolazaka i 56,6 milijuna noćenja, što je 90 posto dolazaka i 96 posto noćenja rekordne 2019. godine.

Naglasio je da je, prema izvješću HNB-a, ove godine ostvareno najuspješnije prvo tromjesečje u prihodima od stranih turista u povijesti Hrvatske.

Iznosi fiskaliziranih računa za dosadašnji dio godine su 20 milijardi i 581 milijun kuna, što je 33 posto više nego 2019. godine.

Vladine mjere u pandemiji očuvale ogromni broj radnih mjesta u turističkom sektoru

Na svim je tim postignućima čestitao svim djelatnicima u turističkom sektoru, istaknuvši da turizam jača fiskalni kapacitet za različite vrste intervencija tijekom jeseni, s obzirom na globalnu energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske.

U vremenu kada je trebalo očuvati radna mjesta, istaknuo je premijer Plenković, Vlada je napravila ogromne iskorake isplativši 800 tisuća plaća za radnike u privatnom sektoru, a veliki dio tih sredstava isplaćen je upravo turističkome sektoru.

Bio je to, dodao je, pravi potez koji je u tom trenutku jedino mogla napraviti država.

“To je bio potez koji je omogućio da hrvatske kompanije ostanu na nogama, radnici ostanu zaposleni, a hrvatske obitelji u egzistencijalnom smislu ne budu ugrožene”, poručio je.

Podsjetio je da je u godinama pandemije i ograničenja u Hrvatska provela brojne aktivnosti kako bi osigurala siguran boravak u Hrvatskoj, što je i tada omogućilo odlične rezultate turističke sezone.

Članstva u europodručju i Schengenu, kao i otvaranje Pelješkog mosta, posebno važna upravo za turizam

Osvrnuo se i na Strategiju razvoja turizma, koja je u javnom savjetovanju, a koja govori o konceptu cjelogodišnjeg turizma.

“Treba vidjeti što još možemo učiniti kako bi Hrvatska, s obzirom na konkurentska tržišta, osobito na Mediteranu, i dalje bila privlačna i omiljena destinacija brojnih turizma”, kazao je premijer Plenković.

U ovoj, 2022. godini, koju često naziva i godinom isporuke, napravljeni su ogromni iskoraci, rekao je premijer, govoreći o članstvima u europodručju i Schengneskom prostoru, koja su posebno važna upravo za turistički sektor.

Hrvatska je i važna auto-destinacija, a s izgradnjom Pelješkoga mosta i južni dio Dubrovačko-neretvanske županije odjednom postaje također auto-destinacija, što je premijer ocijenio velikim vjetrom u leđa ukupnom hrvatskom turizmu.

Kad se na to doda najbolji kreditni rejting koji je Hrvatska ikada imala prema sve tri vodeće svjetske agencije onda se može reći da su u makro okviru napravljeni iskoraci koji potiču gospodarstvo općenito, a osobito ovaj sektor.

Ovakvi susreti, dodao je premijer Plenković, prigoda su da se u fokus stave teme koje su od velike važnosti za turistički sektor – bilo da se radi o bržem izdavanju dozvola, ili pitanjima koja se tiču Zakona o radu, ili porezne politika, prometa, sigurnosti – kako bi Vlada mogla još više pomoći, pogotovo u kontekstu korištenja sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira ili Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

Teza o održivom turizmu vratila se u naš diskurs

Nakon sastanka predsjednik Vlade kazao je kako je u vrlo otvorenom razgovoru ocijenjeno da je dosadašnji tijek turističke sezone izrazito uspješan. Ponovio je da je bilo gotovo 11 milijuna dolazaka, 56 milijuna noćenja te su prihodi bolji nego 2019. godine.

„Vratila se teza o održivom turizmu u naš diskurs”, poručio, zahvalivši svim koji su tome pridonijeli i učinili da upravo ova grana gospodarstva pridonese još više rastu BDP-a i da nam omogući fiskalni kapacitet kako bismo mogli djelovati u vrijeme jeseni u kontekstu ove energetske krize i inflatornih pritisaka i još agilnije intervenirati na pomoć hrvatskih građanima i hrvatskom gospodarstvu.

„Vrlo koristan sastanak, odlična atmosfera i ocjena svih da je ova sezona izrazito dobra“, zaključio je premijer.

Milanović jedini predsjednik koji odšuti Dan državnosti

Upitan o nedolasku ministara na svečani prijem koji organizira predsjednik RH Zoran Milanović danas na Kninskoj tvrđavi, Plenković je rekao da on nije pozvan na to i da ne razumije zašto mu se postavlja to pitanje.

“Što se tiču onih koji su pozvani, oni šalju svog predstavnika. Ono što je meni indikativno je da je to uopće tema. Kako nije bila tema čestitanje Dana državnosti. Milanović se nije oglasio. To je vjerojatno jedini slučaj u svijetu da jedan predsjednik odšuti Dan državnosti”, rekao je, dodavši da će sutra svi biti na svečanosti u Kninu.

“Imamo svoj program. Sutra je Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, praktički će cijela Vlada biti tamo gdje mora biti”, kazao je, dodavši da je predsjednik ove godine odlučio organizirati prijem te da će doći predstavnici onih resora koji su pozvani.
Ponovio je da nema sukoba, da postoji predsjednik koji svojim građanima ne čestita Dan državnosti, što većina medija doživljava kao normalno, a njemu se, koji nije ni pozvan, postavlja pitanje zašto ne ide na prijem.

„Sutra je praznik i mi ćemo biti tamo kao i svake godine,“ naglasio je.

Upitan o jučerašnjoj izjavi Milorada Pupovca o pustim selima u nekom dijelovima Hrvatske, premijer Plenković kazao je , kazao je da Vlada vodi politiku suživota, pomirenja i otvorenosti za povratak svih onih koji se žele vratiti u Hrvatsku.

„Ide li taj proces nekom željenom dinamikom ili ide nekakvim realnim tijekom s obzirom na protok vremena 27 godina, to je drugo pitanje“, dodao je.

Želimo da svi naši sugrađani žive po najvišim civilizacijskim standardima

Istaknuo je da je Hrvatska danas riješila sve svoje nacionalne zadaće.

„Želimo da vi naši sugrađani žive po najvišim civilizacijskim standardima. Zato imamo posebne programe za ona područja koja su dijelom područja koja su bila okupirana od strane JNA i velikosrpskog Miloševićevog režima od 1991. do 1995., želimo da na ta područja, osobito u zabačena sela, stigne i voda i struja. I da nivo života bude kakav je i u većini hrvatskih gradova i općina“, kazao je Plenković.

Rekao je i da misli da predstavnici SDSS-a u Vladi neće doći.

“Što se mene tiče, ne moraju svi biti svaki put. Bio je potpredsjednik Milošević 2020. godine kada je bila važna, 25. obljetnica. Doći će sigurno nekom drugom prilikom”, rekao je.

Upitan o kašnjenju remonta kanadera, Plenković je naglasio da je bitno što su ove, puno zahtjevnije protupožarne sezone od lanjske, postojeći kapaciteti od četiri kanadera bili dovoljni, ne samo da riješe sve požare u Hrvatskoj, nego da pomognu u nizu požarišta u BiH i u Sloveniji.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

ZADAR / ŽUPANIJA

ZNANSTVENA U ponedjeljak otvaranje Izložbe knjiga Tomislava Marijana Bilosnića

Objavljeno

-

By

U ponedjeljak 3. listopada 2022. godine s početkom u 18 sati u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Zadar, otvara se Izložba knjiga Tomislava Marijana Bilosnića.

Izložba je upriličena uz Bilosnićev jubilej – 75. godišnjicu života i 55. godišnjicu umjetničkog rada.

Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik Donji, 18. siječnja 1947.), hrvatski književnik, slikar, fotograf, publicist i novinar. Autor je više od 160 knjiga proze, poezije, kritika, feljtona i putopisa. Priredio je više od 100 izložbi umjetničke fotografije i slika u različitim tehnikama u domovini i inozemstvu.

Njegova su djela prevedena na tridesetak svjetskih jezika te su postigla znatna priznanja. Samo njegova zbirka pjesama „Tigar“ prevedena je na četrnaest jezika. Zastupljen je u mnogim glasilima, zbornicima, leksikonima, antologijama i školskim udžbenicima. Uređivao je više novina, časopisa, zbornika i biblioteka.

Član je brojnih relevantnih književnih i likovnih, hrvatskih i inozemnih društava (Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih haiku pjesnika, HDLU Zadar, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Društva albanskih umjetnika i književnika u Elbasanu, Kluba pisaca ”Kostandin Kristoforidhi” u Albaniji.) Nagrađen je s najprestižnijim pjesničkim nagradama „Tin Ujević“ i „Antun Branko Šimić“, a dobitnik je i prvih nagrada za duhovnu književnost „Stjepan Kranjčić“, nagrade za prozu „Dubravko Horvatić“, nagrade „Pasionska baština“, više godina za redom prve nagrade za hrvatski književni putopis, te međunarodnih književnih nagrada „Crvena ruža Elbasana“, „Ilinden“, „Vlado Puljić“ i „Fra Martin Nedić“.

Uvršten je u više svjetskih haiku antologija, a japanska državna televizija snimila je o njemu film „Stazama hrvatskog haiku“. Osim toga Bilosniću je dodijeljena međunarodna Zlatna plaketa za slikarstvo i fotografiju. Za umjetničku i društvenu djelatnost dobio jer Grb Grada Zadra, Nagradu Grada Zadra, Nagradu Zadarske županije u dva navrata, Nagradu Zadarske županije za životno djelo i Nagradu za Životno djelo općine Zemunik. Živi i radi u Zadru i Zemuniku.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA Svečana promocija prvostupnica i prvostupnika Odjela za zdravstvene studije

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru je održana Svečana promocija prvostupnica i prvostupnika Odjela za zdravstvene studije. Na njihovom uspjehu u dosadašnjem školovanju čestitali su im pročelnica doc. dr.sc. Nataša Skitarelić, zamjenica pročelnice  prof. dr. sc. Marijana Matek Sarić, promotorica doc. dr.sc. Marija Ljubičić i prof. dr. sc. Boris Dželalija.

– Ponosni smo što se odabrali naše sveučilište. Odabrali ste bremenit i težak poziv, nema težeg od rada s bolesnima i nemoćnima, ali trebate imati na umu da nećete uvijek dobivati pohvale, nego će nekada biti i nepristojnosti i nezahvalnosti. Sve je to dio života, tko to ne može podnijeti nije za ovaj poziv. Niti jedan studij ne može vas do kraja pripremiti za vašu profesiju, krećete na daljnji put učenja i stjecanja obrazovanja, želim vam da na njemu ne klonite duhom, poručila ime je pročelnica Skitarelić.

Promotorica je pozvala prvostupnike da se hrabro suoče s izazovima koji su pred njima.

– Uvjerena sam da ćete biti visoko stručne, empatične medicinske sestre i tehničari, koji žele raditi i kojima će pacijent uvijek biti na prvom mjestu. Neka dobrobit za pacijenta bude uvijek u središtu vašeg djelovanja, rekla je promotorica Ljubičić.

Promovirani su: Laura Begović, Nikolina Bezhi, Ana Burić, Borna Cvečić, Ivana Čulina, Vanesa Desnica, Lorena Došen, Katarina Eškinja, Karmen Gabrilo, Domagoj Grdović, Martina Grginović, Erika Kalac, Josipa Karaban, Tomislav Katić, Lucija Kekez, Anamarija Kekez, Marija Knežević, Josipa Marić, Nikola Marinović, Sandra Matak, Dajana Mezak, Paula Mihatov, Maja Mlakić, Lucija Modrić, Nikolina Odžaković, Kristina Pehar, Ivona Maria Pijaca, Emily Rak, Mate Rukavina, Luka Smokrović, Barbara Staničić, Pino Šale, Anđela Šipić, Mihaela Šnaubert, Martina Tokić, Paula Tomičić, Laura Trojić, Ana Umiljenović i Marta Vidas.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

BENKOVAC Održana početna konferencija projekta „OCD kao odgovor na krizu“

Objavljeno

-

By

30. rujna 2022. održana je početna konferencija projekta „OCD kao odgovor na krizu“ u Gradskoj knjižnici Benkovac. Uvodni govor održao je predsjednik Udruge studenata BiK, Josip Katuša i srdačno pozdravio sve prisutne, a projekt je predstavila voditeljica projekta Tina Bačić. Projektni tim uz voditeljicu projekta čini i zaposlenik partnerske organizacije Neven Jurjević.

Naziv projekta je OCD kao odgovor na krizu UP.04.2.1.11.0285, a projekt je kreiran u vrijeme COVID 19 krize te je kao i takav orijentiran na suočavanje s kriznim situacijama.

Poziv na dostavu projektnih prijedloga je raspisan početkom 2021. i glasio je „Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice“.

Vrijednost projekta iznosi 401.822,41 HRK. Bespovratna sredstva osigurana su iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (15 %) i iz Europske Unije iz Europskog socijalnog fonda (85 %).

Razdoblje provedbe projekta je 12 mjeseci, od 27. srpnja 2022. do 27. srpnja 2023.

Nositelj projekta je Udruga studenata Bukovice i Kotara dok je projektni partner AGRRA – Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije. Projekt sufinanciraju Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda (85 %), i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske (15 %). Cilj projekta je jačanje i unaprjeđenje OCD-a (Organizacija civilnog društva) sa područja Ravnih Kotara za provedbu aktivnosti izgradnje vlastitih kapaciteta za suočavanje s kriznim situacijama.

Projektom „OCD kao odgovor na krize“ kroz provedbu aktivnosti mapiranja, edukacijama upravljanja kapacitetima OCD-a u krizama, jačanjem volonterizma, tečajem zaštite i sigurnosti, praktičnom zajedničkom vježbom, on line priručnikom za ponašanje u kriznoj situaciji, umrežavanjem te osiguravanjem preduvjeta za korištenje sredstava iz različitih izvora financiranja ojačat će se i unaprijediti OCD sa područja Bukovice i Kotara za izgradnju vlastitih kapaciteta za suočavanje s kriznom situacijom čime će se razviti inovativni model odgovora na krize na području Ravnih Kotara i Bukovice.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu