Hrvatska
Liječnica upozorava: Zbog starenja stanovništva slijede dvije nove pandemije

Niz aktivnosti obilježit će Svjetski dan Parkinsonove bolesti. O metodama borbe protiv nje i nadolazećoj pandemiji neureodegenerativnih bolesti govorila je doc. prim. Vladimira Vuletić, predstojnica Zavoda za neurologiju KBC-a Rijeka i predsjednicom udruge Parkinson i Mi.
Znakovi koji upućuju na Parkinsonovu bolest
Vuletić je navela po kojim znakovima je moguće prepoznati Parkinsonovu bolest, a objasnila je i koja populacija obolijeva.
“Prvo se primjećuje tremor u mirovanju jedne ruke ili noge koji može prijeći i na drugu stranu te usporenost, otežano započinjanje kretnji, zakočenost, pognut stav, sitan korak, sitan rukopis, blokiranje kretnji. Uz to, oboljeli imaju problema sa spavanjem, osjetom mirisa, anksioznosti, tjeskobom, konstipacijom. Najčešće obolijeva populacija iznad 60 godina, među kojom je učestalost 1,5%, a 3% kod populacije iznad 80. Međutim, jedan od 10 novooboljelih mlađi je od 40 godina”, kazala je.
Pojasnila je tko su kandidati za dubinsku mozgovnu stimulaciju i kakav je to zahvat.
“Dubinska mozgovna stimulacija (DBS) jedna je od metoda invazivnog liječenja Parkinsonove bolesti kod koje medicinski uređaj, sličan pejsmejkeru, ima precizno postavljene elektrode u ciljna mjesta u mozgu i spojene s pulsnim generatorom u prsištu, koji generira visokofrekventnu elektrostimulaciju te tako osigurava bolju kontrolu pokreta, smanjuje simptome i popravlja kvalitetu života. Ta metoda nije indicirana kod svih pacijenata, nego se na temelju striktnih kriterija ocjenjuje moguća korist”, rekla je Vuletić pa nastavila:
“Bolesnici ne smiju biti loši kognitivno, tj. dementni i izrazito depresivni te moraju biti bez težih komorbiditeta. Treba biti realan jer DBS ne zaustavlja bolest koja je progresivna, nijedna je metoda ne zaustavlja, i još je neizlječiva. Važna je i podrška obitelji. Više od 160.000 pacijenata diljem svijeta liječeno je na taj način. Ti signali mogu omogućiti bolje funkcioniranje moždanih krugova koji kontroliraju pokret i blokirati neke od poruka mozga koje uzrokuju invalidne motoričke simptome. Rezultat je da je bolesnik mobilan i može osjetiti veću kontrolu nad pokretima tijela, znači lakše obavljati svakodnevne zadatke.”
Covid i neurodegenerativne bolesti
Liječnica je komentirala i kako je covid-19 utjecao na oboljele od neurodegenerativnih bolesti.
“Izolacija i socijalno distanciranje ponašanja su koja nikako ne pridonose dobrom stanju oboljelih od kroničnih neurodegenerativnih bolesti, kao ni manjak fizičke aktivnosti. Parkinsonova bolest može uzrokovati respiratorne smetnje, posebno u uznapredovaloj fazi, te među ostalim, zbog pognutog stava i rigora mišića, reduciran disajni kapacitet pluća”, ističe.
“Prema nekim studijama, prolongirani stres može razotkriti mnoge latentne kliničke slike Parkinsonove bolesti pa postoji mogućnost da nakon pandemije svjedočimo većem broju oboljelih. Radili smo istraživanje na Klinici i ustanovili da su u pandemiji nastupila motorička i nemotorička pogoršanja, posebno anksioznost, depresija, apatija i sl. Mnogim našim pacijentima morali smo dizati doze lijekova zbog pogoršanja. Oni koji su imali SARS-CoV-2 virusnu infekciju različito su prolazili, ovisno o dobi, težini i duljini bolesti. Oboljeli od demencija i drugih neurodegenerativnih bolesti nemaju veći rizik obolijevanja, ali imaju lošije ishode, teže kliničke slike”, navela je.
Vuletić se osvrnula i na post-covid sindrom te navela neke od neuroloških posljedica covida.
“Post-covid neurološki sindrom prisutan je u oko 40% bolesnika dugo nakon preboljene infekcije, i to bez obzira na težinu kliničke slike. Kod nekih je opisivan i 12 mjeseci iza akutne infekcije. To je postvirusni sindrom uzrokovan odgovorom mozga i tijela na infekciju virusom SARS-CoV-2. Općenito je medicinska struka uočila post-covid sindrom koji obuhvaća mnoge specijalističke djelatnosti (kardiološke, pulmološke, psihijatrijske, psihološke, neurološke itd.). Ne zna se sigurno, ali izgleda da je post-covid neurološki sindrom posljedica abnormalnosti u živčanom, metaboličkom i imunosnom sustavu”, navela je Vuletić.
Neurološki simptomi
“Karakterizira ga produljena pojava depresije, razne neuromuskularne bolesti, od slabosti mišića i miopatija i dalje, tjeskobe, umora, poremećaja spavanja, različiti kognitivni problemi, od problema s koncentracijom, pažnjom, pamćenjem i dalje, “moždana magla”, vrtoglavica, glavobolja, gubitak mirisa, bolesti pokreta, epilepsije, cerebrovaskularne bolesti itd. Teži simptomi bili su prisutni kod težih akutnih infekcija (mehanička ventilacija, boravak u JIL-u, encefalopatija itd.). Barem jedan neurološki simptom prijavilo je 87,4% pacijenata, a na kvalitetu života utjecao je kod 44,1% bolesnika. Mi smo na Klinici za neurologiju u KBC-u Rijeka osnovali i post-covid ambulantu, u koju se najviše javlja mlađa populacija jer joj ti simptomi smetaju u funkcioniranju”, kazala je.
Vuletić je komentirala i što se može očekivati na području neurodegenerativnih bolesti, s obzirom na to da smo populacija koja sve više stari.
“Demencije zahvaćaju 10% populacije iznad 65 godina, a znamo da se mogu pojavljivati i u mlađoj dobi. Najavljuju se nove dvije pandemije u vrlo bliskoj budućnosti jer su procjene da će Alzheimerova i Parkinsonova bolest biti dvostruko češće do 2050. godine i poprimiti razmjere pandemije. Za tu skupinu bolesti još uvijek nema pravog lijeka. Ulažu se golemi napori i sredstva da se shvati biološka osnova tih kompleksnih bolesti mozga kako bi se našao pravi lijek koji ne bi samo ublažavao bolest već i liječio.
Mi znamo da je produljen životni vijek u populaciji i da su vodeći uzroci smrti kardiovaskularne i maligne bolesti, ali treba imati na umu da su neurodegenerativne bolesti u porastu i povezane s dobi. To ima golem utjecaj na pojedince, obitelji i društvo u cjelini. Za sada te bolesti zahtijevaju pravilnu medicinsku skrb i pomoć društva oboljelima i njihovim obiteljima”, govori Vuletić za Večernji list.
“Nema stopostotne prevencije”
Mogu li si ljudi sami pomoći, odnosno načinom života bar donekle prevenirati bolesti pokreta i kognitivnih poremećaja?
“Nema stopostotne prevencije, ali smanjenjem rizičnih faktora i liječenjem bolesti poput šećerne bolesti, hipertenzije, debljine, povišenih masnoća itd. smanjujemo rizik. No, ne uklanjamo bolest. Vježbanje i fizička aktivnost, edukacija, pravilna prehrana, kognitivna stimulacija i veće kognitivne rezerve svakako pridonose”, objasnila je.
Hrvatska
PROGNOZA / Početak tjedna donosi stabilno vrijeme, a evo kad se opet očekuje osvježenje uz grmljavinu i pljuskove

Za danas prognoziramo sunčano, a povećane naoblake bit će u Istri, na Kvarneru te Gorskom kotaru.
Sezona tropskih oluja uranila je na Pacifiku te se južno od obale Japana zavrtjela tropska oluja nazvana Nari koja će donijeti obilne oborine istočnoj obali Japana.
Nad Europom dominantan je utjecaj dviju ciklona. Ostatak ciklone koja je donijela promjenu vremena u našim krajevima doputovala je nad Njemačku i Baltičko more a putanje joj je bila retrogradna, s Balkana se premjestila se nad Ukrajinu i Crno more te otputovala prema sjeverozapadu.
Drugi ciklonalni vrtlog je nad Atlantikom vrti se ispred istočne obale Velike Britanije i Irske i na svom prednjem kraju premješta topli zrak Afričkog porijekla nad britansko otočje. Manja količina nestabilnog zraka nalazi se i nad Sredozemnim morem premješta se južnije od Alpa i donosi lokalne grmljavinske pljuskove nad sjevernu Italiju, sjeverni Jadran, sjeverozapadne krajeve Hrvatske, Austriju i Sloveniju.
Nad srednjim i južnim Jadranom proteže se greben visokog tlaka obilježen vedrim vremenom uz slabe vjetrove.
Za danas prognoziramo sunčano, a povećane naoblake bit će u Istri, na Kvarneru te Gorskom kotaru, gdje je moguć poslijepodne i kratkotrajan grmljavinski pljusak. Temperature zraka u porastu te će u unutrašnjosti biti oko 30, a na Jadranu do 34C.Na Jadranu će puhati slab jugozapadnjak – lebić i oštro.
Sutra u ponedjeljak sve toplije uz obilje sunca i slab razvoj dnevne naoblake u planinskim krajevima unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 15 do 17 a na Jadranu tople noći s temperaturom oko 21 C. Najviše dnevne temperature unutrašnjosti oko 31. a na Jadranu od 33 do 35 C.
Do četvrtka stabilno i sve toplije vrijeme, a u četvrtak i petak očekujemo prolaz hladne fronte sjeverno od Alpa koje će u sjeverozapadne krajeve unutrašnjosti i na sjeverni Jadran donijeti kratkotrajno osvježenje uz grmljavinu i pljuskove te manji pad temperature zraka.
Oprez ultravioletni indeks je visok i vrlo visok, a temperatura mora je od 24 do 26C.
Hrvatska
Evo kolike popuste nude poznate trgovine na ljetnom sezonskom sniženju

Ljetno sezonsko sniženje počelo je prošloga tjedna, s prvim danom srpnja, iako su mnoge trgovine sezonske popuste započele i prije toga, uglavnom u svojim webshopovima.
Prema Pravilniku o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja, ljetno sezonsko sniženje započinje 1. srpnja i može trajati najdulje 60 dana.
U tom razdoblju trgovac mora jasno, vidljivo i čitljivo uz sniženu cijenu proizvoda istaknuti i cijenu tog proizvoda tijekom 30 dana prije sniženja. Također, u slučaju kada se cijena postupno i bez prekida smanjuje u okviru istog sezonskog sniženja, trgovac mora istaknuti najnižu cijenu koju je primjenjivao tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja sezonskog sniženja i novu sniženu cijenu.
Ta se pravila jedino ne odnose na oglašavanje usluga i ugovore o pružanju usluga sklopljene izvan poslovnih prostorija i na daljinu.
Na sniženju samo odabrani artikli
Sezonska sniženja često prate nepoštene poslovne prakse i nepravilnosti poput lažnog oglašavanja sniženja ili neisticanja prijašnje cijene proizvoda uz onu sniženu. Uoči li kupac takve nepravilnosti, može ih prijaviti Tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata, najbolje putem online obrasca koji se nalazi OVDJE.
Sniženja se ne odnose na sve, nego samo na odabrane artikle. Neki trgovci sniženja provode u više faza pa do konca kolovoza povećavaju popuste. No pritom valja znati da je najveći izbor i dostupnost artikala na početku sezonskog sniženja.
Najčešći popusti do 50 posto
Provjerili smo kolike popuste nude neke od poznatih trgovina domaćih i stranih brendova. Velika većina ih se odlučila na popuste do 50 posto.
BABY CENTER
20% do 50%
BERSHKA
do 50%
BOROVO
20% do 60%
C&A
do 50%
CALZEDONIA
50%
CCC
do 50%
CHIPOTEKA
do 45%
DEICHMANN
do 50%
DOUGLAS
do 30%
EMMEZETA
većinom do 30%
EUROPA 92
do 40%
GALEB
do 50%
GHETALDUS
do 50%
H&M
do 50% (online i do 70%)
HARVEY NORMAN
od 10% do 80% (do 16. srpnja)
HERVIS
do 50%
HGSPOT
do 50%
IKEA
do 50%
INTERSPORT
20% do 50%
JYSK
većina artikala na sniženju od 50% do 60%
LESNINA
do 70%
MASSIMO DUTTI
do 50%
MODIANA
do 50%
NEWYORKER
do 50%
POLLEO SPORT
do 50%
REPLAY
do 50%
S.OLIVER
do 50%
STRADIVARIUS
do 55%
TIMBERLAND
30% do 50%
ZARA
20% do 40%, a prema kraju sezonskog sniženje i do 80%
Nekoliko korisnih savjeta kupcima
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) upozorila je u svojoj objavi na moguće zamke sezonskih sniženja te je potrošačima udijelila nekoliko savjeta:
Obavezno uzmite i čuvajte račun.
Pripazite na uvjete povrata kupljene robe.
Kupujte samo putem ovlaštenih i licenciranih web-stranica za trgovinu.
Nikada ne dijelite presliku kartice, broj kartice ili PIN.
Planirajte kupovinu i budžet.
Pouzdanost internetskih trgovina provjerite na stranici iffy.cert.hr.
Hrvatska
U Hrvatskoj radi 100 tisuća stranaca. Evo novih podataka odakle ih je najviše…

Od početka godine pa do konca lipnja u Hrvatskoj je izdano 99.118 dozvola za boravak i rad stranim državljanima iz trećih zemalja – kažu najnoviji podaci MUP-a.
Početkom godine najviše stranih radnika bilo je zaposleno u graditeljstvu da bi u travnju, kada su već zahuktale se pripreme za turističku sezonu, prednost preuzeo sektor turizma.
Prema novim podacima MUP-a, u turizmu i ugostiteljstvu trenutno radi 35.558 stranih radnika, u graditeljstvu ih je 28.352, u industriji 12.416, u sektoru prometa i veza 7.090, a u sektoru trgovine 5.045. U lipnju je u turizmu bilo novozaposlenih 7.717 stranih radnika, skoro tisuću i pol više nego u svibnju.
Čak 96 posto stranih sezonaca na Jadranu
Od trenutnih 99.118 stranih radnika u Hrvatskoj, njih 12.541 su sezonski radnici od kojih 11.574 radi u turizmu i ugostiteljstvu.
Čak 96 posto sezonaca zaposleno je u primorskim županijama. Najviše u Splitsko-dalmatinskoj (2.585), Istarskoj (2.432) i Primorsko-goranskoj (2.048).
U kontinentalnim županijama najviše stranih sezonskih radnika je u Osječko-baranjskoj županiji – 162 te u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji – 132. U svim ostalima broj sezonaca znatno je manji, dvoznamenkast ili čak jednoznamenkast. Najmanje stranih sezonaca trenutno je u Požeško-slavonskoj županiji – četvero, u Brodsko-posavskoj ih je dvoje, a u Koprivničko-križevačkoj samo jedan.
Najviše stranih radnika iz Nepala
Od 99.118 stranih radnika, koliko ih je trenutno u Hrvatskoj, čak 90 posto su iz deset zemalja, od toga šest vaneuropskih:
- Nepal – 19.207
- Bosna i Hercegovina – 18.117
- Srbija – 15.214
- Filipini – 9.286
- Indija – 9.060
- Sjeverna Makedonija – 7.640
- Kosovo – 3.314
- Egipat – 3.112
- Uzbekistan – 2.898
- Bangladeš – 1.865
Kod nas radi 0.0006 posto Indijaca
Od tih deset zemalja iz kojih je u Hrvatsku stiglo najviše radnika, četiri su među 20 najmnogoljudnijih: Indija, Bangladeš, Filipini i Egipat.
I dok od ukupnih 1,4 milijarde stanovnika najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indije, u Hrvatskoj radi jedva izračunljivih 0.0006 posto, a od 171,5 milijuna stanovnika Bangladeša u Hrvatskoj živi i radi njih 0,001 posto, dotle iz susjedne Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj radi 0,56 posto od ukupnog broja stanovnika te zemlje. U Hrvatskoj radi i 0,41 posto stanovnika Sjeverne Makedonije te 0,22 posto ukupnog broja stanovnika Srbije.
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prije
MORATE U SPIZU? / Danas rade ove trgovine u Zadru…
-
magazin3 dana prije
Zadar je domaćin Lollipop ljetnom partiju o kojem svi u Hrvatskoj pričaju!
-
magazin3 dana prije
ZADAR NASTAVLJA SLAVITI DOMAĆI DUH / Drugo po redu Ljeto na Pijaci već ove subote!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTO / Otvorene izložbe o zadarskom sportu: Nogomet i rukomet u središtu pažnje