Connect with us

Hrvatska

U Hrvatskoj prvi slučaj majmunskih boginja, ovo su simptomi i način prijenosa

Objavljeno

-

U Hrvatskoj je potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja.

Riječ je o muškarcu koji je boravio u Italiji i Španjolskoj. Ima blaži oblik majmunskih boginja i nije hospitaliziran, nego je u kućnoj izolaciji.

Markotić: Postoji mogućnost prijenosa s čovjeka na čovjeka

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić objasnila je kako izgledaju simptomi zaraze. “To je virusna bolest, radi se o DNK virusima, sjedište je na neki način u Africi. Prva pojava bila je 70-ih godina. Zovu se majmunske boginje, međutim, smatra se da majmuni kao i ljudi nisu glavni rezervoari već da su slučajni domaćini. Najčešće se tu radi o malim, sitnim glodavcima, uključujući miševe, štakore i vjeverice te brojne primate”, objasnila je Markotić, dodajući da postoji mogućnost prijenosa s čovjeka na čovjeka, sa životinje na čovjeka, ali i s čovjeka na životinju.

Koji su simptomi majmunskih boginja?

Kada je riječ o simptomima, Markotić je rekla da bolest počinje visokom temperaturom, kao i većina drugih zaraznih bolesti, općim lošim stanjem, iscrpljenošću i jakom glavoboljom.

“To je uobičajeno za brojne bolesti, ali već trećeg ili četvrtog dana se pojavi osip, prvo na mjestu inicijalnog ulaza, a onda se dalje širi od lica, ekstremiteta, trupa, a na kraju po dlanovima i tabanima. Sami simptomi sliče velikim boginjama, na sreću, velikih boginja u cirkulaciji nema. Ta je bolest cijepljenjem u potpunosti iskorijenjena. Kod majmunskih boginja također imamo jako otečene limfne čvorove”, objasnila je Markotić.

Tko može oboljeti od majmunskih boginja?

Na pitanje tko obolijeva od majmunskih boginja, Markotić je rekla da obolijevaju sve kategorije ljudi.

“Možemo reći da sada u ovoj pojavi nekakve epidemije u Europi, to su uglavnom muškarci koji su imali odnose s muškarcima. Dalje se bolest može širiti na ostale skupine. Osobito su osjetljivi imunokompromitirani ljudi, trudnice i mala djeca. Oni su pod najvećom opasnošću. Ova bolest je puno lakša nego velike boginje. Smrtnost je negdje do 10 ili 11 posto. Opet više u osjetljivim populacijama”, zaključila je Markotić.

HZJZ: Bolest nije jako zarazna

Iz HZJZ-a su istaknuli da bolest nije jako zarazna, tj. u većini slučajeva potreban je vrlo blizak kontakt s bolesnikom. Uzročnik je virus, sličan virusu velikih boginja, a prirodni su mu rezervoar najvjerojatnije neke vrste vjeverica i drugih glodavaca u divljini središnje i zapadne Afrike.

Iako se bolest zove majmunske boginje, izgleda da majmuni nisu rezervoar virusa, već se slučajno zaraze, kao i čovjek, u kontaktu s drugim životinjama i njihovim izlučevinama. S čovjeka na čovjeka bolest se može prenijeti kapljičnim putem i kontaktom s kožnim promjenama oboljelih.

Povremeno su se javljale majmunske boginje izvan Afrike, najčešće kod putnika koji su se zarazili u Africi i kod osoba koje su s njima došle u bliski kontakt. U SAD-u je 2003. godine zabilježena epidemija među djecom i mladima koji su se zarazili u kontaktu s prerijskim psima, zaraženim od glodavaca uvezenih iz Gane.

Bolest prođe kroz dva do četiri tjedna

Bolest se očituje povišenom temperaturom, glavoboljom, zimicom, iscrpljenošću, umorom, bolovima u mišićima i leđima, oticanjem limfnih čvorova i osipom kao kod vodenih kozica. Smatra se da cijepljenje protiv velikih boginja pruža solidnu zaštitu, ali se ne zna koliko dugo traje zaštita nakon cijepljenja.

Osim toga, cijepljenje protiv velikih boginja je krajem sedamdesetih ukinuto svuda u svijetu, nakon što su velike boginje proglašene iskorijenjenima. Liječenje je simptomatsko i u većini slučajeva bolest prođe kroz dva do četiri tjedna.

Postoji razlika između velikih i majmunskih boginja

Iz HZJZ-a su napomenuli i da postoji velika razlika između velikih i majmunskih boginja jer su velike boginje antroponoza, tj. čovjek je bio jedini domaćin i rezervoar virusa. Zahvaljujući toj činjenici, bolest se mogla iskorijeniti. S druge strane, majmunske boginje su zoonoza, tj. prirodni domaćin i rezervoar virusa su divlje životinje i zbog toga je nemoguće iskorijeniti bolest čak i da postoji efikasno cjepivo.

Kao najvažnije su istaknuli da je prijenos majmunskih boginja s čovjeka na čovjeka puno manje efikasan nego prijenos velikih boginja, tj. majmunske boginje su manje zarazne. To je razlog zbog kojega se pri epidemijama majmunskih boginja, koje se povremeno javljaju, ne pribjegava masovnom cijepljenju protiv velikih boginja.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Novo povlačenje popularnih napolitanki iz dućana

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat RH izvijestio je da Lidl Hrvatska iz predostrožnosti opoziva više vrsta proizvoda Tastino napolitanke, proizvođača iz BiH, zbog prisutnosti bakterije Salmonella Typhimurium, priopćila je u utorak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

S tržišta se povlače sljedeći proizvodi: Tastino napolitanke s kremom okusa lješnjaka XXL, 1000 g; Tastino napolitanke s kakaom XXL, 1000 g;Tastino napolitanke s okusom lješnjaka, 800 g; Tastino napolitanke s okusom kakaa, 800 g,  svih LOT brojeva i roka trajanja, zbog prisutnosti bakterije Salmonella Typhimurium u proizvodu,

Proizvođač Tastino napolitanki je Pak Rampart d.o.o.,  Visoko, Bosna i Hercegovina, a na tržište  ih stavlja trgovačko poduzeće Lidl Hrvatska d.o.o.

Proizvodi nisu u skladu s EU Uredbom u područjima sigurnosti hrane

Detaljniji podaci o opozivu dostupni su na web stranici subjekta u poslovanju s hranom, Lidla Hrvatska.

Obavijest se odnosi isključivo na gore navedeni proizvod, priopćeno je iz HAPIH-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Traži se radnik više: Ovo je pet najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Foto: Geoff Gill, Pixabay

Indeks slobodnih radnih mjesta – OVI indeks – ukazuje kako je i u rujnu ove godine potražnja za radom bila snažna, a najtraženija zanimanja bila su prodavač konobar, učitelj, skladištar i knjigovođa, objavio je u ponedjeljak Ekonomski institut Zagreb (EIZ).

“U skladu s kretanjima na tržištu rada zadnjih godinu i pol dana, OVI indeks ukazuje kako je i u rujnu ove godine potražnja za radom bila snažna. U usporedbi s rujnom 2021. godine te rujnom pretpandemijske 2019. godine, ovogodišnji rujanski OVI pokazuje za 13,7 i 26,6 posto snažniju potražnju za radom”, navodi se u objavi na internet stranicama EIZ-a.

Slično se, dodaju, može zaključiti i iz tromjesečnih podataka – u trećem kvartalu 2022. godine tražilo se 9,9 i 31,2 posto više radnika no u trećem kvartalu 2021. i 2019. godine.

Najtraženija zanimanja u rujnu ove godine bila su prodavač, konobar, učitelj, skladištar i knjigovođa, dok je 48,5 posto oglasa za posao nudilo ugovor na određeno, a 42 posto ugovor na neodređeno, ističu iz EIZ-a.

Primjećuje se i rast oglasa za posao koji spominju mogućnost rada od doma, s 1,7 posto u rujnu 2021. godine na 2,5 posto u rujnu ove godine.

Sličan trend rasta vidljiv je i s oglasima za poslove usmjerene na umirovljenike, kojih je u rujnu ove godine bilo 3 posto, a u rujnu prošle godine 2,5 posto, navodi se u objavi Instituta.

OVI – Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.

OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Glavni ekonomist HNB-a: “Hrvatska je možda već sad u recesiji”

Objavljeno

-

By

S obzirom na aktualnu politiku Europske središnje banke (ECB) i nastavljeno monetarno stezanje, Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB), odgovorio je na pitanja jesu li u naredna tri kvartala izglednije stagnacija ili recesija europskih gospodarstava

‘Po trenutnim projekcijama očekujemo stagnaciju i u Europi i u Hrvatskoj, a onda sredinom iduće godine lagani oporavak‘, rekao je Šošić na upit Ivana Vrdoljaka za Bloomberg Adriju, dodavši da je to u skladu s očekivanjima HNB-a za Hrvatsku. Kaže da ni očekivanja za eurozonu nisu bitno drugačija. ‘Neizvjesnost je ogromna i ne može se isključiti mogućnost recesije. Ja bih rekao da je Hrvatska već sad u recesiju s 20 do 30 posto vjerojatnosti’, rekao je Šošić.

Ustvrdio je da Hrvatska recesiju još ne osjeća u tolikoj mjeri ‘jer imamo dobar zalet, stopa rasta u ovoj godini će biti blizu šest posto, a imali smo preko deset posto lani’. ‘Dostigli smo ne pretpandemijsku razinu ekonomske aktivnosti nego pretpandemijski trend, tako da je nakon Božića i Nove godine malo lakše ići na dijetu, ne osjećate tako ozbiljne posljedice’, objasnio je Šošić.

Banke različito pristupaju suzbijanju inflacije, a neki kamate dižu više od drugih. ‘Početkom iduće godine Hrvatska ulazi u eurozonu i usklađuje svoj monetarni instrumentarij. Regulatorni će se zahtjevi olabaviti te je obavezna pričuva već drastično smanjena, pa se tendencija rasta kamatnih stopa sporije prelijeva u Hrvatsku’, objasnio je Šošić na upit Bloomberg Adrije kako HNB, odnosno ECB procjenjuje doziranje povećanja kamata.

HNB-ov guverner već sjedi u vijeću, trenutno u statusu promatrača. ‘Smjer promjene je jasan, kamatne stope će u idućim mjesecima rasti’, ustvrdio je Šošić, no usto napomenuo kako je intenzitet manje jasan te da će ovisiti o podacima koji budu pristizali.
‘Neizvjesnost je ogromna, ovisno o tome hoće li prevladati bojazan od više inflacije ili strah od recesije koja bi mogla ublažiti inflatorne pritiske. Nema više najavljivanja poteza, monetarna politika se doslovno određuje od sastanka do sastanka‘, rekao je glavni ekonomist HNB-a.

HNB je procijenio kako će inflacija u Hrvatskoj u sljedećoj godini biti 4,6 posto. No to je bila projekcija prije ljeta, a do danas su cijene plina drastično porasle. ‘Naše interne – još uvijek ih nismo objavili – projekcije govore o očekivanoj inflaciji od šest do sedam posto u idućoj godini. Ako dođe do smanjene dostupnosti plina, to će se vjerojatno više odraziti na gospodarski rast nego na inflaciju. Ali to je jedan od faktora koji bi mogao potaknuti recesiju’, rekao je Šošić za Bloomberg Adriju, piše Tportal.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu