Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE U ZADRU I FINA POTPISALI DUGOROČNI SPORAZUM O SURADNJI Fina uskoro otvara IT razvojni centar u Zadru

Objavljeno

-

Rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican i predsjednik Uprave Fine mr. sc. Dražen Čović su u prostorima Sveučilišta u Zadru potpisali Sporazum o suradnji, kojem je cilj partnerska razmjena znanja i tehnologija, suradnja u nastavnom procesu te proces integracije studenata na tržište rada.

Posebno zadovoljstvo potpisivanjem ovog sporazuma izrazila je rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican:

„Pripremljenost studenata za tržište rada danas je obrazovni, društveni i gospodarski imperativ. Sporazum o suradnji između Fine i Sveučilišta u Zadru direktno je obogaćenje visokoškolskog obrazovanja kojim će se studentima otvoriti još jedna vrata za razvoj kompetencija u više obrazovnih područja. Razvojni centar jest dodana vrijednost svim drugim vidovima i oblicima visokog obrazovanja. Omogućavanje učenja redovitim i izvanrednim studentima u stvarnom radnom okruženju i na radnom mjestu korisno je zbog povezivanja teorijskih i praktičnih znanja, uključivanja u suvremene zahtjeve poslodavaca tijekom studija, povećanja motivacije studenata za učenje, neposrednog upoznavanja organizacije rada, razumijevanja i rješavanja problema u stvarnom radnom ambijentu. Fina i Sveučilište ovim sporazumom dijele načelo društvene odgovornosti spram brige o mladima, njihovom obrazovanju i zapošljavanju u Hrvatskoj.“

Predsjednik Uprave Fine mr. sc. Dražen Čović istaknuo je važnost suradnje s akademskom zajednicom:

„Iznimno mi je drago što naše dugogodišnje partnerstvo s akademskom zajednicom proširujemo ovim sporazumom o suradnji sa Sveučilištem u Zadru. Sporazum koji danas potpisujemo omogućava nam ostvarivanje strateške inicijative, a to je decentralizacija našeg vlastitog razvoja i ulaganje u lokalnu zajednicu. Želimo podijeliti iskustvo i znanje koje smo stekli razvijajući servise, uglavnom za financijsku industriju i državu. Želimo omogućiti mladim ljudima da se školuju bez velikih troškova u mjestu ili blizu mjesta u kojemu žive. Želimo im omogućiti da rade na suvremenim alatima i tehnologijama, te da ih mentoriraju ljudi koji rade upravo na tim servisima. Do sada smo otvorili 12 razvojnih centara i ostvarili niz uspješnih suradnji, pa me osobito raduje što ovom prilikom mogu najaviti otvorenje našeg Razvojnog centra u Zadru, gdje ćemo studentima pružiti priliku za odrađivanje stručne prakse, ali i otvoriti mogućnost za zapošljavanje mladih, perspektivnih stručnjaka sa zadarskog područja.“

Uz rektoricu Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijanu Vican i predsjednika Uprave Fine mr. sc. Dražena Čovića, potpisivanju su nazočili i gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije Ivan Šimunić, pročelnik Upravnog odjela za EU fondove Grada Zadra Ante Ćurković, predsjednik ŽK Zadar Denis Ikić, direktor Zračne luke Zadar Josip Klišmanić, direktor Fininog Regionalnog centra Split Hrvoje Budimir, direktor Finine Podružnice u Zadru Darko Dušević, direktor Službe razvoja IT servisa Dario Belić, voditelj Centra za razvoj poslovnih i mobilnih IT rješenja Marko Smičić, te voditelj Transformacijskog ureda Fine Ivica Prekratić, prorektori prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić, prof. dr. sc. Josip Faričić, prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, prof. dr. sc. Slaven Zjalić i voditelj Centra za studentski standard Jurica Kardum.

Suradnja s Finom otvara brojne mogućnosti za studente Sveučilišta u Zadru, poput organizacije terenske nastave i stručne prakse u Fini, definiranja zadataka za izradu njihovih završnih radova, angažiranja studenata putem studentskog servisa na poslovima u Fini, izrade i testiranja prototipa, transfera znanja i tehnologija između partnera, upućivanja gostujućih predavača na Sveučilištu u Zadru i ostalih aktivnosti.

Finini razvojni centri su zamišljeni kao središnje lokalne točke okupljanja IT sektora, odnosno mjesta koja povezuju znanstvenu zajednicu i poslovni sektor, te stimuliraju i generiraju razvoj inovativnih ideja. Svi Finini razvojni centri su moderno uređeni, prilagođeni potrebama rada u IT industriji te opremljeni tehnološki naprednom opremom. Potencijalni zaposlenik u razvojnom centru, osim izvrsnog i poticajnog radnog okruženja, može očekivati i stabilnu plaću, plaćanje prekovremenih sati, plaćanje rada na projektima te stimulacije za dodatan angažman. Posao podrazumijeva čitav ciklus razvoja softvera, počevši od poslova analize, dizajna, programiranja te testiranja, a radna mjesta se popunjavaju ovisno o tehnologijama i kompetencijama kojima vladaju stručnjaci na pojedinim lokacijama.

Fina svoje razvojne centre osniva na lokacijama gdje postoje ili djeluju učilišta koja obrazuju IT stručnjake. Do danas je uspostavljeno dvanaest razvojnih centara – u Zaboku, Splitu, Virovitici, Bjelovaru, Kutini, Vukovaru, Osijeku, Čakovcu, Koprivnici, Rijeci, Požegi i Đurđevcu, a u planu je otvaranje razvojnog centra u Zadru, Varaždinu i Slatini.

Sveučilište u Zadru ostvaruje suradnju s brojnim hrvatskim i inozemnim ustanovama i akademskim asocijacijama, putem članstva u međunarodnim sveučilišnim udrugama i zajednicama te ugovorima o suradnji sa sveučilištima. Aktivno se potiče uključivanje sveučilišnih sastavnica u međunarodne kompetitivne projekte, ulazna i izlazna mobilnost studenata, akademskog te administrativnog i tehničkog osoblja, zajednički studiji s inozemnim sveučilištima, kontakti i susreti s predstavnicima akademske, političke i gospodarske domaće i inozemne zajednice. Osobita pozornost pridaje se suradnji s lokalnom i regionalnom zajednicom u obliku pripreme i izvođenja zajedničkih projekata, sudjelovanja u izradi strateških razvojnih dokumenata, poticanja razvoja civilnog društva, priređivanju različitih aktivnosti s ciljem popularizacije znanosti, poticanja istraživanja te zaštite i održivoga vrednovanja kulturne i prirodne baštine.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

LOŠ TAJMING Zbog kiše odgođeno čišćenje plaže na Vitrenjaku i projekcija filma u Kino Zoni

Objavljeno

-

By

Zbog kiše koja pada od ranih jutarnjih sati na zadarskom području, a očekuje se da će padati i tijekom ostatka dana, večerašnja projekcija filma “Kao zvijeri” se nažalost odgađa, priopćeno je iz Kino Zone.

O novom terminu prikazivanja (u zatvorenom prostoru) obavijestit ćemo vas naknadno, dodaju:

“Nadamo se kako će nas zato vrijeme poslužiti u srijedu kad je predviđena posljednja projekcija ovogodišnjeg ljetnog kina – “Ulica noćnih mora”!”

Ujedno, zbog najave lošeg vremena odgođeno je i čišćenje plaže u okviru sutrašnjeg događanja „Turizam kakav želimo“ na Vitrenjaku.

Preostale aktivnosti, uključujući okrugli stol na temu „Turizam kakav želimo“,  na kojem će sudjelovati Tomislav Fain, Mihaela Kadija, Danijel Katičin, Meri Matešić-Sičić i Rebeka Pevec, ostaju prema planiranom rasporedu, od 19 sati, priopćeno je sa Sveučilišta.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZAKLJUČAK STUDIJE: Najbolje rješenje za povezivanje Pašmana i Ugljana s kopnom je most, ali problem su novci

Objavljeno

-

By

Zadarska je županija projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta, volja postoji, ali zasad se ne zna kako i od kuda bi se taj projekt financirao, rekli su Hini iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Iz ministarstva ističu kako je za projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom, 2021. godine izrađena studija predizvodljivosti s analizom troškova i koristi za projekt “Most kopno – otok Pašman s pristupnim cestama do mosta”. Studija je na temelju analize potražnje prometnog modela za glavni cilj imala odabir najbolje opcije za povezivanje otoka Pašmana i kopna.

Studijom je, navode iz ministarstva, kao najbolja opcija ocijenjena opcija izgradnje grednog mosta, koji bi se sastojao od dva dijela, prvoga koji bi išao od Pašmana do otočića Ričula, te od Ričula do kopna. Procijenjena vrijednost projekta iznosi gotovo 452 milijuna kuna.

Na kopnenoj strani most bi trebao biti povezan državnom cestom D8 s budućom obilaznicom Zadar – Pakoštane, a na samu obalu Pašmanskog kanala trasa izlazi na poziciji rta Tukljača.

Od kopna trasa ide prema otočiću Ričul udaljenom oko 400 metara od obale te se nastavlja prema Pašmanu prelazeći Pašmanski kanal u duljini od oko 1400 metara. Na samom otoku Pašmanu trasa se dalje, preko čvorišta, nastavlja do državne ceste D110 te se na taj način most spaja s glavnom prometnicom otoka Pašmana i Ugljana.

Gradnja oko 3 godine

Ukupna duljina mosta bila bi 2203 i pol metara, a gradnja bi, prema projekcijama, trajala oko tri godine.

Usporedbe radi, nedavno otvoreni Pelješki most dug je nešto više od 1.400 metara, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 420 milijuna eura, što uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona.

“Činjenica jest da je navedeni projekt Zadarska županija uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta i da se krenulo s izradom dokumentacije, međutim, želimo napomenuti kako je navedenu studiju predizvodljivosti potrebno detaljnije razraditi, osobito u pogledu pripreme tehničke dokumentacije, odnosno detaljnije razrade investicijskih i operativnih troškova”, kažu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Ističu i da za odabranu opciju treba utvrditi i budući izvor financiranja, s obzirom da ona nije prihvatljiva za sufinanciranje iz EU-ovih fondova, pa u tom kontekstu u ovom trenutku nisu u mogućnosti nešto više reći.

Inače, most Pašman – kopno, za koji je Općina Pašman dobila potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jedan je od najvažnijih projekata za otok Pašman, ali i Ugljan koji je manjim mostom spojen s Pašmanom.

Studiju predizvodljivosti financiralo je ministarstvo prometa sa 700.000 kuna, a izradila ju je međunarodna tvrtka Ernst & Young Savjetovanje.

Kinezi bili na Pašmanu, neki se boje preizgrađenosti

Zanimljivo je da su predstavnici kineske kompanije China Road and Bridge Corporation, koja je u zadanom roku izgradila Pelješki most, svojevremeno posjetili općinu Pašman kako bi se upoznali s mogućnostima gradnje mosta koji bi povezao Pašman s kopnom.

Predstavnici kineske kompanije rekli su tada kako se most uz stručan i promišljen projekt može završiti relativno brzo.

Male dubine i jeftinija gradnja

Nije nevažno ni to što bi kamenito dno i pogodna dubina od oko 13 metara u prosjeku činile ovaj most znatno jeftinijim od Pelješkog.

Most bi, ako do njegove gradnje dođe, mogao zaustaviti depopulaciju na dva otoka, porasla bi cijena zemljišta, no pojedini se stanovnici boje da se ne dogodi scenarij preizgrađenog Vira, kojemu most nije donio puno toga dobroga u turističkom smislu.

Općina Pašman krenula je u projekt izgradnje mosta Pašman – kopno koji za sve otočane znači povećanje kvalitete životnog standarda kroz bolju povezanost s kopnom i značajnog pozitivnog utjecaja na gospodarstvo cijele općine, istaknuo je svojevremeno načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić, koji vjeruje da će se taj projekt uspješno ostvariti.

Za općinu Pašman to je strateški projekt čija bi realizacija pružila još bolje mogućnosti stanovnicima da ostanu živjeti u svom mjestu.

Most bi omogućio za ostanak stanovništva

Ćosić je nedavno kazao i da jedino otoci koji su spojeni s kopnom imaju prirast stanovništva, te da bi gradnja stalne poveznice dovela do novih zapošljavanja i nižih troškova života na otoku.

Pašmanski most povezao bi, dakle, s kopnom i otok Ugljan budući da su Ugljan i Pašman, koji imaju zajedno oko 8.000 stanovnika, međusobno već povezani spomenutim mostom u Ždrelcu. Postoji čak i detaljan projekt gradnje mosta te kompletna tehnička dokumentacija koja je prije dvadesetak godina napravljena na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

Načelnik općine Kukljica, jednog od turistički najrazvijenijih mjesta na Ugljanu, Marin Boško, ističe da je u njegovom mjestu više ljudi za gradnju mosta nego protiv nje.

“Više je pluseva za tu gradnju nego minusa”, rekao je Boško za Hinu. Ističe kako bi se povisile cijene zemljišta i nekretnina, te da bi se u nekom dugoročnom vremenu vjerojatno zaustavila depopulacija.

Kao glavni problem eventualne gradnje pašmanskog mosta ističe, međutim, infrastrukturu koja ne bi mogla podnijeti značajno više turista na otocima.

“Infrastruktura bi se morala pojačati na oba otoka – i na Pašmanu i na Ugljanu, a pritom mislim na vodnu infrastrukturu, kanalizaciju, bolje pristupne ceste”, kaže Boško, dodavši da bi pašmanski most donio mnogo dobrog i to ne samo turizmu, kojeg bi most dodatno razvio.

“Da imamo most u svakom bismo trenutku mogli do kopna, hitni slučajevi ne bi ovisili o trajektima, više ljudi s otoka mogli bi raditi na kopnu i svakodnevno lakše putovati”, zaključio je Boško.

Izvor: Radio Zadar

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

30 POSTO VIŠE GOSTIJU Uspješna turistička sezona za Biograd

Objavljeno

-

By

Foto: TZ Biograd

U Biogradu su zadovoljni turističkom sezonom i posezonom, piše Radio Zadar.

30 posto više gostiju u kampovima i hotelima, 25 posto u privatnom smještaju, 30-ak posto više u turističkim naseljima u odnosu na prošlu sezonu – ove brojeve zadovoljno ističu u Turističkoj zajednici Biograda na moru. U špici sezone ostvarili su 111 tisuća dolazaka i 780 tisuća noćenja, a u tijeku je i dobra posezona. 

– Trenutačno u Biogradu boravi 4 tisuće 200 gostiju što je za drugu polovicu rujna odlična popunjenost-komentira direktorica Nives Jeličić.

Polovica ovih gostiju je na moru, polovica na kopnu.

Iako je Biograd poznato nautičko odredište, nautika je ostala na gabaritima prošle sezone, dok su ovoga ljeta iskočili drugi sektori analizira Jeličić: 

“Nautika je ostala na gabaritima 2019. jer je 2020.-e i 2021.-e bila najjača , zato što su svi bježali na more, bile su to korona-godine. Zato su u odnosu na prošle godine dosta napredovali hotelski smještaj i kampovi, privatni smještaj je isto u povećanju. U prvih 8 mjeseci ove godine kampovi su 30 posto više od prošle godine, hoteli su imali 30 posto noćenja i 50 posto dolazaka više, turistička naselja su isto 30-40 posto u dolascima povećanje, kao i privatni smještaj 20-25 posto više u odnosu na prošlu godinu. Moramo biti zadovoljni. ” – Nives Jeličić

Pitamo koja područja su uočena kao nedostatak sezone, što treba popraviti u Biogradu ?

“U kolovozu infrastruktura ne prati brojke, naročito na plažama i u parkingu, na tome se može raditi, kao i na podizanju kvalitete i hotela i kampova i privatnog smještaja, uvijek može bolje. Isto tako, moramo rastezati sezonu. Srpanj i kolovoz funkcioniraju ali goste moramo dobiti u svibnju i rujnu, listopadu, s dobrim sadržajima.” – Nives Jeličić

Kako bi i rujan i listopad također završili s dobrim rezultatima TZ Biograda sudjeluje u pripremi dva velika događanja: 30. Rujna iz Biograda kreće 4.etapa CroRace biciklističke utrke s kojom dolaze velika imena ovog sporta, a krajem listopada ovaj gradić postaje središte nautičkog sektora na 24. Biograd Boat Showu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu