Connect with us

Hrvatska

Nakon podivljalog virusa i rata u Europi, stiže nam i suša

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Prava, višednevna kiša u Hrvatskoj ove godine još nije pala, a i ne zna se točno kad će.

Poljoprivrednici iz Dalmacije s kojima smo imali prilike razgovarati potvrdili su nam da muku muče navodnjavajući i zalijevajući polja, a vatrogasci svakodnevno imaju posla s požarima. Vodostaji rijeka su opali, more se povuklo toliko da se dubrovačke zidine vide u ruhu kakvo rijetko imamo prilike proučavati.

Klimatolog: Nastave li se suše, bit će to poljoprivredna katastrofa

Drugdje je stanje još i gore. Albanija je, upravo zbog suša i skoka cijena, odlučila ugasiti javnu rasvjetu. U jeku ratnih i pandemijskih zbivanja lako je zaboraviti na klimatske promjene. Pitanje je što će biti ako se sušna razdoblja nastave. Razgovarali smo zato sa stručnjacima iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, kao i s klimatologom koji o ovoj temi znaju više.

Branko Grisogono, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, odgovorio je što će biti ako ova iznenadna suša potraje.

“Onda će biti poljoprivredna katastrofa. Ovakvo vrijeme je pogodno i za jutarnje mrazove. Međutim, izgleda da dolazi nešto oborina krajem ožujka, početkom travnja, možda će najgore biti izbjegnuto.

Mediji ovo nisu dovoljno pratili zato što se događaju druge stvari u svijetu, a smatram da je i ovo jako važno jer ako mi nemamo dovoljno svoje hrane, odakle ćemo uvoziti, koliko ćemo plaćati? Tome nije pridavano dovoljno pažnje”, poručuje prof. Grisogono.

Suše utječu i na zdravlje, nema kiše da ispere čestice koje udišu i alergičari

Suša, osim na poljoprivredu i požare, utječe i na zdravlje. 

“Ovo je izuzetno nezgodna situacija za alergičare. Sad je jako puno čestica u zraku, što od prirodnih izvora (polen, itd.), jer biljke i životinje raznose čestice okolo, a nema kiše da to spusti, da to otopi, ovo je opasno za astmatičare, srčane bolesnike i sve koji imaju poteškoća s respiratornim i alergijskim tegobama. Ovakve se situacije rijetko kad javljaju početkom proljeća, ovo dugo stabilno i blokirano meteorološko stanje je trebalo biti zimi, nekad kratko ljeti ili u jesen”, objasnio je Grisogono. 

Uzrok suša je, kaže, neuobičajena dugotrajna sinoptička situacija nad većim dijelom Europe.

“Uzrokovala je da praktički mjesec dana imamo period bez oborina i to će potrajati barem do srijede za veći dio Hrvatske. Dogodio se tzv. “bloking”, gdje jaka anticiklona može jako dugo stagnirati nad srednjom i zapadnom Europom, što nam donosi takvo vrijeme.” 

U Dalmaciji je vrlo do ekstremno sušno 

Državni hidrometeorološki zavod upitali smo kad je zadnji put pala kiša. Kažu da neke mjerne postoje u Hrvatskoj dosad ove godine nisu zabilježile niti jedan kišni dan.

“2022. godina započela je prilično sušno. Prema vrijednostima standardiziranog oborinskog indeksa, u siječnju je u cijeloj Hrvatskoj zabilježen deficit oborine, koji je najizraženiji bio na širem području Osijeka i Raba – vrlo sušno, te u srednjoj i južnoj Dalmaciji – vrlo do ekstremno sušno”, poručuju iz DHMZ-a.

Nešto više oborine u odnosu na siječanj zabilježeno je u veljači, koja je bila u skladu s višegodišnjim prosjekom. Zanimljivo je, posebno za potrebe poljoprivrede, promatrati uzastopan broj sušnih odnosno kišnih dana, tj. broj dana s oborinom manjom ili jednakom, odnosno većom od 5 mm”, poručuju iz DHMZ-a.

Na Lastovu je ove godine kiša pala jednom, a u Varaždinu dva puta

Ono malo kišnih razdoblja u 2022. godini trajalo je isključivo jedan do dva dana.

“Zadnje takvo razdoblje zabilježeno je na većini analiziranih postaja u zadnjem tjednu veljače, odnosno najranije 17. veljače na postaji Varaždin, a najkasnije 8. ožujka na postaji Gradište. Sušna razdoblja na analiziranim postajama bila su dugotrajna (duža od 25 dana), ali i mnogobrojna”, poručuju.

U ovoj godini, zaključno s 20. ožujka, samo jedan kišan dan zabilježen je na Lastovu (27. veljače, 35.2 mm oborine), a svega dva kišna dana u Varaždinu (6. siječnja i 16. veljače, po 12.4 mm) i Komiži (18. siječnja, 10.3 mm te 22. veljače, 8.2 mm).

U ožujku većina meteoroloških postaja nije zabilježila niti jedan kišni dan

Iz DHMZ-a poručuju kako, s obzirom na to da u ožujku na većini postaja nije zabilježen niti jedan kišni dan, očekuju značajan deficit oborine u cijeloj Hrvatskoj.

“Ipak, za konačnu ocjenu sušnih prilika koje uključuju i ožujak trebamo pričekati još desetak dana”, poručuje DHMZ-ova Ivana Marinović.

Prognostičari se nadaju da bi moglo kišiti početkom travnja

Na pitanje kad bismo mogli očekivati kišu i najavljuju li se sušna vremena, odgovorio je dežurni prognostičar.

“U ovom se tjednu nastavlja stabilno i većinom sunčano vrijeme uz porast temperature zraka. Vjerojatnost za kišu je u većini krajeva Hrvatske, prema danas dostupnim prognostičkim materijalima, povećana tek sredinom sljedećeg tjedna, odnosno posljednjih dana ožujka te prvih dana travnja.

Prema dugoročnoj prognozi, u travnju je vjerojatnost za nastavak sušnog vremena smanjena, odnosno povećani su izgledi za dane (pa i nizove dana) s povremenom kišom.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Na pomolu važna promjena: Plaće se više neće morati isplaćivati na tekući račun

Objavljeno

-

By

Vlada u konačnom prijedlogu izmjena zakona o porezu na dohodak, predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić podsjetio je u petak na sjednici Vlade da se prema sadašnjim propisima plaće mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.

Budući da je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužno niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, predlaže se da se ta obveza ukine odnosno da se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi, rekao je Zrinušić.

Administrativno rasterećenje obuhvatit će sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitaka, dodao je.

Vlada je već u prvom čitanju uz ostalo predložila povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Taj iznos povećao bi se tako da se određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24 tisuće kuna. Sukladno tome, prilagodio bi se i iznos primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15 na 24 tisuće  kuna.

Predloženim izmjenama prvenstveno se želi potaknuti mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija, na veći angažman na tržištu rada i to posebno ljeti u turizmu, kažu u vladi.

Također, ne bi se oporezivo ni dohodak do 10 tisuća kuna ostvaren prodajom viška električne energije koju građani proizvedu u iz solarnih panela na kućama i koji kao više koji im nije potreban šalju u mrežu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 44,9 % građana u strahu da će izgubiti posao u sljedećoj godini

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Član uprave Val grupe Mario Dukarić u Newsroomu N1 televizije je komentirao rezultate najnovije analize stavova, uvjerenja i očekivanja hrvatskih građana na kraju ove gospodarski izazove godine. Grupa je istraživanje provela u suradnji s agencijom Ipsos na reprezentativnom uzroku korisnika interneta u dobi od 18 do 60 godina. Rezultati su pokazali da su hrvatski građani puno pesimističniji nego prethodne godine, pogotovo u pogledu osobnog financijskog stanja te političke i gospodarske situacije, dok je povjerenje u medije, institucije i kompanije u padu.

“U trenutku provođenja istraživanja, krajem listopada ove godine, inflacija je bila rekordna. Iznosila je 13,2 % i naše je istraživanje pokazalo da je 91 % ispitanika osjetilo povećanje cijena. Također, 61,2 % je to osjetilo na svojoj koži kroz pad kupovne moći.”

“Državni zavod za statistiku objavio je da se porast cijena dogodio gotovo u svim kategorijama. Nije tome uzrok samo povećana cijena energenata nego se to prelilo u sve ostale industrije”, rekao je Dukarić.

Velika većina građana na svojim je novčanicima osjetila rast cijena, ali najviše su pogođeni ljudi srednje kupovne moći: “Oni s višom kupovnom moći kao da su jedva dočekali da izađemo iz krize pa da počnu trošiti, a nažalost ova kategorija ukupnih prihoda do 10 000 kuna mjesečno je stvarno kategorija gdje ljudi žive iz mjeseca uz mjesec. Bit ću grub, ali reći ću da su se oni već navikli živjeti u takvim okolnostima tako da njih to nije toliko iznenadilo, koliko je iznenadilo srednji sloj.”

“Eurostat na razini svih zemalja Europske unije mjeri potrošnju obitelji što se zapravo smatra vrijednošću blagostanja obitelji, a mi smo tu na nekih minus 27 %, dok su druge države poput Njemačke i Nizozemske na 10 % iznad europskog prosjeka.”

Zanimljivo je da se 35,5 % ispitanika izjasnilo da su ove godine trošili više nego lani. Gost Newsrooma ovu pojavu objašnjava mediteranskim “kako ćemo lako ćemo” mentalitetom: “Nijemci su se potpuno drugačije ponašali u ovim okolnostima”, a tek neke od mjera koje Dukarić navodi su gašenje ulične rasvjete i svjetala u izlozima, smanjivanje temperature u stanu, pa čak i kuhanje s poklopcem na loncu jer voda više isparava ako kuhate bez poklopca.”

“Kupci se orijentiraju i temeljem cijene biraju prikladnije proizvode, a tu postoji opasnost za brendove zato što rat sa cijenama nije dobar ni za njih ni za potrošače.

Dukarićev savjet za komunikaciju bredova u krizi je da vrate vrijednosti proizvoda i usluga u prvi plan. “Evidentno je da podrška kompanijama i brendovima koji su dosad naglašavali svoju ekološku i društvenu osjetljivost pada, i to prilično u odnosu na razdoblje od zadnje tri godine. Cijena je dominantna i dolazi na prvo mjesto, ali smatram da to nije put kojim bismo trebali ići.”

Pesimizam je obuhvatio naše društvo

Ispitanici su najviše isticali strahove od rasta cijena, pada kupovne moći te pada životnog standarda. Pritom je zanimljivo da su se žene izjasnile da će više trošiti u sljedećoj godini u odnosu na muške ispitanike. Također, mlade osobe najspremnije su mijenjati svoje navike i isprobavati nove proizvode, dok kod starijih to nije slučaj.

Čak 44,9 % ispitanika u strahu je da će izgubiti posao u sljedećoj godini. “Bilježimo snažan rast vjere u ulaganje u znanje. Znanje je naša najveća valuta, naš najveći kapital. Kroz ovo istraživanje jasno je da će ljudi, prije nego u kupovinu stana i automobila, ulagati u znanje, a taj strah od gubitka posla je posljedično uvjetovan time.”

Zabrinjavajuć je podatak da 50 % mladih u dobi od 18 do 32 godine ima zadršku u planiranju obitelji zbog utjecaja ekonomske situacije. “Svaki drugi mladi čovjek razmišlja hoće li imati dijete u kontekstu ovih ekonomskih kretanja, strahova i inflacije.”

Indeks optimizma prema ovom je istraživanju u izraženom padu. “Pesimizam je obuhvatio naše društvo. Mi trebamo novu nadu i puno više pozitivnih vijesti.” No, pozitivna je činjenica da indeks optimizma u nekim kategorijama pokazuje optimizam građana u obiteljskim odnosima, prijateljstvu i druženjima što Dukarić objašnjava izlaskom iz pandemije zbog koje više cijenimo ove stavke života.

Kad je riječ o niskoj razini povjerenja u institucije i djelatnosti, Dukarić kaže: “Ja volim isticati tezu da bi se naše društvo trebalo naviknuti na dosadne političare i dosadne medije. To nama fali. Možemo jako puno diskutirati o relevantnosti i kvaliteti sadržaja koji je u javnom prostoru, tu mislim i na medije i na političare.”

Dukarić smatra da danas postoji utrka za klikovima, a ljudi jako malo vremena troše na konzumaciju tih vijesti: “Puno im je jednostavnije pročitati Tweet Elona Muska, a rijetko se tko odluči pročitati neki stručni članak na CNN-u ili televiziji koji bi dao šire argumente.”

Posebno je naglasio činjenicu da je “Sadržaj je odavno izgubio bitku u političkoj sferi, kad se suprotstavi određenom dojmu ili javnom performansu.”
Dukarić zato zaključuje da bismo se trebali vratiti “dosadnim medijima i dosadnim političarima”.

PR stručnjak zaključuje da je optimist i da vidi novu generaciju političara na sceni, te smatra da će uz njihovu ustrajnost ljudi to i prepoznati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Objavljen vodič: Evo kako prepoznati lažne eure

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Budući da se mnogi po prvi put od Nove godine susreću s novčanicama eura, treba misliti i na to kako izbjeći krivotvorine. Euri su izrađeni od 100-postotnog pamuka, karakteristična su mu svojstva šuškavost, elastičnost, čvrstoća, hrapavost papira te dugotrajnost i velika otpornost na savijanje.

Hrvatska narodna banka objavila je niz fotografija i trikova kako provjeriti jesu li prave novčanice.

U optjecaju su dvije serije euronovčanica. Prva se serija sastoji od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga, koja se još naziva i serija Europa, ima iste apoene, osim apoena od 500 eura. Taj se apoen više ne tiska, no i dalje se može upotrebljavati kao sredstvo plaćanja.

Zajedničke značajke obje serije euronovčanica jesu: naziv valute ispisan različitim pismima; na licu novčanice otisnuti su inicijali naziva Europske središnje banke; ondje se nalazi i potpis predsjednika/ce ECB-a; svanovčanica ima serijski broj.

Za lakšu provjeru autentičnosti HNB preporučuje četiri koraka: osjeti, pogledaj, nakreći, provjeri.

HNB

Osjetite papir i reljefnost novčanice.

Pogledajte novčanicu prema svjetlu i provjerite ima li vodeni znak i zaštitnu nit, prozirnu brojku i prozor s portretom.

HNB

Nakrećite euronovčanicu i provjerite hologram; brojku koja mijenja boju; sjajnu traku i prozor s portretom.

Na novčanicama postoji i mikropismo koje se provjerava korištenjem povećala. Dodatna svojstva moguće je provjeriti korištenjem UV lampe.

HNB

Detalje provjere uz video upute pronađite na stranicama HNB-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu