Connect with us

Hrvatska

Milanović: “Rusija je hladna i mračna država. Ne osjećam se dobro kad im vidim novo oružje”

Objavljeno

-

Predsjednik Zoran Milanović danas je u Slavoniji, u Vinkovcima i u Slavonskom Brodu. Sudjelovao je u Vinkovcima na obilježavanju 15. obljetnice ustrojavanja Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, a nakon toga je u Slavonskom Brodu posjetio tvrtku “Đuro Đaković Grupa“ d.d. u kojoj je održao sastanak s Upravom te obišao proizvodni pogon tvrtke. Poslije je dao izjavu za medije, a komentirao je i rat u Ukrajini.

“Hrvatsko gospodarstvo nije ugroženo, ali će imati problema. Cijeli svijet pati zbog toga. Sada bilo bi najbolje da rat što prije završi. Da bude što manje mrtvih. I da bude pravde neka, da ne bude baš po ruskom, sad je li to moguće, vidjet ćemo”, rekao je Zoran Milanović nakon posjeta Slavonskom Brodu.

Komentirao je i pad letjelice u Zagrebu. Rekao je da mu je neobično da nalaz u Ivanu Vučetiću još nije gotov.

“‘Ja još čekam nalaz vještačenja. Nadam se da će premijer uskoro o svemu obavijestiti javnost. Ne razumijem zašto to već nije gotovo i kada ćemo znati je li bilo tragova eksploziva na letjelici”, rekao je Milanović.

Komentirao je i situaciju oko izbora u BiH.

“Ako se Ukrajini daje kandidacijski status za EU, Bosna ga je zaslužila davno. Ako Bruxelles ne razumije dovoljno situaciju, onda to diplomacija treba objasniti.”

Dodao je da Hrvatska ne komada BiH. “Niti planira ikakvu agresiju, a bogami ni Srbija niti Rusija jer ne mogu. Ovo je prvi puta gdje mjesecima trpimo svinjarije iz Bruxellesa da je hrvatska diplomacija napravila što je trebala. Jer hrvatski je interes ravnopravnost sva tri naroda u BiH. To je jako važno za stabilnost te države”, kazao je.

“U NATO smo ušli samo radi Amerikanaca”

Komentirajući NATO i rat u Ukrajini, Milanović je rekao da NATO “nikad nije doživio moždanu smrt, ali ima problema”.

“Spomenuli ste dron, to nisu ni Mađari uspjeli identificirati. To NATO ne može raditi, to nije posao NATO-a. Osim ako ne uđemo u svjetski sukob i aktivira se članak 5. Onda NATO preuzima vaše nebo, a to može samo SAD. To ne mogu ni Englezi”, rekao je pa dodao:

“SAD jamči sigurnost u NATO-u. Mi smo radi europskog sna i interesa druge vrste ušli u EU, a u NATO smo ušli samo radi Amerikanaca. Ova vozila su samo američka, nismo ih dobili na poklon od bilo koga drugoga. I helikopteri koji dolaze, za koje nisu izgrađeni hangari, jer je ministar bistrooki zaspao, dolaze na poklon od SAD-a. O NATO-u sve racionalno, ne sve najbolje. Postoje sposobnosti koje imaju Amerikanci, nema ih ni Njemačka, nema ih ni Francuska. I kad gledam kako Rusija eksperimentira s uglavnom novim hipersoničnim oružjem, onda se ne osjećam dobro i želim da to i moj zaštitnik ima, a trenutno nema. I zato mi je trenutno jako važno da to postane nešto što Amerika ima u svom arsenalu. Govorio sam da je Rusija vrlo hladna i mračna država, ne možemo je mjeriti svojim jardom, svojim aršinom”, rekao je.

Troškovi Ureda predsjednika: “Koliko je potrošeno na cvijeće? A na rakiju?”

Neki mediji objavili su da je Ured predsjednika potrošio 180.000 kuna na cvijeće.

“Troši se puno manje nego ranije”, rekao je Milanović, a na pitanje na što se najviše troši odgovorio je: “To ne znam, ja nisam predstojnik Ureda. Što naravno ne znači da kada bi Ured funkcionirao skandalozno da ja ne bih rekao ‘sve ću vas promijeniti’. Ali koliko je potrošeno na cvijeće? A na rakiju? Vjerojatno tisuću kuna. Predsjednik se time ne bavi. Mi imamo proračun koji određuje Vlada, HDZ. Taj proračun je skoro duplo manji nego što je bio Mesićev”, komentirao je Milanović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kreće obračun s radom na crnom, uvode se i dvije nove liste

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Početkom iduće godine trebao bi stupiti na snagu Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru na drugo čitanje. Provjerili smo koje novosti u borbi protiv ‘rada na crno’ uvodi Vlada ovim zakonom i kakve kazne se predviđaju za nesavjesne poslodavce.

Inspekcija rada svake godine otkrije između 200 i 300 poslodavaca s neprijavljenim radnicima ili s prijavama ne neodgovarajuće radno vrijeme. Posljednjih godina uočljiv je manji broj prekršaja, ali s pojavom novih oblika rada (samozapošljavanje, rad putem platformi) neprijavljeni rad sve je teže otkriti i suzbiti jer se manifestira u različitim pojavnim oblicima od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada, piše tportal.

Kako bi se jasnije odredio pojam neprijavljenog rada i moglo efikasnije boriti protiv njega, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izradilo je poseban propis, koji će ubuduće, uz Zakon o radu, regulirati ovu problematiku.

Ministar rada Marin Piletić naglasio je kako će predloženi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako pridonijeti sigurnosti radnih mjesta, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža, a ujedno suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.

Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kad radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Prijava i uplata plaće i doprinosa za šest mjeseci

Najvažnija novost koju uvodi Zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode i instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike, piše tportal.

U slučaju kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi točno trajanje istoga, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.

Sukladno nalazu, inspektor će naložiti poslodavcu da radnika prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i isplati mu bruto medijalnu plaću šest mjeseci unatrag, kao i pojedinačnu naknadu u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika u iznosu od 2.650 eura.

Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina ponovno utvrdi neprijavljeni rad, iznos kazne za uplatu u proračun povećava na 6.630 eura za svakog neprijavljenoga radnika. Ako se prekrašaj još jednom ponovi u navedenom razdoblju poslodavcu će se zabraniti obavljanje djelatnosti djelatnosti u nadziranom objektu.

Lista srama i počasna lista

Zakonom se predviđa javna objava dvije liste poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na ‘listi srama’ našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Poslodavca će se brisati sa popisa nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom.

Na ‘bijeloj listi’ nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.

‘Fiskalizacija rada’ putem digitalnih platformi
Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi. Samozaposlene osobe i poslodavci koji zapošljavaju radnike putem digitalnih radnih platformi morat će ministarstvu nadležnom za rad elektroničkim putem dostavljati podatke o evidenciji rada na sličan način kao što se šalju podatke o naplati računa (fiskalizacija).

‘Namjera je u realnom vremenu pratiti radnike tj. njihovo radno vrijeme, rad u prekovremenim satima i jesu li svi odrađeni sati plaćeni. Također, moći će se efektivno pratiti prelazi li osoba koja radi putem platforme financijski limit postavljen kao granica do koje smije raditi, a da se ne smatra da je u radnom odnosu’, pojašnjavaju iz ministarstva.

Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Ovaj sustav trebao bi olakšati inspekcijski nadzor i spriječiti neplaćeni prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplatu povećane plaće i dr.

Zbog tehničke složenosti, detalji elektroničke evidencije razradit će se kroz posebne pravilnike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DHMZ objavio prognozu za zimu. Evo što nam slijedi…

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je kratku sezonsku prognozu. Prenosimo je u cijelosti:

“Prema dostupnom prognostičkom materijalu zima 2022./23. bit će još jedna u nizu toplijih od višegodišnjeg prosjeka ili najmanje prosječno topla (hladna) uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Ako promatramo odvojeno mjesece i odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, tada je vjerojatnost za pozitivno odstupanje veća u prosincu te osobito veljači nego u siječnju, kada je moguća temperatura oko prosjeka, ili čak ponegdje malo niža od toga. Uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, i na kopnu i na moru, ali će zimu najvjerojatnije u cjelini obilježiti iznadprosječna toplina.

Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja. Za ovu zimu predviđa se količina oborine oko prosjeka ili veća od njega uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom na Jadranu i uz njega u sva tri mjeseca postoji signal za više oborine od mjesečnog srednjaka. U unutrašnjosti je vjerojatnost za više oborine od uobičajenih količina veća u prosincu nego u siječnju i veljači.

Svakako treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Isto tako valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima, kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne količine oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike (kojih je Hrvatska članica)”, donosi DHMZ u sezonskoj prognozi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sutra možete po kovanice eura, ali ne koristite ih do 1. siječnja!

Objavljeno

-

By

Izvor: HNB

Mjesec dana prije uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj građanima je omogućeno nabavljanje početnih paketa eurokovanica, javlja HNB.

Kako bi građani bili što spremniji za upotrebu eura u prvim danima 2023., moći će u bankama, Financijskoj agenciji i Hrvatskoj pošti d.d. od 1. prosinca 2022. nabaviti najviše dva početna paketa eurokovanica po jednoj transakciji.

Početni paket sadržava 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, a za jedan početni paket eurokovanica potrošač će plaćati iznos od 100,00 kuna.

Tako pribavljenim kovanim novcem građani će se moći koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu tek od 1. siječnja 2023. Naime, kovani novac eura i centa koji na naličju ima hrvatske nacionalne simbole tek će na dan uvođenja eura postati zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ostatku europodručja.

Osiguravanje opskrbe gotovim novcem eura i nesmetano odvijanje platnog prometa u zemlji ključni su segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Trenutno, ovo je sigurno logistički jedan od najsloženijih projekata u Hrvatskoj, izjavio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

 
Nastavi čitati

U trendu