Connect with us

Svijet

U Europi je krenuo novi toplinski val. Meteorolozi: Potpuno je neuobičajen

Objavljeno

-

Manje od mjesec dana nakon prošlog toplinskog vala živa u termometru danas se opet popela na neuobičajeno visoku razinu na Pirenejskom poluotoku, gdje su izmjerena 42 Celzijeva stupnja, i na jugu Francuske. Sve češća pojava toplinskih valova izravna je posljedica klimatskih promjena, kažu znanstvenici, jer se povećavaju jačina, trajanje i učestalost ispuštanja stakleničkih plinova. 

U Španjolskoj je najviša temperatura od 43.3 Celzijeva stupnja izmjerena u Candeledi, objavila je španjolska meteorološka služba Aemet. U drugim gradovima na jugu i u središtu, poput Seville i Badajoza, izmjerena su 42 stupnja.

Potrajat će

Ovaj novi toplinski val, drugi u mjesec dana nakon onoga sredinom lipnja, “sasvim je neuobičajen” u zemlji gdje visoke temperature ljeti nisu rijetkost, rekao je Ruben del Campo, glasnogovornik Aemeta. Toplinski val je počeo u nedjelju i mogao bi “potrajati devet do deset dana, pa bi tako mogao biti treći najdulji toplinski val u Španjolskoj od 1975.”, rekao je za France Presse.

“Klimatske promjene su uzrok češćih i jačih toplinskih valova”, dodao je Del Campo, podsjetivši da se njihov broj udvostručio u zemlji u zadnjih dvanaest godina.

Najteže će biti između utorka i četvrtka, upozorava Aemet koji ipak nije mogao reći hoće li biti potučen apsolutni temperaturni rekord zabilježen u Španjolskoj (47.4 stupnja izmjerena u Montoru, blizu Cordobe, u kolovozu 2021.).

U susjednom Portugalu temperatura se za vikend u nekim krajevima popela na 44 stupnja. Premda je temperatura danas bila nešto niža, 42 stupnja se ipak očekuju u okolici Evore, na jugoistoku, navodi nacionalna meteorološka služba koja najavljuje novi porast temperature u utorak i u srijedu.

Toplinski val i u Francuskoj

Toplinski val je u ponedjeljak zahvatio i Francusku s jugozapada, objavio je Meteo-France. Temperature su na dobrom dijelu francuskog teritorija prelazile 30 Celzijevih stupnjeva, a od utorka bi mjestimično mogle dosezati i 39.

Vrhunac ovog vala najvjerojatnije će biti “između subote i utorka” 19. srpnja, dodaje Sebastian Leas iz Meteo-Francea, istaknuvši da je još rano da bi se ovaj fenomen mogao uspoređivati sa smrtonosnom žegom kakva je bila u ljeto 2003.

U Velikoj Britaniji, gdje se u ponedjeljak i utorak na jugozapadu očekuju 33 Celzijeva stupnja, nacionalna meteorološka služba izdala je u ponedjeljak tzv. narančasto upozorenje za “ekstremne vrućine” od nedjelje, s temperaturama višim od 35 stupnjeva.

Val će zahvatiti cijelu Europu. U Britaniji izdano rijetko upozorenje

Kako će se niski tlak razvijati prema zapadu Europe, ova će se intenzivna vrućina proširiti prema sjeveru kroz Francusku, potencijalno dopirući do Ujedinjenog Kraljevstva do vikenda, kao i prema istoku u veći dio središnje Europe. Najviše temperature vjerojatno će premašiti 40 Celzijevih stupnjeva i u dijelovima Njemačke.

U Britaniji postoji opasnost od rušenja temperaturnog rekorda svih vremena od 38.7 stupnjeva postavljenog u Cambridgeu u srpnju 2019. Met Office je izdao upozorenje na ekstremne vrućine. Takvo upozorenje dosad je izdano samo dva puta. Met Office savjetuje ljudima da ostanu u kućama kad god je to moguće i da piju puno tekućine. Roditelje potiču da ograniče izlaganje djece suncu.

Temperature u dijelovima središnjeg i istočnog Mediterana također će porasti za oko 10 stupnjeva iznad normale, premašivši granicu od 40 stupnjeva u Italiji i na Balkanu, piše Guardian. 

I u Hrvatskoj povratak vrućina

I u Hrvatskoj se od srijede očekuje sunčanije i osjetno toplije vrijeme. Do kraja radnog tjedna, na Jadranu i dulje, ponovno će dominirati vrućina pa raste vjerojatnost pojave novog toplinskog vala, osobito za vikend na Jadranu, gdje će noću i ujutro puhati slaba do umjerena bura, danju pak sjeverozapadni vjetar, uz obalu zapadni i jugozapadni, prognozira za HRT Kristina Klemenčić Novinc.

U srijedu i četvrtak u unutrašnjosti će prevladavati sunčano vrijeme i temperatura zraka bit će u osjetnom porastu. Zatim u petak sparina i porast naoblake. Ponegdje će pasti i malo kiše, najprije u gorskim i središnjim predjelima, a navečer u Slavoniji i Baranji. Na Jadranu će dominirati sunčano i vruće. Noću će uz obalu popuhivati do umjeren burin, a danju sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. Temperatura zraka u porastu.

DHMZ zasad nije izdao upozorenje na toplinske valove.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Hoće li WHO ukinuti izvanredno stanje zbog covida? Poznato i kada pada odluka

Objavljeno

-

By

Međunarodni odbor stručnjaka počeo je u petak raspravu o ukidanju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu zbog covida-19, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trebala bi svoju odluku objaviti najranije u ponedjeljak, rekli su izvori iz tog tijela sa sjedištem u Ženevi.

Na početku sastanka, glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus istaknuo je da je u proteklih osam tjedana zabilježeno više od 170.000 smrtnih slučajeva.

“Stvarni broj je sigurno puno veći”, rekao je, dodajući da se situacija u Kini pogoršava.

“Ukidanje ograničenja u Kini dovelo je do naglog porasta smrtnih slučajeva u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta. Prošlog je tjedna WHO-u prijavljeno gotovo 40.000 smrtnih slučajeva, više od polovice njih iz Kine.”

Odbor, čija bi rasprava trebala završiti najranije u petak navečer, treba potom izvijestiti Tedrosa o svojim zaključcima, ostavljajući mu da donese odluku za ili protiv ukidanja trenutnog izvanrednog stanja.

Već ranije ovog tjedna, Tedros je izrazio zabrinutost zbog stalnog povećanja broja smrtnih slučajeva povezanih s covidom.

Proglašenje izvanrednog stanja najviši je stupanj uzbune koji WHO može proglasiti. To čini u slučaju prijetnji kako bi vlade i javnost bili upozoreni i mogli se pripremiti.

Ni proglašenje niti ukidanje izvanrednog stanja nema neposredne posljedice. Svaka država sama odlučuje o upravljanju krizom.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO danas objavio novi popis: “U slučaju nuklearnog napada pripremite ove lijekove”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) danas je izdala publikaciju koja donosi ažurirani popis lijekova čije zalihe trebaju biti spremne u slučaju nuklearne opasnosti i izloženosti radijaciji. Zalihe bi trebale uključivati lijekove koji sprječavaju ili smanjuju izloženost zračenju, ali i one koji olakšavaju zdravstvene tegobe nakon što je osoba već bila izložena radijaciji. 

“U hitnim slučajevima zračenja ljudi mogu biti izloženi zračenju u dozama koje se kreću od zanemarivih do po život opasnih. Vlade moraju omogućiti hitno liječenje onima kojima je potrebno”, rekla je dr. Maria Neira, vršiteljica dužnosti pomoćnice glavnog direktora WHO-a.

“Ključno je da su vlade spremne zaštititi zdravlje stanovništva i odmah reagirati u hitnim slučajevima. To uključuje spremanje zaliha lijekova koji će spasiti živote i koji će smanjiti rizike i liječiti posljedice zračenja”, dodala je Neira. Ova publikacija zamjenjuje izvješće WHO-a iz 2007. o razvoju nacionalnih zaliha za hitne slučajeve radijacije i sadrži ažurirane informacije na temelju istraživanja u posljednjem desetljeću. 

Ključno je smanjenje unosa i izbacivanje radionuklida iz tijela

Na popisu se nalaze lijekovi koji mogu spriječiti ili smanjiti unos radionuklida, odnosno povećati eliminaciju radionuklida iz ljudskog tijela. Također, u publikaciji se analiziraju glavni elementi koji su potrebni za razvoj, održavanje i upravljanje nacionalnim zalihama specifičnih medicinskih potrepština koje će biti potrebne u slučaju nuklearnog napada. 

Tipični lijekovi koji bi trebali biti korišteni u slučajevima izloženosti radioaktivnom zračenju su: 

– stabilni jod, koji se primjenjuje kako bi se spriječilo ili smanjilo izlaganje štitnjače radioaktivnom jodu
– berlinsko modrilo za uklanjanje radioaktivnog cezija iz tijela
– cinkov ili kalcijev dietilentriamin penta-acetat (DTPA) koji se koristi za tretiranje unutarnje kontaminacije transuranijskim radionuklidima
– citokini koji se koriste za ublažavanje oštećenja koštane srži, u slučaju akutnog radijacijskog sindroma (ARS)
– ostali lijekovi koji se koriste za liječenje povraćanja, proljeva i infekcija.

“Važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju”

WHO kao vodeća međunarodna organizacija u javnom zdravstvu s ovlastima i odgovornošću za pomoć u hitnim zdravstvenim slučajevima daje savjete i smjernice zemljama o javnozdravstvenoj spremnosti i odgovoru na hitne slučajeve radijacije. WHO se obvezuje da će u hitnim zdravstvenim slučajevima pomoći u nabavi ili dijeljenju medicinskih potrepština među zemljama.

“Ovaj ažurirani popis kritičnih lijekova bit će ključni alat za pripravnost i spremnost naših partnere da identificiraju, nabave, skladište i pravodobno isporuče učinkovit lijek onima koji su izloženi riziku ili takvom događaju”, rekao je dr. Mike Ryan, izvršni direktor WHO-ovog Programa za hitne zdravstvene situacije.

S obzirom na to da izloženost visokim razinama zračenja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica ili čak smrti, važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju na takav događaj. Za adekvatan odgovor je ključna koordinacija lokalnih, nacionalnih i međunarodnih tijela. 

 
Nastavi čitati

Svijet

Sve smo bliže planetarnoj kataklizmi: Sat sudnjeg dana nikad bliže ponoći

Objavljeno

-

By

Devedeset je sekunda do ponoći, što znači da čovječanstvo nije nikad bilo bliže planetarnoj kataklizmi, obznanila je u utorak skupina znanstvenika koji prate “Sat sudnjeg dana” koji ne odbrojava vrijeme, već upozorava na opasnost od nuklearnih, ekoloških i tehnoloških prijetnja.

“Bilten nuklearnih znanstvenika”, neprofitna organizacija koja od 1947. vodi taj simboličan projekt, obznanila je na tiskovnoj konferenciji u Washingtonu svoj novi sat koji mjeri blizinu svjetske katastrofe.

Kazaljke sata pomaknute su za 10 sekunda i sada su na 90 sekunda do ponoći, sve bliže neminovnoj kataklizmi koja, nadaju se stručnjaci, nikad neće nastupiti.

Godine 2020. sat je postavljen na 100 sekunda do ponoći, što je tada bio rekord od njegova nastanka.

“Pomičemo sat i najbliži je ponoći nego ikad”, rekli su znanstvenici kada su objavili sat, dodajući da su takvu odluku donijeli zbog “sve veće opasnosti od rata u Ukrajini”, ali “ne samo” zbog toga.

U početku, nakon Drugog svjetskog rata, kazaljke sata su pokazivale sedam minuta do ponoći. Godine 1991., na kraju Hladnog rata, vraćene su na 17 minuta do ponoći. U 1953. te u 2018. i 2019. pokazivale su dvije minute do ponoći.

Bilten nuklearnih znanstvenika osnovao je 1945. Albert Einstein i stručnjaci koji su radili na projektu “Manhattan” koji je proizveo prvu atomsku bombu. Skupina svake godine objavljuje novi sat prilagođavajući kazaljke u skladu s događanjima u svijetu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu