Connect with us

Hrvatska

Deutsche Welle: Siromaštvo prijeti Hrvatskoj

Objavljeno

-

Već zbog poskupljenja energenata i hrane bi se standard Hrvata mogao doslovce – prepoloviti. A onda dolazi i poskupljenje nakon uvođenja eura, makar je već sad blokirano 240.000 računa građana, piše Deutsche Welle.

“Standard stanovništva će padati sljedećih nekoliko godina pod utjecajem rasta cijena energenata, šokova u lancima opskrbe, kao i povećanja privatnog zaduživanja, kreditiranja i nekontroliranog tiskanja novca”, procjenjuje dr. sc. Marinko Škare, rektor i profesor na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile.

Hrvatsko stanovništvo je pogodio rast cijena plina, goriva i električne energije i prije izbijanja rata u Ukrajini i ekonomskih posljedica koje tek slijede, a zbog nestašica na svjetskom tržištu još je lani počelo značajno poskupljenje hrane.

Vlada je taj cjenovni udar ublažila paketom mjera u sklopu kojih je snizila PDV na energente i određene namirnice.

Škare smatra da će efekti tih mjera biti zanemarivi: “To je kao saldi (popusti) od 50 posto na tršćanskom Ponte Rossu u prošlom stoljeću. Uključuju dvije majice, a sve ostalo je po normalnoj cijeni. Ista situacija je i s PDV-om: past će cijene ubrusa i salveta, a rasti cijene svih nužnih dobara široke potrošnje koje građani kupuju.

Cijene hrane i energenata će rasti bez obzira na vladin paket i to povećanje cijena već je ukalkulirano u inflaciju i cijene. Svi znamo da će hrana i energija još poskupjeti, u optimističnom scenariju od 10 do 15 posto”, kaže Škare.

O uvođenju eura

Žalosti činjenica, dodaje, što Hrvatska gotovo u potpunosti ovisi o turističkoj sezoni i ni o čemu drugom: “Nekad respektabilno gospodarstvo temeljeno na industriji pretvorilo se u Dominikansku Republiku ili Maldive. Mjere moraju ići prema energetskoj samodostatnosti (LNG, solari), uz prolongiranje uvođenja eura”, smatra pulski ekonomist.

Naime, prema njegovim riječima, uvođenje europske valute od početka 2023. godine donijet će Hrvatskoj daljnji val inflacije.

“Iskustva ostalih zemalja pokazala su da je rast cijena na godišnjoj razini nakon uvođenja eura bio u prosjeku 2 do 2.5 postotnih jedinica. Naravno da nije pravi tajming za uvođenje europske valute jer jedini instrument koji imate u borbi protiv inflacije jest monetarna politika, a bez kune monetarna politika se provodi u Europskoj centralnoj banci (ECB), a ne u Hrvatskoj središnjoj banci (HNB)”, veli on. Po njegovom mišljenju, jedinstvena monetarna i fiskalna politika na razini EU samo je još jedan ekonomski mit.

“Gospodarstvo Italije, Njemačke, Irske, Francuske nemaju gotovo nikakve sličnosti s hrvatskim. Kako ćete onda rješavati problem inflacije u Hrvatskoj putem ECB-a? Osim toga, ECB je najgori od svih, brod tone, a muzika i dalje svira, novac se tiska, kamate su na povijesno najnižim razinama, a inflacija divlja”, kaže Škare.

Kad govori o optimističnoj varijanti, predviđa postojeću razinu inflacije u iduće tri godine. No, ako rat u Ukrajini eskalira i dođe do energetskih i trgovinskih ratova, smatra da nema granica rastu cijena u idućim godinama.

Sve ukazuje na duboku krizu

“Svijet nije nikad bio bliži novoj velikoj depresiji, moguće većoj od one iz 1929. godine. Nažalost, svi uzroci krize iz 1929. su pred nama: mogući kolaps burzi (nekontrolirano tiskanje novca) i svjetske trgovine (pandemija i rat u Ukrajini), neprilagođene politike vlada diljem svijeta i potencijalni pad međunarodnog kreditiranja i zaduživanja, buduća monetarna kontrakcija, panika banaka i bankroti”, kaže Škare.

Smatra da bi realni standard hrvatskih građana mogao pasti i do 30 posto, a ako ukrajinski rat potraje i ne dođe do promjene politike ECB-a, smatra da je moguć pad i do 50 posto. S druge strane, kaže da nema prostora za rast plaća i mirovina u mjeri u kojoj bi to ublažilo pad realnog standarda zbog rasta cijena jer bi to dovelo do hiperinflacije i stagflacije u dosad neviđenim razmjerima.

Sve skuplje, a prihodi isti

Paralelno s inflacijom, raste i broj građana koji žive na rubu siromaštva, ali i onih koji su zbog dugova dospjeli u blokadu: prema posljednjim podacima Financijske agencije, više od 240 tisuća građana blokirano je zbog dospjelog duga od čak 24.8 milijardi kuna s kamatama.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, podsjeća da je standard hrvatskih građana bio silno ugrožen i prije lani pokrenutog vala poskupljenja.

“Prema Državnom zavodu za statistiku, oko 27.2 posto mjesečnog troška prosječnog hrvatskog kućanstva otpada na hranu i bezalkoholna pića, a 17.7 posto na troškove stanovanja koji uključuju i energiju. Budući da su to područja u kojima su poskupljenja bila izrazita, onda je jasno da to uzrokuje izuzetno jak udar na sve širi krug građana.

Kako se spuštamo s prihodima naniže, tako udio troškova hrane i bezalkoholnih pića raste na više od 40 ili čak 50 posto, a trošak stanovanja na više od 30 posto. Posebno su ugrožena kućanstva u ruralnoj sredini, samačka i umirovljenička te ona s više djece, nezaposleni, bolesni…”, nabraja Sever.

“Vlada nema puno mehanizama”

Stopa rizika od siromaštva za 2020. godinu iznosi 18.3 posto, a budući da ti službeni podaci solidno kasne, stvarno stanje je puno gore, smatra Sever. Realno je očekivati daljnji val poskupljenja cijena hrane, prijevoza, stanovanja, a posljedično i drugih dobara.

“Uz mjere koje je poduzela, vlada nema puno mehanizama na raspolaganju. Može se još nešto malo napraviti na području trošarina za gorivo, može se PDV na električnu energiju sa sadašnjih 13 spustiti na 5 posto. Međutim, kad je riječ o spuštanju PDV-a, primjerice na naftne prerađevine, nema nikakvog jamstva da će, upravo zbog slobode formiranja cijena, doći do njihovog smanjenja uopće ili barem u dijelu obima koji se “otvorio” kroz olakšanje toga poreznog opterećenja”. Kad je riječ o mogućem zamrzavanju cijena nekih strateških namirnica, može doći do umjetno izazvanih nestašica jer prodavač ne želi niti nuditi te proizvode zato što mu se takvim cijenama umanjuje dobit”, zaključuje Krešimir Sever.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kreće obračun s radom na crnom, uvode se i dvije nove liste

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Početkom iduće godine trebao bi stupiti na snagu Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru na drugo čitanje. Provjerili smo koje novosti u borbi protiv ‘rada na crno’ uvodi Vlada ovim zakonom i kakve kazne se predviđaju za nesavjesne poslodavce.

Inspekcija rada svake godine otkrije između 200 i 300 poslodavaca s neprijavljenim radnicima ili s prijavama ne neodgovarajuće radno vrijeme. Posljednjih godina uočljiv je manji broj prekršaja, ali s pojavom novih oblika rada (samozapošljavanje, rad putem platformi) neprijavljeni rad sve je teže otkriti i suzbiti jer se manifestira u različitim pojavnim oblicima od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada, piše tportal.

Kako bi se jasnije odredio pojam neprijavljenog rada i moglo efikasnije boriti protiv njega, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izradilo je poseban propis, koji će ubuduće, uz Zakon o radu, regulirati ovu problematiku.

Ministar rada Marin Piletić naglasio je kako će predloženi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako pridonijeti sigurnosti radnih mjesta, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža, a ujedno suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.

Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kad radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Prijava i uplata plaće i doprinosa za šest mjeseci

Najvažnija novost koju uvodi Zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode i instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike, piše tportal.

U slučaju kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi točno trajanje istoga, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.

Sukladno nalazu, inspektor će naložiti poslodavcu da radnika prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i isplati mu bruto medijalnu plaću šest mjeseci unatrag, kao i pojedinačnu naknadu u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika u iznosu od 2.650 eura.

Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina ponovno utvrdi neprijavljeni rad, iznos kazne za uplatu u proračun povećava na 6.630 eura za svakog neprijavljenoga radnika. Ako se prekrašaj još jednom ponovi u navedenom razdoblju poslodavcu će se zabraniti obavljanje djelatnosti djelatnosti u nadziranom objektu.

Lista srama i počasna lista

Zakonom se predviđa javna objava dvije liste poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na ‘listi srama’ našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Poslodavca će se brisati sa popisa nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom.

Na ‘bijeloj listi’ nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.

‘Fiskalizacija rada’ putem digitalnih platformi
Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi. Samozaposlene osobe i poslodavci koji zapošljavaju radnike putem digitalnih radnih platformi morat će ministarstvu nadležnom za rad elektroničkim putem dostavljati podatke o evidenciji rada na sličan način kao što se šalju podatke o naplati računa (fiskalizacija).

‘Namjera je u realnom vremenu pratiti radnike tj. njihovo radno vrijeme, rad u prekovremenim satima i jesu li svi odrađeni sati plaćeni. Također, moći će se efektivno pratiti prelazi li osoba koja radi putem platforme financijski limit postavljen kao granica do koje smije raditi, a da se ne smatra da je u radnom odnosu’, pojašnjavaju iz ministarstva.

Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Ovaj sustav trebao bi olakšati inspekcijski nadzor i spriječiti neplaćeni prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplatu povećane plaće i dr.

Zbog tehničke složenosti, detalji elektroničke evidencije razradit će se kroz posebne pravilnike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DHMZ objavio prognozu za zimu. Evo što nam slijedi…

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je kratku sezonsku prognozu. Prenosimo je u cijelosti:

“Prema dostupnom prognostičkom materijalu zima 2022./23. bit će još jedna u nizu toplijih od višegodišnjeg prosjeka ili najmanje prosječno topla (hladna) uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Ako promatramo odvojeno mjesece i odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, tada je vjerojatnost za pozitivno odstupanje veća u prosincu te osobito veljači nego u siječnju, kada je moguća temperatura oko prosjeka, ili čak ponegdje malo niža od toga. Uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, i na kopnu i na moru, ali će zimu najvjerojatnije u cjelini obilježiti iznadprosječna toplina.

Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja. Za ovu zimu predviđa se količina oborine oko prosjeka ili veća od njega uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom na Jadranu i uz njega u sva tri mjeseca postoji signal za više oborine od mjesečnog srednjaka. U unutrašnjosti je vjerojatnost za više oborine od uobičajenih količina veća u prosincu nego u siječnju i veljači.

Svakako treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Isto tako valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima, kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne količine oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike (kojih je Hrvatska članica)”, donosi DHMZ u sezonskoj prognozi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sutra možete po kovanice eura, ali ne koristite ih do 1. siječnja!

Objavljeno

-

By

Izvor: HNB

Mjesec dana prije uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj građanima je omogućeno nabavljanje početnih paketa eurokovanica, javlja HNB.

Kako bi građani bili što spremniji za upotrebu eura u prvim danima 2023., moći će u bankama, Financijskoj agenciji i Hrvatskoj pošti d.d. od 1. prosinca 2022. nabaviti najviše dva početna paketa eurokovanica po jednoj transakciji.

Početni paket sadržava 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, a za jedan početni paket eurokovanica potrošač će plaćati iznos od 100,00 kuna.

Tako pribavljenim kovanim novcem građani će se moći koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu tek od 1. siječnja 2023. Naime, kovani novac eura i centa koji na naličju ima hrvatske nacionalne simbole tek će na dan uvođenja eura postati zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ostatku europodručja.

Osiguravanje opskrbe gotovim novcem eura i nesmetano odvijanje platnog prometa u zemlji ključni su segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Trenutno, ovo je sigurno logistički jedan od najsloženijih projekata u Hrvatskoj, izjavio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu