Connect with us

Hrvatska

U jedan dan najavljena su četiri značajna poskupljenja

Objavljeno

-

O tome da građane Republike Hrvatske očekuje veliki ekonomski i socijalni udar svjedoče, između ostaloga, i poskupljenja koja su najavljena samo u jednom danu.

Jučer su tako najavljena značajna poskupljenja goriva, telekom usluga, grijanja i registracije auta. 

Poskupljenje goriva

Mediji su najavili drastično poskupljenje goriva za sljedeći tjedan.

>> Idući tjedan drastično poskupljuje gorivo. Ovo su cijene koje se najavljuju

Sljedećeg tjedna litra dizela značajno će poskupjeti – za 83 lipe po litri – te će nova cijena iznositi oko 13.97 kuna. Za litru benzina građani će morati izdvojiti 70 lipa više pa će ih litra koštati 14.56 kuna. Osim toga, poskupjet će plavi dizel i to za 84 lipe. Cijena litre plavog dizela iznosit će 10.09 kuna.

Podsjetimo, od utorka je osnovni dizel poskupio za 22 lipe po litri i sada košta 13.14 kuna, a premium se prodaje po 14.51 kunu. Benzin je poskupio tri lipe po litri i sada se prodaje po 13.86 kuna, tj. za 15.33 kune u premium verziji.

Naravno, povećanje cijene goriva sa sobom nosi i poskupljenje raznih usluga i proizvoda. Ali tek smo na početku.

Poskupljenje telekom usluga

Sva tri vodeća telekoma, čini se, odlučila su poskupjeti neke svoje usluge. Poskupljenja bi trebala uslijediti od 1. srpnja i, prema zasad dostupnim informacijama, prvenstveno se odnose na mobilne usluge.

Korisnici A1 Homebox usluge ovih su dana dobili obavijest o povećanju cijene usluge za 20 kuna. Opravdavaju to poboljšanjem usluge, stabilnijim internetom i “sve većom količinom interneta”, što god to značilo.

Sva navedena poboljšanja, kažu iz A1, zahtijevaju povećanje ulaganja, a zbog situacije na tržištu i poskupljenja energenata dodatno se povećavaju troškovi poslovanja pa kažu da je poskupljenje nažalost neizbježno. U poruci stoji kako korisnik ima pravo na raskid ugovora bez naknade do 30.06.2022. godine. 

Od početka srpnja Telemach diže cijene mobilnih pretplatničkih paketa koji su bili dostupni za aktivaciju od ožujka 2021. godine.

“Od 2020. do 2022. nismo mijenjali cijene usprkos tržišnim poremećajima uzrokovanim pandemijom i zatvaranjem gospodarstva. Sada, od 1. srpnja 2022., naši najprodavaniji mobilni paketi obogaćuju ponudu novim uslugama te povećavaju iznos mjesečnih naknada u rasponu 3-8 kn (PDV uključen). Svi ostali mobilni paketi, kao i paketi mobilnog interneta, također povećavaju iznos naknada u istom rasponu. Prosječna stopa povećanja naknada tako je 3.95%, značajno ispod stope inflacije, čime nastavljamo omogućavati sadržajno i cjenovno najizdašniju ponudu na tržištu”, navode u Telemachu.

Mediji javljaju i da se Hrvatski telekom također sprema objaviti povećanje cijena. Za koliko, još nije poznato, kao što nije poznato ni koje će sve usluge poskupjeti. 

Poskupljenje grijanja

Najavljeno je i poskupljenje grijanja stanovnicima Zagreba, Osijeka, Siska, Velike Gorice, Samobora i Zaprešića, javlja HRT.

HEP toplinarstvo od sljedeće će ogrjevne sezone povećati cijene grijanja za stanovnike koji se griju preko gradske toplane. Troškovi proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom višestruko su porasli, ali još nisu poznate nove tarife po kojima će građani plaćati grijanje.

HEP objašnjava da su posljednji put ove cijene mijenjali prije deset godina, a od tada su ulazni troškovi višestruko porasli, primjerice veleprodajna cijena plina za čak 1500%.

“Uzevši u obzir nastavak rasta troškova poslovanja, korekcija cijena toplinske energije je neizbježna. S tim ciljem, u ovom se trenutku pripremaju podloge za podnošenje zahtjeva Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA-i) za utvrđivanje iznosa tarifnih stavki za proizvodnju i za distribuciju toplinske energije”, poručili su iz HEP-a.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Filipinci, Nepalci, Indijci… Sve se više stranaca doseljava u Hrvatsku

Objavljeno

-

By

Zbog nedostatka radne snage u Hrvatsku posljednjih godina sve više doseljavaju stranci koji bi, po ocjeni stručnjaka, kroz nekoliko desetljeća u kombinaciji s padom nataliteta i nastavkom trenda iseljavanja mogli izmijeniti etničku strukturu zemlje.

Migracijski saldo u Hrvatskoj i dalje je u negativnoj zoni, ali je smanjen u odnosu na godine kada je ušla u Europsku uniju, rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) Dubravka Rogić-Hadžalić.

Blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja

Nakon 2017. podaci DZS-a pokazuju blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja, pa je u 2021. saldo iznosio minus 4512 osoba, dok je na vrhuncu iseljeničkog vala 2017. minus bio čak 31.799 osoba.

U 2017. doseljeno je 15.553 osoba, a odselilo ih se 47.352, od tada je iz godine u godinu vidljivo smanjenje negativnog salda. Izuzetak je 2021. kada je iseljavanje poraslo u odnosu na pandemijsku 2020., u kojoj je zbog ograničenog kretanja iznosio rekordno niskih minus 632.

Lani je iz inozemstva doselilo 35.912 osoba, među kojima je bilo 70 posto stranaca, a odselilo se 40.424, među kojima 64 posto hrvatskih državljana.

Rogić-Hadžalić upozorava da je ocjena o promjeni negativnog trenda prostornog kretanja stanovništva samo djelomično točna jer u ukupnom broju doseljenih znatan je udio stranaca koji su u Hrvatsku došli temeljem dozvola za boravak i rad.

“Prije pet godina nismo mogli ni zamisliti da će toliko Filipinaca, Nepalaca ili Indijaca biti zaposleno u Hrvatskoj”, rekla je.

U Hrvatskoj registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca…

Procjenjuje da će povećan broj stranaca s radnim dozvolama utjecati na demografsku sliku, ali ne značajno jer oni idu tamo gdje imaju bolje uvjete.

U Hrvatskoj je danas registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca, 141 Brazilac, 25 Kirgistanaca, 31 Kazahstanac, 25 Kenijaca…

Može se očekivati da će na migracijski saldo u ovoj godini utjecati i izbjeglice iz Ukrajine, ali će one zbog ratnih prilika biti posebno evidentirane kao raseljene osobe.

Lani je u Hrvatsku najviše osoba doselilo iz Njemačke, za koje se pretpostavlja da su naši ljudi koji su došli u svoju zemlju provesti umirovljeničke dane.

Iz BiH je 22,4 posto doseljenih, ali tu se često radi o Hrvatima kojima je naša zemlja samo tranzitna postaja za odlazak u druge države, kaže Rogić-Hadžalić.

Uz dosadašnje trendove u budućnosti demografski slom

Po projekcijama Eurostata, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3.392.559 stanovnika, dok bi 2100. broj stanovnika trebao pasti na 2.775.929.

Znanstvenik s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” Dražen Živić kaže da su rezultati popisa stanovništva 2021. pokazali čak i nepovoljnije stanje, a nastave li se dosadašnji trendovi, do sredine ili kraja stoljeća svjedočit ćemo potpunom demografskom slomu.

“Hoće li se to doista i dogoditi ovisi o nama, o našoj spremnosti da strpljivo, obazrivo, odgovorno i pošteno izgrađujemo hrvatsko društvo i vraćamo vjeru hrvatskih građana u blagodati života u vlastitoj domovini”, poručuje Živić.

U Hrvatskoj se ne može očekivati izjednačavanje iseljavanja i useljavanja dok prevladavaju potisni u odnosu na privlačne migracijske čimbenike, a kamoli da postanemo prevladavajuće useljenička zemlja.

Živić upozorava da su značajno suženi tradicionalni imigracijski smjerovi, prije svega Hrvata iz BiH, jer je i njihova demografska slika u silaznom trendu i ne mogu više popunjavati praznine u Hrvatskoj.

Osim toga, 1990-ih se doselilo više desetaka tisuća Hrvata iz Srbije, kao redoviti useljenici ili prisilni migranti zbog etničkoga čišćenja. Danas je demografska slika Hrvata u Srbiji značajno ugrožena i oni više trebaju našu pomoć nego što mogu imigracijski doprinositi.

Hrvatsku čeka sudbina Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac

Iako se u Hrvatsku zbog manjkova na tržištu rada doseljava sve više stranaca, Hrvatska još uvijek nije atraktivna useljenička zemlja, poput Njemačke ili Švicarske.

To bi se moglo promijeniti ako se povećaju životni standard i kvaliteta življenja, a sve je više i „slobodnog“ geografskog prostora za nove naseljenike, budući da su ispražnjeni veliki dijelovi Hrvatske, poput Slavonije, kaže Živić.

Demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Tado Jurić smatra da sudbina Hrvatske u vezi demografske tranzicije i popratne izmjene etničke strukture neće biti ništa drugačija od sudbine Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac.

No, Hrvatska je od njih u težoj poziciji jer je osim nedostatka radne snage poželjna bogatim europskim umirovljenicima, a uz to je na udaru ilegalnih migracija kao dio periferije EU-a.

Kako će biti s daljnjim iseljavanjem najbolje pokazuju novi podaci njemačkog ureda za migracije koji govore da se iseljavanje iz Hrvatske u Njemačku nastavlja intenzitetom kao u pretpandemijskom razdoblju, kaže Jurić.

Upozorio je pritom da novi njemački zakon po kojem djeca EU-ovih građana automatski dobivaju njemačko državljanstvo još jednom pokazuje da se EU ne vodi principom solidarnosti, nego između članica vlada konkurencija u privlačenju mladih.

Jezgra EU-a rješava svoje demografske probleme na uštrb periferije

“Jezgra EU-a na uštrb periferije rješava svoje demografske probleme a k tome uzimaju probrano stanovništvo. Teza ‘win-win’ pristupu migracijama, kako za zemlje useljavanja tako i zemlje iseljavanja, još jednom se pokazuje pogrešnom jer korist je jednostrana – i to poglavito za Njemačku”.

Njemačka će zbog rata u Ukrajini nadomjestiti svoje demografske potrebe za idućih pet godina, a zbog neuređenosti država jugoistoka Europe za još pet godina.

Istodobno, demografija se koristi za rješavanje nekih političkih pitanja, primjerice u BiH, gdje će demografski trendovi do sredine stoljeća dovesti do “rješavanja” hrvatskog pitanja jer će u BiH ostati vrlo malo Hrvata.

Useljavanje kakvom svjedočimo u Hrvatskoj (samo u prvih 10 mjeseci 2022. izdano je 110.000 radnih dozvola strancima) vodi k dampingu cijene rada i odražava politiku “ako nećeš ti, ima tko hoće”, čime se zapravo potiče daljnje iseljavanje.

Pritom, osim stranih radnika i ilegalnih migranata stižu i bogati europski umirovljenici. Od 10 nekretnina prodanih u Zagrebu i na obali u protekle dvije godine sedam su kupili stranci.

Uz takve trendove, do sredine stoljeća u Hrvatskoj će živjeti od 30 do 40 posto stranaca. Kontinentalna Hrvatska sve će više pustjeti, a svaki drugi Hrvat živjet će u Zagrebu.

Takva neravnomjerna raspodjela pučanstva učinit će tri četvrtine Hrvatske gospodarski, biološki i kulturno “spaljenom zemljom”, pesimističan je Jurić.

Pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija Stjepan Šterc kaže da bi razina depopulacije u razdoblju 2011.-2021. i silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije trebala zabrinuti svaku racionalnu osobu u ovoj zemlji.

Hrvatsku čekaju ključne odluke o demografskoj i migracijskoj problematici

Projekcije rađene prema tim pokazateljima samo po metodi linearne ekstrapolacije potvrđuju još negativnije procese od onih što su ih do sredine i kraja stoljeća predvidjeli stručnjaci UN-a.

Brojne demografske negativnosti izravno će se odraziti na sastav stanovništva po svim osnovnim obilježjima, na osnovne sustave na kojima počivaju hrvatsko društvo i hrvatski prostor i na ukupni razvoj, koji se u budućnosti čini sve manje izvjesnim.

Prema svemu, demografska i uža migracijska problematika postaje ključna, strateška i nezaobilazna u svim političkim odlučivanjima i planiranjima jer će stihijsko odvijanje i mirno promatranje migracijske i demografske problematike unositi dodatnu neuređenost u društvo, usložiti rješavanje očiglednih negativnosti i podizati nezadovoljstvo do razine anarhičnosti.

Potpuno je jasno kako Hrvatsku čekaju ključne odluke po tom pitanju, uz nužnost napuštanja modela odlučivanja po političkom osjećaju i interesnom zbrinjavanju i konačnog prihvaćanja znanstvene logike i zakonitosti, projekcija i rješenja u interesu hrvatske budućnosti, poručuje Šterc.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sincicijski virus hara među djecom, epidemiologinja objasnila kako se prenosi

Objavljeno

-

By

Sve je više djece s respiratornim bolestima. Virusi haraju, a bolnice se pune u nekim europskim zemljama – Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, ali i u Hrvatskoj.

Respiratorni sincicijski virus može biti fatalan za dojenčad i vrlo malu djecu, a veoma je zarazan i širi se kapljičnim putem. Prijeti i invazivni streptokok zbog kojeg je u Velikoj Britaniji u samo sedam dana umrlo šestero djece.

HRT-ova Ruža Ištuk jutros je posjetila Kliniku za dječje bolesti i Kliniku za infektivne bolesti Fran Mihaljević. Istaknula je kako se čekaonice hitnih ambulanti sve više pune. Dnevno se pregleda stotinjak djece, a neke moraju i hospitalizirati.

– Zadnjih nekoliko tjedana bilježimo lagani porast broja djece koja su inficirana respiratornim sincicijskim virusom. Ovaj tjedan imali smo 111 novopotvrđenih slučajeva, to su podaci iz bolnice Fran Mihaljević, iz Zaboka i s testiranja drive-in. Od 250 uzoraka, 111 je bilo potvrđeno te 10 slučajeva gripe A, prevladava soj H1N1. Htjela bih reći da je to uobičajeno jer su zimski mjeseci kada očekujemo povećani broj respiratornih infekcija, rekla je epidemiologinja Dijana Mayer za Dnevnik HTV-a.

Infekcija respiratornim sincicijskim virusom bolest je male djece koja idu u jaslice i vrtiće. Posebno se brzo širi u zatvorenom prostoru i lako se prenosi.

– Djeca sama sebi mogu teško oprati ruke, diraju igračke, koriste zajedničke predmete, djeca se zajedno igraju i blizu su jedni drugima, i to je jedan od načina prijenosa. Čovjek je rezervoar virusa koji se prenosi kapljično. Već i sam govor, a kamoli kihanje i kašljanje, pogoduju prijenosu virusa, objasnila je epidemiologinja.

U Hrvatskoj su potvrđeni slučajevi streptokoka serološke skupine A, no Mayer ističe kako to nije ništa zabrinjavajuće.

– To je bolest koja se širi u kolektivu. Najčešća klinička slika kod streptokoka jest streptokokna angina. Kad roditelji primijete da dijete boli grlo, da ima visoku temperaturu, dijete treba obvezno odvesti kod pedijatra, nije nužno ići u hitan prijam u bolnicu. Primijetili smo da se roditelji ne pridržavaju preporuke da se antibiotik mora popiti u potpunosti, 10 dana, a ne prekinuti nakon 3-4 dana kad djetetu bude bolje, ne voditi dijete u vrtić, nego ostati doma do izlječenja, preporučila je Mayer.

Više informacija doznajte OVDJE.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od utorka nove cijene goriva, dizel i benzin će značajno pojeftiniti

Objavljeno

-

By

Od utorka značajno padaju cijene svih naftnih derivata.

Benzin bi trebao pojeftiniti za 88 lipa po litri, dizel za čak 91 lipu, a kako doznajemo past će i cijena plavog dizela kojeg Vlada dugo drži zamrznutog na 8,49 kuna za litru, doznaje RTL Danas.

Trenutne cijene su 11,48 kuna/l za benzinsko gorivo te 12,50 kuna/l za dizelsko gorivo.

Prema novom cjeniku, prosječni spremnik benzinaca bit će jefitniji za 44 kune, a dizela za čak 45,5 kuna.

 
Nastavi čitati

U trendu