Svijet
Analiza BBC-ja: Zašto je Rusija napala Ukrajinu i što Putin zapravo želi?
Rusija je pokrenula razorni kopnenu, zračnu i pomorsku invaziju na Ukrajinu, europsku demokratsku zemlju u kojoj živi 44 milijuna ljudi. Ruske snage bombardiraju centre gradova i približavaju se glavnom gradu Kijevu, a pred njima civili masovno bježe.
Mjesecima je predsjednik Vladimir Putin negirao da će napasti svog susjeda, ali onda je poderao mirovni ugovor i započeo ono što je Njemačka nazvala „Putinovim ratom“, šaljući trupe u Ukrajinu sa sjevera, istoka i juga, piše BBC.
I dok broj žrtava raste, ruski vođa optužen je da je uništio mir u Europi. Čitava struktura sigurnosti Europe ovisi o tome što će se dogoditi sljedeće.
Zašto su ruske trupe napale?
Purin se pojavio na televiziji nešto prije zore 24. veljače i izjavio da se Rusija ne može „osjećati sigurno, razvijati i postojati“ zbog, kako on tvrdi, konstantnih prijetnji koje dolaze iz moderne Ukrajine.
Odmah potom su napadnute zračne luke i vojna sjedišta, nakon čega su iz Rusije, anektiranog Krima i saveznice Bjelorusije u Ukrajinu ušli tenkovi i vojska. Sada su vojni zrakoplovi počeli bombardirati velike gradove.
Rusija odbija koristiti riječi „rat“ ili čak „invazija“; gotovo sva opravdanja koja je njihov vođa ponudio su lažna ili iracionalna.
Putin tvrdi da je njegov cilj zaštititi ljude koji su podvrgnuti nasilju i genocidu, da želi „demilitarizirati i denacificirati“ Ukrajinu. U Ukrajini se nije dogodio genocid. Ukrajina je vitalna demokracija, a vodi ju predsjednik koji je Židov.
„Kako bih ja mogao biti nacist?“ upitao je Volodimir Zelenskij koji je usporedio rusku invaziju s onom nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Ukrajinski rabin i memorijal u Auschwitzu također su odbacili uvrede iz Rusije.
Predsjednik Putin često je iznosio optužbe da su Ukrajinu preuzeli ekstremisti, sve otkad je pro-ruski predsjednik Viktor Janukovič svrgnut 2014., nakon mjeseci prosvjeda protiv njegove vladavine.
Rusija se tada osvetila okupiravši južnu regiju Krim i započevši pobunu na istoku, podržavajući separatiste koji se bore protiv ukrajinskih snaga u ratu u kojem je život dosad izgubilo 14.000 ljudi.
Na kraju 2021., Rusija je započela gomilanje svojih trupa blizu ukrajinske granice, istovremeno konstantno ponavljajući da nema namjeru napasti. Ali, tada je Putin poništio mirovni sporazum iz 2015. i odlučio priznati područja pod kontrolom pobunjenika kao neovisna.
Rusija se dugo bunila protiv želje Ukrajine da se pridruži Europskoj uniji i NATO-u. Najavljujući invaziju, Putin je optužio NATO da prijeti „našoj velikoj budućnosti kao države.“
Koliko daleko će Rusija ići?
Postalo je jasno da Rusija želi okupirati velike gradove i svrgnuti ukrajinsku demokratski izabranu vladu. Predsjednik Zelenskij rekao je da je primio upozorenje „da me je neprijatelj označio kao metu broj jedan; moja obitelj je meta broj dva.“
Rusija tvrdi da želi Ukrajinu osloboditi od terora i „očistiti ju od nacista.“ Pod izlikom laži da Ukrajinu od 2014. vode fašisti, Putin je govorio o tome da će „one koji su počinili nebrojene krvave zločine protiv civila“ dovesti pred sudove.
Njegove dugoročne ambicije za Ukrajinu ostaju nepoznate. On negira da želi okupirati Ukrajinu i odbija optužbe iz Velike Britanije iz siječnja da je planirao instalirati pro-rusku marionetu na čelo vlade. Jedno nepotvrđeno izvješće tajnih službi kaže da Putin želi zemlju podijeliti po pola.
Suočen čvrstim otporom od strane neprijateljski raspoložene populacije, Putin je pokazao da je spreman bombardirati civilna područja da bi postigao svoje ciljeve.
Ne postoji direktna prijetnja ruskim susjedima na Baltiku, ali NATO je za svaki slučaj poboljšao svoju obranu.
Prije invazije, fokus Rusije uvijek je bio na područjima koja su držali pobunjenici na istoku, s njenom podrškom. Ali to se sve promijenilo kada je Putin priznao njihovu nezavisnost.
Ne samo da je jasno pokazao da ta područja više ne vidi kao dio Ukrajine, podržao je njihove želje za još više ukrajinskog teritorija. Samoprozvane republike prostiru se na nešto više od trećine regija Donetsk i Lugansk, a pobunjenici drže kontrolu nad ostatkom.
Koliko je ova invazija opasna za Europu?
Ovo su strašna vremena za Ukrajince. Bombe padaju na gradove, a civili bježe u skloništa iz vremena Hladnog rata.
Tisuće kako civila, tako i vojnika, su već poginule u ovom, kako ga naziva njemački kancelar Olaf Scholz, Putinovom ratu. Stotine tisuća ljudi je pobjeglo iz Ukrajine zbog ruske invazije. Poljska, Mađarska, Rumunjska, Moldavija i Slovačka bilježe veliki porast prelazaka granica, a EU predviđa da bi iz svojih domova moglo biti protjerano više od sedam milijuna ljudi.
Ruski vođa je čak postavio nuklearno oružje u stanje visoke pripravnosti, nekoliko dana nakon što je Zapadu zaprijetio „posljedicama kakve nikad prije niste vidjeli“ ako mu itko stane na put. Ovakve scene su stravične za cijeli kontinent – ovo je prvi put nakon desetljeća mira da zemlje Europe promatraju kako velika sila napada njihovog europskog susjeda. Prisjećajući se Hladnog rata, Zelenskij je izjavio da se Ukrajina bori da spriječi podizanje nove Željezne zavjese koja bi izolirala Rusiju od civiliziranog svijeta.
Za europske vođe, ova invazija podsjetila je na najmračnija razdoblja od Drugog svjetskog rata. Francuski predsjednik Emmanuel Macron govorio je o „prekretnici u europskoj povijesti“, a Olaf Scholz je upozorio da „Putin želi stvoriti Rusko carstvo.“
Za obitelji obje vojske, ovo su dani puni stresa. Ukrajinci su već proživjeli mučnih osam godina s ruskim saveznicima. Vojska je pozvala sve rezerviste u dobi od 18 do 60 godina.
Ni ljudi u Rusiji nisu bili spremni za ovaj rat, koji je odobrio velikim dijelom nereprezentativni gornji dom parlamenta. Tisuće prosvjednika uhićene su u zemlji u kojoj je vođa oporbe već u zatvoru.
Što Zapad može učiniti?
Obrambeni savez NATO je jasno izjavio da ne planira poslati trupe u Ukrajinu, ali članice šalju oružje i medicinsku opremu. Europska unija, po prvi put u svojoj povijesti, kupit će i poslati oružje i drugu opremu.
NATO je poslao nekoliko tisuća trupa u baltičke države i Poljsku, a po prvi put aktivira dio svojih mnogo većih snaga za brzu reakciju. NATO ne želi reći gdje će one ići, ali neke bi se mogle rasporediti u Rumunjsku, Bugarsku, Mađarsku i Slovačku.
Istovremeno, Zapad je usmjerio svoje reakcije na rusku ekonomiju, financijske institucije i pojedince:
EU, SAD, Velika Britanija, Japan i Kanada izbacile su najveće ruske banke iz SWIFT mehanizma
EU, Velika Britanija i Kanada su zabranile ruskim aviokompanijama ulazak u svoj zračni prostor
Osobne sankcije su uvedene predsjedniku Putinu i ministru vanjskih poslova Lavrovu od strane SAD-a, EU-a i Britanije, a EU je uveo dodatne sankcije za još 351 ruskih parlamentaraca
Njemačka je zaustavila izdavanje dozvola za ruski plinovod, u koji su mnogo uložile i Rusija i europske kompanije
Ruski državni mediji Sputnik i Russia Today, koji se smatraju bliskima Kremlju, zabranjuju se diljem Europe
Sankt Petersburgu je oduzeto domaćinstvo ovogodišnjeg finala Lige prvaka i ruski Grand Prix se neće održati u Sočiju.
Što Putin želi?
Ne samo da je zahtijevao da se Ukrajina nikad ne pridruži NATO-u, Putin je zatražio i da se Savez vrati u 1997. godinu i poništi članstvo članicama na istoku. Žalio se da se Rusija „više nema kamo povući – misle li oni da ćemo samo sjediti i gledati ovo?“
Putin želi da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu iz zemalja članica koje su se pridružile od 1997. i da ne „šalje oružje u blizinu ruskih granica.“ To znači centralnu Europu, istočnu Europu i zemlje Baltika.
Ali ovo nije samo pitanje NATO-a. Po riječima njemačkog kancelara, ruski vođa „želi zauzeti Europu i prekrojiti ju po svojim perspektivama.“
Prošle godine, Putin je napisao dugački članak u kojem je opisao Rusiju i Ukrajinu kao „jednu naciju“ i opisao pad Sovjetskog saveza kao „raspad povijesne Rusije.“
Tvrdio je da je modernu Ukrajinu potpuno stvorila komunistička Rusija i da je to sada marionetska država koju kontrolira Zapad. Njegov pritisak na Ukrajinu da ne potpiše sporazum o želji za pridruženjem Europskoj uniji 2013. prouzročio je prosvjede koji su rezultirali svrgavanjem pro-ruskog predsjednika.
U očima predsjednika Putina, Zapad je 1990. obećao da se NATO „neće širiti ni centimetra prema istoku,“ li su svejedno to učinili.
To je sve bilo prije pada Sovjetskog saveza, pa se obećanje dano tadašnjem sovjetskom predsjedniku Gorbačovu odnosilo samo na Istočnu Njemačku u kontekstu reunificirane Njemačke. Gorbačov je kasnije izjavio da tada „tema NATO-ove ekspanzije“ nikad nije bila na stolu.
Što je NATO rekao?
NATO je obrambeni savez s politikom otvorenih vrata novim članicama, i države članice saveza inzistiraju da se ta politika neće mijenjati.
Ukrajinski predsjednik želi jasne rokove, ali Ukrajina se neće pridružiti savezu još dugo, što je jasno izjavio njemački kancelar.
Ideja da bi neka trenutna članica NATO-a odustala od svog članstva potpuno je nerealna.
Postoji li diplomatski izlaz?
Šanse su za to trenutno male, bez obzira na to što dvije zemlje održavaju pregovore na granici s Bjelorusijom.
Rusija inzistira da Kijev položi oružje i krene u demilitarizaciju, što se neće dogoditi.
Gledano dalje od rata, svaki potencijalni dogovor morao bi uključivati status istočne Ukrajine, kao i kontrolu oružja sa Zapadom.
SAD je ponudio započeti pregovore o ograničenju raketa kratkog i srednjeg dometa, kao i novi sporazum o interkontinentalnim projektilima. Rusija zahtijeva da se zabrani nuklearno oružje SAD-a bilo gdje izvan američkih državnih granica.
Rusija je pozitivno reagirala na predloženi „mehanizam transparentnosti“ međusobnih provjera raketnih baza – dvije u Rusiji, a dvije u Rumunjskoj i Poljskoj, piše BBC.
Svijet
Europa se sprema za najgori scenarij: Uvodi “vojni Schengen”, evo što to znači
Ako je neka država članica EU napadnuta, koliko bi trebalo proći da ostale članice dopuste prolazak vojnika i opreme preko svojih granica kako bi pružile pojačanje? Novi plan mogao bi ograničiti koliko dugo jedna članica može zadržavati tuđu vojsku.
Prema novom prijedlogu Europske komisije o “vojnom Schengenu”, države članice imat će samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u hitnim situacijama da omoguće prelazak vojske i vojne opreme drugih članica preko svog teritorija, kako bi se znatno poboljšala vojna mobilnost unutar Unije.
“Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Tzitzikostas, europski povjerenik za održivi promet i turizam. “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana.”
“Ne možete obraniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, rekao je na brifingu kojem su prisustvovali Euronews i drugi mediji. “To je vrlo jasno. Zato stvaramo ovaj vojni Schengen.”
Pravila 27 članica nisu usklađena
Paket nazvan “Vojna mobilnost” bit će službeno predstavljen kasnije u srijedu. Najnoviji je to u nizu planova koje je Komisija predstavila od početka godine s ciljem značajnog jačanja obrane EU-a do kraja desetljeća – do kada, prema nekim obavještajnim službama, Rusija možda bude imala kapacitete za napad na drugu europsku zemlju.
Jedna od ključnih mjera bit će ubrzavanje postupaka odobravanja prekograničnog kretanja vojske. Trenutačno pravila u 27 članica nisu usklađena, a neke zemlje tjednima ne odgovore na zahtjev druge članice da premjesti trupe ili opremu preko njihova teritorija.
Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u miru i samo šest sati u hitnim slučajevima, uz pretpostavku da će odobrenje u potonjem slučaju biti automatski dano.
Kratkoročna ulaganja koja brzo daju rezultate
Plan predviđa novi poboljšani sustav europske vojne mobilnosti, modeliran prema Mehanizmu civilne zaštite EU-a, koji omogućuje članicama brzo dobivanje pomoći nakon prirodnih katastrofa ili onih izazvanih ljudskim djelovanjem.
To uključuje i “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, u kojem će članice moći osloboditi svoje resurse, poput ravnih teretnih vlakova, trajekata ili strateških zračnih prijevoza, kako bi ih mogle koristiti druge zemlje, te “katalog vojne mobilnosti” s popisom dvonamjenskih transportnih i logističkih kapaciteta iz civilnog sektora koji se mogu koristiti za vojne potrebe.
Sav taj rad koordinirat će nova skupina za vojni transport, sastavljena od nacionalnih koordinatora svake članice. Ti će koordinatori također određivati prioritete financiranja za odabrane projekte iz paketa od 500 infrastrukturnih planova, koji su identificirani kao nužni za poboljšanje četiriju dogovorenih vojnih koridora, čije se točne lokacije još drže u tajnosti.
Cilj je modernizirati ceste, željezničke pruge, luke, zračne luke, tunele i mostove kako bi mogli podnijeti težinu i dimenzije vojne opreme.
“Solidne logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratu”, poručio je Tzitzikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima koja brzo daju rezultate kako bi se što prije povećali kapaciteti”.
Tzitzikostas procjenjuje da će za sve to biti potrebno oko 100 milijardi eura, no EU je za sada u aktualnom višegodišnjem proračunu, koji traje do 2027., izdvojila tek 1,7 milijardi, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.
Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji proračun koji počinje 2028. predviđa nešto manje od 18 milijardi eura, deset puta više, ali i dalje daleko od potrebnog.
Ipak, Tzitzikostas kaže da to nije jedini izvor financiranja na raspolaganju državama članicama.
Budući da je riječ o dvonamjenskoj infrastrukturi, članice će moći koristiti i sredstva iz kohezijske politike, namijenjene smanjenju regionalnih nejednakosti, kao i sredstva iz programa SAFE za obrambene zajmove.
Države članice EU-a, od kojih je većina i u NATO-u, također će ta ulaganja moći uračunati u svoj novi, znatno povećani cilj izdvajanja za obranu u okviru Saveza.
Ipak, kaže Tzitzikostas, “nije sve u novcu. Ovaj paket odnosi se i na okvir djelovanja”.
“Geopolitička situacija u svijetu danas nije jednostavna, stoga moramo naučiti brže se kretati, više raditi i donositi rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, poručio je.
Svijet
Arktički val hladnoće širi se zapadnom Europom: Stiže snijeg i pad temperatura, evo gdje će biti najgore
U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše.
Arktički val hladnoće širit će se ovaj tjedan zapadnom Europom, a snijeg će zatim zahvatiti kontinent, navodi Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list. Istovremeno, kako se dodaje, stiže kišno razdoblje za mediteransko područje s obilnim oborinama i opasnošću od poplava na pojedinim lokacijama.
Nakon blagog tjedna i vikenda, početak novog tjedna donosi dramatičan pad temperature. Hladna arktička zračna masa nadvit će se preko zapadne i jugozapadne Europe. Temperature će biti znatno niže od uobičajenih za ovo doba godine u Irskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu od srijede do petka. U dijelu Europe, doći će do promjene temperature od gotovo 20 °C u samo nekoliko dana. To će označiti dolazak zimskih uvjeta.
Početkom novog tjedna, na površini se razvija frontalni sustav s niskim tlakom iznad Ujedinjenog Kraljevstva i Sjevernog mora, dok tlak znatno raste nad sjevernim Atlantikom. To rezultira pojačavanjem sjevernog strujanja. Na većim visinama pojavit će se olujni vjetrovi, a zbog toga će se hladnoća gurati prema jugu.

U ponedjeljak hladna zračna masa doseže središnju Francusku i Njemačku, dok sjeverno strujanje ubrzava širenje prema jugu. Dalje prema istoku, nad istočnom Europom i Balkanom, jugozapadno strujanje održava neuobičajeno tople temperature s lokalnim vrijednostima iznad 20 °C. Do sredine tjedna, arktička hladnoća pojačat će se preko zapadne Europe. Hladnija zračna masa širit će se u Sredozemlje, središnju Europu te otjerati toplinu s Balkana i istočne Europe. No, najintenzivnija hladnoća ostat će u zapadnom dijelu Europe. Kasnije tijekom tjedna, sjevernoatlantski anticiklon postupno će se pomicati prema prema jugu, omogućavajući arktičkoj hladnoći da dosegne Pirenejski poluotok. Hladnoća će dosegnuti još i zapadno Sredozemlje, Maroko i zapadni Alžir.
U kombinaciji s oborinama tijekom napredovanja arktičke fronte, prognozira se i snijeg. Pritom, najveće koncentracije snježnih oborina bit će na sjevernim padinama planinskih lanaca. U većini nizina očekuje se samo povremeni snijeg, bez značajnijih akumulacija.
Tijekom sredine tjedna, u Velikoj Britaniji očekuju se temperature ispod ništice, s najnižim vrijednostima od -3 do -5 °C u nizinama te još nižima na višim nadmorskim visinama. Temperature u Francuskoj bit će stabilne od utorka do četvrtka, s jutarnjim minimumima od 0 do -3 °C u velikom dijelu zemlje. U Španjolskoj se u srijedu prognoziraju jutarnje temperature od -2 do 5 °C na pojedinim područjima, dok samo jugozapadni dio ostaje na oko 5 °C. Sjeverni Portugal očekuje jutarnje minimume blizu 0 °C u srijedu, dok se na jugu prognoziraju temperature od 5 °C do 10 °C.

Središnja Europa očekuje najniže temperature sredinom tjedna. Uzvišeni dijelovi i alpske doline imat će temperature ispod -10 °C. Središnja i južna Njemačka, Češka, Slovačka, južna Poljska, Slovenija i zapadna Mađarska očekuju jutarnje minimume od -3 do -7 °C. Sjeverna Italija očekuje temperature blizu ili malo ispod 0 °C u srijedu. Zemlje zapadnog Balkana također bi trebale imati temperature ispod ništice.
U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše. Intenzivno i uporno jugozapadno strujanje podržavat će obilne kiše duž zapadnih Apenina i Dinarskih planina na zapadnom Balkanu. Aktivnost će biti kombinirana s grmljavinskim nevremenom. Crna Gora i sjeverna Albanija očekuju ekstremne kiše, s lokalno mogućim akumulacijama preko 700 mm, potencijalno do vikenda. To je posljedica nekoliko frontalnih valova koji prelaze mediteransko područje.
Svijet
FOTO / Bijeli Božić? Najavljen poremećaj polarnog vrtloga
Uskoro će započeti znatan poremećaj polarnog vrtloga zbog neuobičajeno ranog i iznenadnog stratosferskog zagrijavanja. Prognoze pokazuju kolaps polarne cirkulacije u drugoj polovici mjeseca, s hladnim vremenom i snijegom u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, ali zasad s manje jasnim utjecajima na Europu, piše Severe Weather.
Polarni vrtlog obično je čuvar hladnoće, zadržava je u polarnim regijama kada je jak. Ali kada je poremećen ili urušen, hladni zrak može izaći, stvarajući pravo zimsko vrijeme u srednjim geografskim širinama, prenosi Net.hr.
Nadolazeće stratosfersko zagrijavanje pomoći će u donošenju hladnoće i snijega u Sjedinjene Države, Kanadu te potencijalno i u Europu, stvarajući “prosinac za pamćenje” i potencijalno čak bijeli Božić.
Što je polarni vrtlog?
Polarni vrtlog je naziv koji opisuje široku zimsku cirkulaciju iznad sjeverne (i južne) hemisfere, objašnjava Severe Weather. Polarni vrtlog možete jednostavno zamisliti kao zid koji se vrti iznad i oko polarnih područja od površine do stratosfere (visine veće od 50 km), a unutra sadrži hladni polarni zrak.
Cijeli polarni vrtlog dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Svaki imaj različitu ulogu, pa ih se prati odvojeno. Ali oba dijela zajedno tvore cijelu zimsku cirkulaciju i rezultirajuće dnevno vrijeme na površini.
Onda kada je jak polarni vrtlog, snažna je i polarna cirkulacija. Time se zadržava hladniji zrak u polarnim područjima, sprečavajući njegov izlazak i stvarajući blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih srednjih geografskih širina.

Kada se polarni vrtlog poremeti ili čak potpuno uruši, puno mu je teže zadržati hladni zrak, koji može lako pobjeći iz polarnih područja u Sjedinjene Države ili druga područja srednjih geografskih širina. Ako više volite topliju/blažu zimu u Sjedinjenim Državama ili Europi, bit će vam drag snažan polarni vrtlog, ali ako želite pravo zimsko vrijeme s hladnoćom i snijegom, slab/poremećen polarni vrtlog je upravo ono što želite vidjeti.
Prema najnovijim analizama, polarni vrtlog trenutno ima normalnu veličinu, lijep kružni oblik i kreće se oko dugoročne prosječne jačine. Stratosferski polarni vrtlog izgleda kao velika ciklona s hladnom jezgrom blizu svog središta niskog tlaka.
Iako polarni vrtlog na ovoj razini u stratosferi izgleda pristojno, već se mogu vidjeti prvi znakovi problema. Počinje se formirati područje visokog tlaka, a slab val zagrijavanja već je vidljiv u vanjskim slojevima. Naime, može se vidjeti anomalija tlaka na istoj razini u stratosferi, što pokazuje da glavna jezgra polarnog vrtloga ima propisno niski tlak. Anomalija visokog tlaka razvija se u stratosferi i očekuje se da će se dalje povećavati i jačati.
Bijeli Božić?
Nad Europom trenutačno vidimo podršku za anomaliju hladnog zraka uglavnom nad sjevernim dijelovima, a potencijalno i u Velikoj Britaniji, ako se područje niskog tlaka nalazi niže. Ali, ovo je opet potpuno isti scenarij kao što smo vidjeli u prošlim ranim SSW događajima, koji obično snažno pogoduju hladnom zraku i snijegu u Sjedinjenim Državama i Kanadi.
Još smo u ranoj fazi procesa i ovi stratosferski događaji nisu svi isti, pa još uvijek ima više nego dovoljno vremena da prognoze pokažu širenje hladnijeg zraka u središnje i sjeverozapadne dijelove, kao što to obično čine neki događaji južnog i južnog toka (SSW) sredinom zime.

Gledajući dublje u prosinac, možemo vidjeti da se anomalija hladnog zraka nastavlja širiti, sada dosežući dalje u sjeverozapadnu Kanadu. To nam govori da prognoza očekuje da će sjeverni tok ostati stabilan, povlačeći hladniji zrak iz dubokog polarnog područja i prenoseći ga dolje u Sjedinjene Države.
Takav obrazac mogao bi ostati stabilan do kraja prosinca, što bi uvelike povećalo vjerojatnost bijelog Božića u mnogim dijelovima Sjedinjenih Država.

Gledajući prognozu snježnih padalina za prosinac, možete vidjeti dobru raspodjelu ukupnih snježnih padalina od Kanade do sjevernog, zapadnog i istočnog dijela Sjedinjenih Država. Snježni pokrivač također se širi preko ravnica. Ovo je prosjek za cijelu zemlju, tako da gledamo samo pokrivenost, a ne stvarne brojke.
Ovo je još jedan pozitivan znak da postoje dobre šanse za bijeli Božić dublje na jugu SAD-a nego u nekim nedavnim zimama. Na temelju gore navedenog trenda snježnih padalina i obrasca temperature površine, ovaj trend za sada izgleda doista obećavajuće – mogao bi biti snježni pokrivač i hladnije temperature nad velikim dijelom Sjedinjenih Država.






