Connect with us

Svijet

Je li deltakron opasniji od dosadašnjih varijanti? Evo što se dosad zna

Objavljeno

-

U Europi i SAD-u je otkrivena kombinacija delte i omikrona. Je li ta hibridna mutacija opasnija od postojećih? Za sada je otkriven relativno mali broj slučajeva.

Kad je početkom siječnja jedan znanstvenik s Cipra prvi put govorio o kombinaciji delte i omikrona, u svijetu je zavladalo veliko uzbuđenje, ali se ubrzo stišalo: Greška! Radilo se kontaminaciji u laboratoriju.

Dva mjeseca kasnije u Europi i u SAD-u su ipak otkrivene infekcije s kombinacijom delte i omikrona. Za sada se ne radi o puno slučajeva, ali hibridna forma “deltakron” podsjeća da pandemija ni izbliza nije gotova – iako su neke zemlje u međuvremenu u velikoj mjeri ukinule restrikcije.

Potvrda hibridne varijante

“Sada je prilično jasno da se doista radi o varijanti deltakron”, potvrdio je Luka Čičin-Šain, šef odjela za virusnu imunologiju u Centru za istraživanje infekcija Helmholz.

I Svjetska zdravstvena organizacija je bila spremna na pojavu nove hibridne varijante. “Poznata nam je i ova varijanta. To je kombinacija delte AY.4 i omikrona BA.1”, rekla je Maria van Kerkove, stručnjakinja zadužena za koronu u WHO-u. Dodala je da je to bilo očekivanao u uvjetima u kojima dvije varijante koronavirusa (delta i omikron) pojačano cirkuliraju svijetom.

Je li deltakron opasniji?

Delta je, doduše, bila varijanta koja je kod mnogih ljudi prouzročila teži oblik bolesti, a omikron je još zarazna verzija. Ali to nužno ne znači da je njihova kombinacija – opasnija.

Analiza koju je na genomskim sekvencama proveo francuski Institut Pasteur pokazuje da deltakron doista sadrži karakteristične mutacije dvije linije, objavila je genetska baza podataka Gisaid, prenosi Deutsche Welle.

Od varijante omikron BA.1 ona je preuzela gotovo čitavi spike protein i kombinirala ga s dijelovima varijante AY.4.

Postoji zabrinutost da bi se sada mogla proširiti upravo ta zaraznija hibridna varijanta, pogotovo u onim zemljama u kojima su restrikcije ublažene. Pandemija bi se tako mogla produžiti i mogla bi, zahvaljujući udjelu delta-infekcija, ponovno početi izazivati veći broj težih oboljenja od covida.

Nema razloga za paniku!

No, većina stručnjaka relativno opušteno reagira na deltakron. Za sada su registrirani samo pojedinačni slučajevi u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji i u SAD-u. To upućuje na zaključak da nova hibridna varijanta možda ipak nije tako opasna.

“Da je to varijanta koja se puno brže širi i izazva teška oboljenja, onda bi u međuvremenu imali puno više slučajeva”, pojašnjava imunolog Čičin-Šain.

Sličnog je mišljenja i Etienne Simon-Loriere iz Instituta Pasteur, koji kaže da je nova hibridna varijanta još uvijek ekstremno rijetka i da ne pokazuje znakove eksponencijalnog širenja. U prijevodu: nova varijanta se ne širi zabrinjavajućim tempom. I američki medicinar Pierre Kory na Twitteru je poručio da nema razloga za veću zabrinutost.

Kako je nastao deltakron?

Činjenica da stručnjaci tako opušteno reagiraju na pojavu deltakrona može se opravdati i time da su se slične varijante – rekombinanti Sars-CoV-2 – već pojavile u više navrata.

“To se događa kada se nalazimo u prijelaznoj fazi između jedne dominantne varijante prema nekoj drugoj, to je inače samo jedan znanstveni kuriozitet, ništa više od toga”, objašnjava znanstvenik Jeffrey Barrett.

Takvi hibridi, takozvani rekombinanti, nastaju kad se ljudi istovremeno zaraze dvjema varijantama koronavirusa. To se, doduše, događa poprilično rijetko, ali krajem prošle i početkom ove godine omikron je „svrgnuo” deltu s trona dominantne varijante. Moguće je da su se osobe koje su istovremeno bile u kontaktu s obje varijante – zarazile i deltom i omikronom.

Štiti li cjepivo od deltakrona?

Cjepiva ne mogu spriječiti infekciju koronavirusom, to dokazuju i dosta visoke brojke novih slučajeva posljednjih tjedana. Razlog za to je i činjenica da varijanta omikron može “zaobići” imunološku zaštitu. Ni preležani covid također ne štiti od nove infekcije.

Ali: cjepiva barem štite od težih oblika bolesti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Studija otkrila da glavni oblik liječenja korone ne djeluje na novu varijantu

Objavljeno

-

By

Terapije koje se koriste u liječenju infekcije covidom-19 uvelike su povećale izglede za preživljavanjem pacijenata od početka pandemije, no istraživači smatraju da ključan oblik terapije u prevenciji i liječenju bolesti – monoklonskim antitijelima, neće djelovati protiv zaraze novom podvarijantom, omikronom BQ.1.1.

Omikron BQ.1.1, koji uz podvarijantu BQ.1 sada čini većinu infekcija u Sjedinjenim Državama i brzo se širi i u ostalim zemljama, otporan je na trenutačno odobrene terapije antitijelima, kažu znanstvenici istraživačkog instituta pri Njemačkom centru za primate.

Analiza je u studenome objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet Infectious Diseases, a njezini tvorci pozivaju liječnike da se više ne oslanjaju isključivo na liječenje antitijelima u područjima u kojima je podvarijanta BQ.1.1 vrlo raširena.

Kada liječe visokorizične pacijente zaražene koronavirusom liječnici bi trebali razmotriti uvođenje ostalih lijekova poput paxlovida, rekao je voditelj studije Markus Hoffmann.

Istraživači vjeruju i da će u novim okolnostima trebati razviti nove terapije antitijelima kako bi se uspio održati zdravstveni arsenal namijenjen borbi protiv teških slučajeva covida-19.

U laboratorijskim testovima na kulturama stanica istraživači su otkrili da se podvarijanta BQ.1.1 ne uspijeva neutralizirati pojedinačnim antitijelima niti koktelima antitijela.

Podsjećaju da je BQ.1.1 najnovija podvarijanta Sars-CoVa-2, koja pokazuje otpornost na postojeće metode liječenja zaraze koronavirusom.

Pojasnili su da je uzrok rezistencije mutacija takozvanog spike proteina koronavirusa.

“S obzirom na to da raste otpornost na varijante Sars-CoVa-2, nužno je pribjeći razvoju novih načina liječenja antitijelima koja su posebno prilagođena cirkulirajućim i budućim varijantama virusa“, kazao je Stefan Pöhlmann, voditelj Odjela za biologiju zaraznih bolesti Centra za primate.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO ‘rebrandirao’ majmunske boginje, dali im novo ime

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija u ponedjeljak je izvijestila da će početi koristiti novi izraz ‘mpox’ kao sinonim za majmunske boginje te je i ostale pozvala da slijede primjer nakon pritužbi po kojima je aktualni naziv bolesti rasistički i stigmatizirajući.

“Oba naziva istodobno će se koristiti u razdoblju od godinu dana, a izraz ‘majmunske boginje’ postupno će se izbacivati iz upotrebe”, objavio je WHO.

Organizacija je početkom godine pokrenula javne konzultacije s ciljem pronalaska novog naziva za bolest.

Jedan od popularnijih prijedloga bio je naziv ‘mpox’ ili ‘Mpox’, koji je predložila organizacija za zdravlje muškaraca RÉZO.

Njezin ravnatelj svojedobno je kazao da je uklanjanje slika majmuna pridonijelo da ljudi ozbiljno shvate hitnu zdravstvenu situaciju.

Bilo je i apsurdnih naziva poput ‘Poxy McPoxface’ koji je aludirao na Boaty McBoatface, naziv koji je zamalo nadjenut britanskome brodu za polarna istraživanja nakon javnog glasanja.

Majmunske boginje otkrivene su 1958. i nazvane su po prvim životinjama – majmunima, kod kojih su se pojavili simptomi. Do ove godine su se uglavnom širile u grupi zemalja zapadne i središnje Afrike.

No od početka godine, po podacima WHO-a 110 zemalja u svijetu prijavilo je oko 80.000 potvrđenih slučajeva bolesti i 55 smrtnih slučajeva.,

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog poskupljenja hrane na Mediteranu bi mogli izbiti nemiri

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Markus Spiske

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

„Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu“, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

„Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu“, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

“Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora”, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

„Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni“, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

„Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno“, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

„Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora“, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti“, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

„Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU“, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU-u. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici“, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

„To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju“, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

„Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana“, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

„Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija“, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

„To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja“, zaključuje Kamel.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu