Connect with us

Hrvatska

Psihijatar upozorava: Sve više maloljetnika boluje od anoreksije i bulimije

Objavljeno

-

Od početka pandemije covida sve se više maloljetnika liječi od anoreksije i bulimije, upozorava psihijatar Ivan Begovac iz KBC-a Zagreb gdje su na Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu kao najmlađa pacijentica liječili devetogodišnjakinju oboljelu od anoreksije.

“U Hrvatskoj imamo povećan broj slučajeva poremećaja jedenja u zadnje tri godine. Vjerojatno je to povezano s nesigurnošću djece i mladih u pandemiji, disfunkcionalnošću roditelja, te većim utjecajem štetnih sadržaja s interneta”. izjavio je u razgovoru za Hinu prof. Begovac, pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju pri Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu.

Problem je većinom neprepoznat iako je riječ o ozbiljnim psihičkim poremećajima”, dodao je.

Kliničku sliku anoreksije nervoze obilježava iskrivljena slika vlastitog tijela i loše samopoštovanje kao i ulaganje ogromnih napora za postizanje pothranjenosti. Tipična je dob za početak anoreksije nervoze oko 14 godina, mada su na Rebru imali i slučaj djevojčice u dobi od samo devet godina.

Drugi poremećaj jedenja – bulimiju nervozu uzrokuje slična iskrivljena slika vlastitog tijela, no prate je epizode prejedanja, restrikcija i izazivanja povraćanja. Tipično bulimija počinje malo kasnije od anoreksije, negdje oko 17. godine.

I anoreksija i bulimija nervoza, kaže Begovac, često su praćene dodatnim psihičkim komorbiditetima, opsesivno-kompulzivnim poremećajem, depresijom ili pak samoozljeđujućim ponašanjem.

Nije lako odrediti dominantan uzrok, jer se govori o čitavom mozaiku utjecaja od genetskih predispozicija i intrapsihičkih razloga do interpersonalnih problema i socio-kulturnog utjecaja, a ne smije se prešutjeti ni utjecaj društvenih mreža.

Većinom obolijevaju djevojčice, ali ni dječaci nisu izuzeti

Nakon pandemije covida u svijetu se naglo povećao broj novooboljelih, o čemu posebno pišu britanske studije. Na tom je tragu Velika Britanija uložila dodatna financijska sredstva za dijagnostiku i liječenje poremećaja jedenja kod adolescenata, za veću dostupnost zdravstvene skrbi i veći broj stručnjaka, no u Hrvatskoj taj je problem ostao neprepoznat.

U svjetskoj literaturi prevalencija anoreksije u dobi od 19 do 20 godina iznosi oko 1,7 posto za ženske osobe, dok je za muške osobe 0,1 posto. Za bulimiju je u mlađih ženskih osoba od 1 do 1,5 posto.

Međutim, zadnjih se godina bilježi kontinuirani porast ovih poremećaja, ističe Begovac te napominje da je dječje psihijatrijsko liječenje osoba s poremećajima jedenja jedan od najsloženijih oblika liječenja uopće u dječjoj psihijatriji.

Maloljetnicima s poremećajima jedenja u Zagrebu pomoć se pruža u KBC-u Sestre milosrdnice gdje se roditelji, u slučaju naglog somatskog pogoršanja, mogu javiti s djecom u hitnu pedijatrijsku službu.

Uz početnu pedijatrijsku dijagnostiku i liječenje, obavlja se i dječja psihijatrijska dijagnostika. No, Begovac kaže da se nerijetko odugovlači, zbog trenutno prevelikog opsega posla i s drugim dječjim psihijatrijskim stanjima (anksiozni poremećaji, depresija, samoozljeđujuće ponašanje, navala suicidalnih misli, povećano nasilje u obitelji).

Psihijatrijski aspekt liječenja anoreksije i bulimije dostupan je i na Rebru, gdje je 2014. otvoren stacionarni odjel dječje psihijatrije, tako da postoji i mogućnost stacionarnog psihoterapijskog liječenja.

Begovac ističe kako u zadnje vrijeme postoji sve veća inicijativa različitih udruga, kao i privatnih terapeuta, no otvoreno je pitanje kontrole kvalitete djelatnosti u privatnom sektoru.

Rana faza liječenja znači bolje uspjehe od 70 do 80 posto

U svakom slučaju, u svim dijelovima Hrvatske dijagnostiku i liječenje poremećaja jedenja može se potražiti u KBC-ovima. No, uvelike bi pomoglo otvaranje dodatnih dječjih psihijatrijskih kreveta. Trenutno ih je u cijeloj zemlji oko 60, iako stručne procjene govore da ih treba biti najmanje 120.

Liječenje anoreksije i bulimije kod maloljetnika je kombinirano pedijatrijsko, psihijatrijsko i psihoterapijsko. Od psihijatrijskih metoda se preferira psiho-socijalno liječenje, individualni i grupni rad, kao i rad s roditeljima, te po potrebi, dodatno medikamentno liječenje.

“U većini liječenih slučajeva dolazi do poboljšanja obrasca jedenja i restitucije pothranjenosti, no teže se korigira loša slika o sebi i drugi psihički simptomi”, kaže Begovac.

Kao i kod većine drugih bolesti, ako liječenje počne u ranoj fazi, ishodi su bolji, od 70 do 80 posto.

Blaži oblici bolesti nekada prolaze samo ambulantno liječenje i nakon nekoliko mjeseci se stabiliziraju.

Teži oblici se normaliziraju uz dugotrajniju terapiju koja traje godinama. Manji broj slučajeva prelazi i u punoljetnu dob, i tada se obično radi o težim kliničkim slikama, koje zahtijevaju daljnju internističku i psihijatrijsku pomoć u odrasloj dobi.

Upravo liječenjem anoreksije i bulimije bavi se dijelom i sveučilišni udžbenik “Dječja i adolescentna psihijatrija”, koji je nedavno uredio prof. Begovac.

Objavljen je 2021. isključivo u elektroničkom izdanju, te je besplatno dostupan na web adresi Medicinskog fakulteta u Zagrebu na OVOM LINKU.

“Vrlo smo ponosni što od travnja 2021. do danas ovaj link ima više od 10.000 pregleda, a udžbenik je preuzet više od 5000 puta”, ističe Begovac.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Koronavirus: Na zadarskom području 16, u Hrvatskoj 743 nova slučaja. Preminulo 12 osoba

Objavljeno

-

By

U posljednja 24 sata zabilježeno je 743 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 7.272. Među njima je 628 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 28 pacijenata. Preminulo je 12 osoba, priopćio je Stožer civilne zaštite. 

Broj osoba u samoizolaciji je 3.933. Ukupno se oporavilo 1.169.625 osoba od toga 1.464 u posljednja 24 sata. Do danas je ukupno testirano 5.069.266 osoba, od toga 2.461 u posljednja 24 sata, doaje se u priopćenju. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj većina trudnica starija od 30

Objavljeno

-

By

U hrvatskim je rodilištima lani bilo 36.346 poroda u kojima se rodilo 36.991 dijete, od kojih 36.854 živorođena, a 137 mrtvorođenih, stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu, piše u petak Jutarnji list.

Izvješće potvrđuje i neke trendove u posljednjih desetak godina, među kojima i činjenicu da su trudnice sve starije, da je sve više poroda carskim rezom te smanjenje broja poroda među djevojkama mlađim od 14 godina.

Naime, 33,71 posto rodilja imalo je između 30 i 34 godine, a njih čak 20,05 posto između 35 i 39 godina. U dobi od 25 do 29 godina rodilo je 28,11 posto žena, a dobra je vijest da su bila samo tri poroda u dobi od 14 godina i mlađih. Nastavlja se i smanjenje broja trudnica mlađih punoljetnica kojih je lani bilo 466, a pet godina prije 752.

Stručnjaci ističu da se porast broja poroda nakon 30. godine povezuje s produljenim školovanjem žena, kasnijim zapošljavanjem, ali i nemogućnošću rješavanja stambenog pitanja te promjenama društvenog stava prema formiranju obitelji.

Zabrinjavajuće je ipak što sve manje žena odlučuje roditi u dobi koja je prema biološkim i medicinskim kriterijima optimalna za rađanje. Istodobno s porastom dobi prve trudnoće raste i broj parova koji pomoć traže u medicinski potpomognutoj oplodnji.

Dob trudnica osobito se povećava od 2016. dok je prethodnih godina najviše žena rađalo u dobi od 25 do 29 godina. Jedan od pokazatelja razvoja medicine su i podaci o udjelu živorođene djece majki starijih od 35 godina u razvijenim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. Primjerice, 1995. godine taj je udio bio 9,16, a prije dvije godine 23,58, slično kao i u Sloveniji, Češkoj, Mađarskoj i Austriji.

Zanimljivi su i podaci o liječničkim kontrolama trudnica koje mogu imati značajan utjecaj na tijek i ishod trudnoće, a iz kojih je vidljivo da je pandemija koronavirusa imala popriličan utjecaj.

Naime, čak 587 rodilja ili njih 1,6 posto uopće nije kontroliralo svoju trudnoću, dok je taj broj u 2020. bio upola manji, odnosno na pregledima nisu bile 282 žene ili njih 0,8 posto. Jedan do tri puta pregledano je 519 trudnica, ali najviše je njih, 71,5 posto, ipak imalo optimalni broj pregleda. Najbolje je da prvi pregled bude do navršenih osam tjedana trudnoće, a to je lani učinilo 67,4 posto trudnica.

Ovo izvješće HZJZ-a potvrđuje i trend smanjenja broja spontanih poroda te povećanja broja poroda carskim rezom. Podaci govore da je lani 25.719 žena rodilo spontano, 1,5 posto na vakuum, 4,6 posto poroda bilo je “na zadak”, a 10.016 ili 27,6 posto carskim rezom što je za jedan postotak više nego godinu prije, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ČESTITKA Andrej Plenković: “U najtežim trenucima agresije, hrvatski je narod pokazao svoju nepokolebljivost i zajedništvo”

Objavljeno

-

By

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja u kojoj stoji:

“Poštovane Hrvatice i Hrvati u domovini i svijetu, drage sugrađanke i sugrađani, poštovani hrvatski branitelji,

na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, te 27. obljetnicu vojno redarstvene operacije Oluja obilježavamo trenutke ponosa, slave i nacionalnog zajedništva! Prisjećamo se i hrabrosti i odlučnosti hrvatskih branitelja, kojima smo neizmjerno zahvalni jer bez njihove žrtve ne bi bilo slobodne i demokratske Hrvatske. Stoga je naša trajna obveza i odgovornost da hrvatskim braniteljima osiguramo dostojanstven status, da štitimo dignitet Domovinskog rata te da jačamo i moderniziramo Hrvatsku vojsku i policiju.

U najtežim trenucima agresije, hrvatski je narod pokazao svoju nepokolebljivost, zajedništvo i domoljublje. Uz vodstvo dr. Franje Tuđmana i hrabrost hrvatskih branitelja, ostvario je tisućljetni san o slobodnoj i demokratskoj vlastitoj državi. Državništvo tadašnjeg hrvatskog vodstva i požrtvovnost naših branitelja, vojnika i policajaca trajna su nam inspiracija u zalaganju za boljitak Hrvatske i svakog hrvatskog čovjeka!

Ovo je godina ostvarivanja strateških ciljeva za Hrvatsku. Otvorili smo Pelješki most, čime smo ostvarili generacijski san o spajanju hrvatskog teritorija. Uskoro postajemo članica europodručja, čime će naše gospodarstvo postati zaštićenije i otpornije na buduće krize. Ulaskom u Schengenski prostor olakšat ćemo kretanje ljudi i roba, izvoz naših proizvoda i dolazak europskih turista. Tom dubljom integracijom u Europsku uniju pridružit ćemo se krugu najrazvijenijih europskih država, osnažiti svoj suverenitet i povećati utjecaj.

U odgovoru na sve izazove i krize s kojima se suočavamo, Vlada će poduzimati sve da zaštiti građane i gospodarstvo, i da Hrvatska nastavi ići naprijed, koristeći pritom sve prednosti članstva u Europskoj uniji.

Uime Vlade i svoje osobno, od srca vam svima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a hrvatskim braniteljima želim da ponosno proslave svoj dan i da osjete istinsku zahvalnost cijele nacije na svemu što su učinili za slobodu naše domovine!”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu