Connect with us

Svijet

UN: Čovječanstvo ulazi u spiralu samouništenja

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Čovječanstvo pati od “narušene percepcije rizika”, što nas potiče na aktivnosti i ponašanja koja uzrokuju klimatske promjene i sve veći broj katastrofa diljem svijeta, upozorio je UN u utorak.

U novom izvješću UN-ov Ured za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) otkrio je da je globalno svake godine u posljednja dva desetljeća bilo između 350 i 500 katastrofa srednjeg i velikog razmjera. To je pet puta više od prosjeka u ranija tri desetljeća, navodi se.

S obzirom na klimatske promjene, očekuje se da će se katastrofalni događaji uzrokovani sušom, ekstremnim temperaturama i razornim poplavama još češće događati. U izvješću se procjenjuje da ćemo do 2030. godine doživjeti 560 katastrofa diljem svijeta svake godine, odnosno prosječno 1.5 katastrofa svaki dan.

Kažu da ignoriranje rizika dovodi čovječanstvo u spiralu samouništenja

UNDRR je priopćio da se nagli porast katastrofa na globalnoj razini može pripisati “narušenoj percepciji rizika koja se temelji na optimizmu, podcjenjivanju i nepobjedivosti”. To je, navode, dovelo do političkih, financijskih i razvojnih odluka koje su povećale ranjivost i dovele ljude u opasnost. 

Ignoriranje ogromnih rizika s kojima se suočavamo “dovodi čovječanstvo u spiralu samouništenja”, upozorila je u priopćenju zamjenica glavnog tajnika UN-a Amina Mohammed. “Dizanje uzbune govorenjem istine nije samo neophodno nego i presudno”, dodala je šefica UNDRR-a Mami Mizutori.

“Znanost je jasna. Jeftinije je poduzeti mjere prije nego što katastrofa razori nego čekati dok se razaranje ne dogodi i reagirati nakon što se to dogodilo”, rekla je za Thomson Reuters Foundation. Međuvladin panel za klimatske promjene UN-a upozorio je ove godine da će učinci klimatskih promjena, od vrućina do suša i poplava, postati sve češći i intenzivniji te nanijeti štetu prirodi, ljudima i prostorima u kojima žive.

Čekaj sad, plati poslije 

Ignoriranje rizika ima visoku cijenu. ​​​​​Katastrofe diljem svijeta koštale su otprilike 160 milijardi eura godišnje tijekom posljednjeg desetljeća, navodi se u izvješću. ​​​​No, većina toga otpada na zemlje s nižim dohotkom, koje godišnje u prosjeku gube jedan posto svog nacionalnog BDP-a zbog katastrofa, u usporedbi sa samo 0.1 do 0.2 posto u bogatijim zemljama.

​​Najteže su pogođene azijsko-pacifičke zemlje koje godišnje gube 1.6 posto BDP-a, objavljeno je u izvješću uoči globalnog foruma o katastrofama na indonezijskom otoku Baliju u svibnju. 

​​​​​Na Filipinima se primjerice milijuni ljudi još uvijek oporavljaju od tajfuna Rai koji ih je poharao u prosincu. Ubio je više od 300 ljudi, raselio stotine tisuća ljudi, a šteta je procijenjena na otprilike 500 milijuna dolara. Kako broj katastrofa bude rastao tako će rasti i troškovi. 

​​​​​Izvješće procjenjuje da će još 37.6 milijuna ljudi živjeti u uvjetima ekstremnog siromaštva do 2030. godine zbog utjecaja klimatskih promjena i katastrofa. U međuvremenu većinu štete povezane s katastrofama ne pokrivaju osiguravatelji.

“Katastrofe se mogu spriječiti, ali samo ako zemlje ulože vrijeme i resurse da shvate i smanje svoje rizike”, naglasila je Mizutori u priopćenju. Upozorila je da “namjernim ignoriranjem rizika i propuštanjem da ga se integrira u donošenje odluka svijet zapravo financira vlastito uništenje.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Aleksandar Vučić: Dok sam živ, neću u Hrvatsku na more

Objavljeno

-

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je u intervjuu za Prvu televiziju kako daje sve od sebe da Srbija ima najbolje odnose sa susjedima, ali da se ne smije zaboraviti što je bilo sa srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu.

Vučić je rekao da više desetaka hiljada ljudi svake godine ljetuje u Hrvatskoj, a da je njegov stav da on, “dok je živ, neće tamo na more”.

Dodao je kako ne zamjera građanima Srbije koji ljetuju u Hrvatskoj.

“Oni građani koji već ljetuju tamo su samim time pokazali svoj stav o tome. Moj stav je da ja tamo ne bih ljetovao i to je u redu. Svatko ima svoje mišljenje i to je suština demokratskog društva”, rekao je Vučić.

“Hrvatska želi pokazati da je Oluja bila čista”

Kazao je da nije htio ići na more, već u Jasenovac kako bi pokazao poštovanje prema žrtvama i da je ponovo tražio da posjeti to mjesto, ali da se ništa nije dogodilo. Ponovio je svoju raniju izjavu da je bio šokiran što u Beogradu nema ulice posvećene jasenovačkim žrtvama ni spomenika.

Vučić je ocijenio da je u Hrvatskoj počela revizija povijesti.

“Hrvatska se ljuti zbog obilježavanja zločina na Petrovačkoj cesti jer želi pokazati da je Oluja bila čista”, kazao je predsjednik Srbije.

 
Nastavi čitati

Svijet

Najveći porast cijena namirnica od prošlog stoljeća, jedna skuplja za 38 posto

Objavljeno

-

By

Cijene namirnica u srpnju su porasle za 1,3 posto u odnosu na lipanj te 13,1 posto u odnosu na srpanj 2021. godine u SAD-u.

Prema podacima Zavoda za statistiku rada Ministarstva rada SAD-a koji su objavljeni u srijedu, to je najveći porast cijena namirnica od 1979. godine, piše MarketWatch, prenosi Jutarnji list.

Cijene robe široke potrošnje i usluga u srpnju nije porasla u odnosu na lipanj. U usporedbi s 2021. godinom, stopa inflacije u srpnju iznosila je 8,5 posto. U lipnju je iznosila 9,1 posto, najviše unazad 41 godine. Stopa u srpnju pala zbog nešto nižih cijena energije.

Cijene hrane porasle su u srpnju za 1,1 posto u odnosu na lipanj te 10,9 posto u odnosu na srpanj 2021. godine. Bio je to sedmi uzastopni mjesec u kojem su cijene hrane porasle za barem 0,9 posto. Cijene hrane u restoranima u srpnju su porasle za 0,7 posto u odnosu na lipanj i 7,6 posto u odnosu na srpanj 2021. godine.

Cijena jaja doživjela najveći porast

Što se tiče cijena hrane, cijena jaja doživjela je najveći porast. U srpnju je cijena jaja porasla za 4,3 posto u odnosu na lipanj te 38 posto u odnosu na srpanj 2021. godine. Cijena krumpira porasla je srpnju za 4,6 posto u odnosu na lipanj te 13,3 posto u odnosu na srpanj 2021. godine. Cijene maslaca porasla je u srpnju za 26 posto u odnosu na srpanj 2021. U istom je periodu cijena kave porasla za 20 posto.

Cijene govedine i teletine u srpnju su pale u odnosu na lipanj, a MarketWatch navodi da im cijene padaju već tri mjeseca. Kada se ovogodišnje srpanjske cijene tih dvaju namirnica usporede s prošlogodišnjima, ovogodišnje su veće za 3,4 posto.

Indeks potrošačkih cijena, ako se ne računaju hrana i energija, u srpnju je u odnosu na isti mjesec 2021. godine porastao za 5,9 posto te svega 0,3 posto u odnosu na lipanj.

 
Nastavi čitati

Svijet

U Srbiji uhićeni bivši rektor i dekan Medicinskog fakulteta! Diplome prodavali i građanima RH

Objavljeno

-

By

U Srbiji su uhićeni bivši rektor Sveučilišta u Kragujevcu kao i bivši dekan tamošnjeg Medicinskog fakulteta.

Njih su dvojica uhićeni zbog zlouporabe službenog položaja među kojima su i malverzacije vezano za diplome koje su, među ostalih, izdavali i državljanima Hrvatske i na taj način pribavili višemilijunsku korist.

Čeka se odluka tužitelja o eventualnom određivanju pritvora, piše Nova.rs.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu