Connect with us

Hrvatska

Hrvatskoj fali 10.000 turističkih radnika: “Situacija je zabrinjavajuća”

Objavljeno

-

Turisti se ponovno vraćaju u Hrvatsku nakon što je pandemija desetkovala njezin ključni turistički sektor, no ta zemlja na obali Jadranskoga mora ima problem: manjka joj radnika koji bi se brinuli o velikom broju posjetitelja, piše francuska agencija  AFP.

Zbog kroničnog manjka radnika u turizmu, Hrvatska regrutira ljude u susjednim balkanskim zemljama pa čak i u Aziji. To je problem koji su iskusile i druge popularne turističke destinacije u Europi – Francuska, Španjolska i Grčka – od ukidanja covid restrikcija.

Ali Hrvatska, poznata po svojoj idiličnoj obali s više od tisuću otoka i otočića, s time se bori već godinama, a situacija se pogoršala otkako je nastupila pandemija.

Fali 10.000 radnika

Turističkoj industriji moglo bi ove godine nedostajati 10.000 radnika, po službenim procjenama.

„Situacija je zabrinjavajuća”, rekao je Stanislav Briškoski, vlasnik restorana u Rovinju i predsjednik Ceha ugostitelja.

Hrvatska očekuje turistički oporavak: već je ugostila gotovo tri milijuna posjetitelja u prvih pet mjeseci ove godine, gotovo tri puta više nego prošle godine, što je dobar znak za vrhunac ljetne sezone u srpnju i kolovozu.

Zemlja od 3,8 milijuna stanovnika ugostila je 2019. rekordnih 21 milijuna posjetitelja.

„Želja za putovanjima je velika… turisti će doći”, rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma. Turizam je važan izvor prihoda za Hrvatsku i čini petinu gospodarstva. Ostojić je rekao da bi se mogao oboriti rekord iz 2019., osim ako rat u Ukrajini ne eskalira. Ali sektoru trebaju radnici.

Prilika koja se pruža jednom u životu

Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju 2013., više od 250.000 Hrvata otišlo je iz zemlje u potrazi za boljim životom u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj. ‘Zaključavanja’ zbog pandemije prisilila su radnike u ugostiteljstvu i turizmu da potraže posao u drugim sektorima u kojima su na kraju i ostali jer su dobili bolje plaće i radno vrijeme.

Hrvatska je prošle godine ukinula kvote za strane radnike primivši najviše radnike iz susjednih balkanskih zemalja koje nisu u EU-u te Azije. Do lipnja izdala je više od 51.000 radnih dozvola za strance, većinom u građevinskom sektoru, a slijede ugostiteljstvo i turizam. To je gotovo dva puta više nego u istom razdoblju 2021., a očekuje se da će ove godine biti izdano gotovo 100.000 dozvola.

„Raditi ovdje, u Europi, prilika je koja se pruža jednom u životu”, rekao je James Pepito (32), vrtlar u kampu Mon Perin kod Rovinja.  Taj Filipinac, koji je radio u Omanu i Kataru prije nego li je stigao u Hrvatsku prije dvije godine, nada se da će ostati još godinu dana.

„Imam dobro iskustvo, zato sam još uvijek u Hrvatskoj”, rekao je, hvaleći plaću, vrijeme i dobre kolege.

Pinoy 385, agencija za zapošljavanje Filipinaca, pronašla je posao za Pepitu i još 1700 ljudi. Još 500 trebalo bi biti zaposleno do kraja godine na radnim mjestima kuhara, sobarica, konobara i pekara. 

„Trebali bismo shvatiti da manjak radnika nije samo aktualni nego dugoročni problem i planirati zapošljavanje u skladu s time”, rekao je vlasnik agencije Stjepan Jagodin. David Trajanović, 21-godišnji Srbin koji radi kao konobar u restoranu u Balama, kao razloge zašto radi u Hrvatskoj naveo je “bolju plaću nego kod kuće, malo dobre zabave, ljeto, more”.

Velika ostavka

Dok strani radnici popunjavaju radna mjesta, insajderi u turističkoj industriji kažu da bi trebalo pokušati privući i Hrvate. Briškoski, vlasnik restorana u Rovinju, rekao je da bi vlada trebala promicati strukovne škole, koje sada imaju manje polaznika nego prije, kako bi obrazovale mlade za zanimanja u turizmu. 

Nataša Kačar, direktorica agencije za zapošljavanje u turizmu, rekla je da mladi imaju drugačiji mentalni sklop. „Ako im se ispune uvjeti i ciljevi, ljudi brzo promijene radna mjesta i to se događa i u turizmu”, rekla je Kačar.

Dodala je da bi se i poslodavci trebali također prilagoditi situaciji i omogućiti bolje uvjete rada. „Tko god daje pristojnu plaću i dobre uvjete nema problema pri pronalasku radnika”, naglasila je.

Marin Medak, koji zapošljava 60 ljudi uključujući devetero Filipinaca u svoja dva restorana u Zagrebu, vjeruje da su opći radni uvjeti daleko važniji od novca.

„Radnici u ugostiteljstvu očekuju normalne radne uvjete, ne previše prekovremenih sati, normalne smjene, ne prenaporan rad, pristojnu plaću”, rekao je Medak, bivši predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Prijeti nestašica povrća i to već ove godine: “To je neodrživo”

Objavljeno

-

By

Diljem sjeverne i zapadne Europe poljoprivrednici koji je bave uzgojem povrća razmišljaju o obustavi svojih aktivnosti zbog financijskog udara europske energetske krize, što bi moglo dodatno ugroziti opskrbu hranom.

Rast cijena električne energije i plina utjecat će na usjeve koji se tijekom zime uzgajaju u grijanim staklenicima, poput rajčice, paprike i krastavaca, te na one koje je potrebno staviti u hladnjaču, poput jabuka, luka i endivije, piše Reuters, prenosi RTL.hr.

Endiviji je posebno potrebna energija. Nakon što se lukovice poberu u jesen, one se skladište na temperaturama ispod nule, a zatim se kasnije ponovno sade u spremnike s kontroliranom temperaturom kako bi se omogućila proizvodnja tijekom cijele godine.

“Stvarno se pitamo hoćemo li ove zime požnjeti ono što je na poljima”, rekao je francuski poljoprivrednik Emmanuel Lefebvre Reutersu.

Europski poljoprivrednici upozoravaju na moguće nestašice. Očekivani udar na proizvodnju i skok cijena mogao bi potaknuti supermarkete da više poljoprivrednih proizvoda nabavljaju iz toplijih zemalja, poput Maroka, Turske, Tunisa i Egipta.

Najveća je stavka u troškovima uzgajivača povrća u staklenicima plin, kažu poljoprivrednici. Cijene su više nego 10 puta veće nego u 2021., žale se u Francuskoj.

“U idućim tjednima planirat ću sezonu, ali ne znam što ću”, rekao je Benjamin Simonot-De Vos, koji južno od Pariza uzgaja krastavce, rajčice i jagode.

“Ako ovako ostane, nema smisla započinjati još jednu godinu. To je neodrživo”, dodaje poljoprivrednik.

Osim skupe energije, zaradu poljoprivrednika ugrožavaju i sve veći troškovi gnojiva, pakiranja i transporta. Čak i uzgajivači voća i povrća u sunčanim zemljama poput Španjolske imaju problema, u prvom redu s troškovima gnojiva koji su porasli za četvrtinu.

Jack Ward, izvršni direktor Britanske udruge uzgajivača, smatra da će se proizvodnja seliti sve dalje na jug, preko Španjolske do Maroka i dijelova Afrike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj sve više stranih radnika: “Smatraju nas odskočnom daskom”

Objavljeno

-

By

Foto: LEEROY Agency / Pixabay

Popis stanovništva potvrdio je još jednu bolnu istinu. Među onih 400 tisuća ljudi koji su otišli iz Hrvatske, otišla je i radna snaga. Država se tim velikim problemom nije bavila, pa su se bavili i bave oni kojima radnici trebaju i bez kojih njihove djelatnosti ne bi opstale. Ove godine mogli bi pasti novi rekordi kada su u pitanju strani radnici. MUP procjenjuje da će izdati 100 tisuća dozvola za rad.

Koliko god ih uvezli, radnika u građevini i dalje nedostaje. Na jednom gradilištu koje je posjetila ekipa N1 televizije, ima ih iz Gruzije i Turske. Vlasnici tvrtke imaju i loša iskustva.

“Svakim danom ih je sve više. Oni Hrvatsku na neki način doživljaju kao odskočnu dasku, svi su umreženi preko nekih WhatsApp grupa i te informacije vrlo brzo kruže i onda se to opet reflektira na naše poslovanje- potrošimo novce da bi ih doveli, kupimo radna odijela i sve i nakon par tjedana oni jednostavnu nestanu”, rekao je Davor Šifkorn (TEHNIKA).

Unatoč ovakvim pričama, radnici iz trećih zemalja nezaobilazni su jer domaće radne snage nema dovoljno. Najviše ih nedostaje upravo u građevini, a onda i u ugostiteljstvu. Traži se i sve više dostavljača.

“To su najčešće iz našeg okruženja, znači Albanija i Makedonija dok su neke dalje zemlje Indija, Pakistan, Nepal. Pool ljudi s kojima možemo raditi je sve manji i manji. Rast koji imamo, koji bilježimo, tjera nas na to da moramo naći dostavljače i okrenuli smo se ka tim tržištima, stranim državljanima”, rekao je Marin Šušnjar iz Wolta.

Od 2019., itekako je vidljiv porast broja zahtjeva za dozvola za rad stranih radnika. Ove godine, procjenjuje MUP, bit će ih i do 100 tisuća. Radnici iz dalekih zemalja stižu uglavnom preko agencija. One kažu, dok god hrvatski poslodavci domaćem radniku ne daju plaće na razini europskih, ovaj će se trend nastaviti.

“Sljedeći problem je demografski problem koji Hrvatska nije rješavala prije 20 godina, a tad je trebala. Osim što imamo iseljavanje stanovništva, imamo visok mortalitet na snazi tako da, bi će jako teško u svakom slučaju i neminovno je da ćemo u narednih pet godina morati uvoziti radnu snagu bez obzira koliko povećali plaće i hrvatskim radnicima”, rekao je Sandi Protić iz agencije Humble hunters.

Od početka prošle godine, ukinute su kvote zapošljavanja stranih radnika, pa je sada proces jednostavniji. Prva je stanica Hrvatski zavod za zapošljavanje. Oni provode test tržišta, odnosno provjeravaju ima li radnika među domaćima. Ako ne, traže se oni strani, a HZZ izdaje mišljenje.

“Mišljenje se izdaje onim poslodavcima koji moraju zadovoljiti zakonske uvjete. To je da moraju biti registrirani, obavljati djelatnost zadnjih 6 mjeseci i moraju imati najmanje jednog zaposlenog. Isto tako, moraju imati podmirene sve obveze po osnovi javnog davanja”, rekla je Ruža Hrga iz HZZ-a.

Ako su zadovoljili niz uvjeta, odobrava im se zapošljavanje stranog radnika. Dozvolu za njihov rad u konačnici izdaje MUP.

“Ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska”, poručuju iz MUP-a.

Poslodavci su za strane radnike dužni osigurati i smještaj radnika pa zato i sami kažu da su im u konačnici oni skuplji od domaćih. No, čini se da bez njih veliki dio tvrtki normalno poslovanje ne može održati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popis stanovništa otkrio u kojem gradu živi najveći broj ateista u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Rijeka ima preko 10 posto građana koji se izjašnjavaju kao ateisti, uz još 3,4 posto agnostika i skeptika

Rijeka je najveći grad u Hrvatskoj koji po popisu iz 2021. godine ima preko 10 posto građana koji se izjašnjavaju kao ateisti, uz još 3,4 posto agnostika i skeptika. U Zagrebu je taj postotak, primjerice, 7,9 posto, a Rijeka je također i među mjestima gdje ima najmanje osoba koje se osjećaju katolicima – 64,7 posto, piše Novi list.

To je naravno u koleraciji s rastom izjašnjenih ateista. Istodobno, u Rijeci je gotovo 6 posto pravoslavaca, muslimana je 3,4 posto, a sve ostale vjere su ispod jedan posto.

Kad je riječ o nacionalnoj strukturi, od 107.000 građana Rijeke, njih 85 posto su Hrvati, Srba je 5,13 posto (što im i dalje ostavlja pravo zastupljenosti u Gradskom vijeću i slično), a Talijana je 1,45 posto. U Rijeci živi i nešto preko 1 posto Bošnjaka, a svih ostalih manjina je ispod jedan posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu