Connect with us

Svijet

Glavni tajnik NATO-a: Ovo je najveće gomilanje vojnih snaga od Hladnog rata

Objavljeno

-

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg održao je pressicu za medije nakon sastanka s ministrima obrane zemalja članica u Bruxellesu.

“Rusija nastavlja gomilanje vojnih snaga oko Ukrajine. Razgovarali smo i o ovoj najozbiljnijoj sigurnosnoj krizi u Europi u nekoliko desetljeća. Saveznici pozdravljaju sve diplomatske napore, ali zasad ne vidimo nikakve znakove deeskalacije nan terenu, nema povlačenja vojnih snaga i opreme. To bi se dakako moglo promijeniti, no ono čemu sada svjedočimo je da je Rusija nagomilala snage koje su spremne napasti i to od Krima do Bjelorusije, ovo je najveća koncentracija snaga u Europi od Hladnog rata.

Od samo početka NATO saveznici su rekli da će ruska invazija imati visoku cijenu i razokrivali smo ruske planove akcije i dezinformacije. Nije kasno da se Rusija odmakne od ruba sukoba i odabere put mira. NATO je Rusiji poslao konkretne prijedloge no još čekamo odgovore. Već smo rasporedili veći broj vojnih snaga i brodova, ovo su obrambeni koraci, NATO nije prijetnja Rusiji. Ne znamo što će se dogoditi u Ukrajini, ali situacija je već pokazala da se suočavamo s krizom europske sigurnosti. Moskva je jasno dala do znanja da je spremna dovesti u pitanja temeljna načela povezana s našom sigurnosti.

Moram reći da je ovo novo normalno u Europi, stoga, danas su se ministri odlučili na opcije za daljnje jačanje NATO obrane, uključujući osnivanje novih borbenih grupa u jugoistočnoj i istočnoj Europi, isto tako Francuska se ponudila da će voditi takvu borbenu grupu u Rumunjskoj”, rekao je.

“Rusija spremna dovesti u pitanje temeljna načela naše sigurnosti”

Na pitanje što točno znači novo normalno i hoće li se nove borbene grupe osnovati bez obzira na ruske poteze, rekao je:

“Novo normalno znači da je Rusija pokazala da je spremna dovesti u pitanje temeljna načela naše sigurnosti. Pravo svake zemlje je da odabere svoj put i da NATO saveznici zaštite svoje članice. Rusija krši ta načela i gomila najveću koncentraciju vojnih snaga od Hladnog rata kako bi pokušala zastrašiti ostale zemlje u Europi kako bi prihvatili njihove zahtjeve. Sa žaljenjem moram reći da ne znamo što će se dogoditi, ali znamo što se već dogodilo. Rusija je pokazala spremnost da upotrijebi silu kako bi prisilila druge zemlje i kako bi pokušala promijeniti temeljna načela bitna za našu sigurnost.

Upravo zbog toga treba razmisliti o dugoročnijim prilagodbama na istoku. Zamolili smo zapovjednike da nam pruže neke savjete u tom smislu, uključujući i potencijalne nove borbene grupe. Mislim da je važno shvatiti da smo sada pokrenuli rad na dugoročnijoj prilagodbi NATO saveza i to je samo jedan element onog što smo činili posljednjih godina.

U posljednjih nekoliko tjedana i mjeseci smo raspodijelili više snaga na istoku saveza i osnažili strukture kako bismo se osigurali da možemo pratiti što Rusija radi i kako bismo umirli naše saveznike na istočnim granicama saveza i dali im do znanja da možemo brzo djelovati. Mi ne čekamo da se nešto dogodi, mi smo već puno toga učinili, ali još moramo razmotiti dugoročniju prilagodbu i o tome ćemo sljedećih tjedana”.

Hoće li to dodatno antagonizirati Moskvu?

“NATO je obrambeni savez, nije prijetnja Rusiji i mi mjescima i godinama govorimo da trebamo sjesti i saslušati zabrinutosti Rusije u pogledu sigurnosti i razgovarati o kontroli oružja. Ako su oni zabrinuti zbog nuklearnog naoružanja, najbolje bi bilo sjesti u dobroj mjeri, ali to mora biti uravnoteženo. Moguće je postići dogovor s Rusijom i u pogledu kontrole oružja, došlo je do zabrane projektila srednjeg dometa, no prije nekoliko godina propao je taj dogovor, ali samo zato što ga je Rusija prekršila. Traju strateški razgovori između SAD-a i Rusije u pogledu tih projektila. Mi nismo prijetnja, mi smo spremni na dijalog i naveli smo dugi popis konkretnih tema u vezi kojih možemo naći konsenzus. Mi nećemo primijeniti ofenzivne sustave u Ukrajini”, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Struja bi mogla znatno pojeftiniti, analitičari istražili pod kojim uvjetima

Objavljeno

-

By

Konzultantska kuća McKinsey provela je istraživanje prema kojem će električna energija ipak znatno pojeftiniti. No od toga ništa do 2025. i to samo ako se ostvari niz povoljnih uvjeta.

“Kako bi se postigao cilj sigurne, pristupačne i održive opskrbe električnom energijom za Njemačku do 2025., potrebno je masovno ubrzano širenje obnovljivih izvora energije”, objavili su konzultanti u Düsseldorfu, a javlja portal Fenix.

Istodobno bi se morali značajno proširiti kapaciteti za proizvodnju električne energije iz prirodnog plina. “Oni se kasnije mogu pretvoriti u bioplin i zeleni vodik kao goriva”, dodaje se u istraživanju.

Za sigurnost opskrbe također je potrebno nastaviti s radom elektrana na ugljen, čije je zatvaranje planirano do 2025., dok se ne pretvore u elektrane na plin s niskim emisijama koje mogu koristiti vodik. U studiji se zaključuje da bi navedene mjere mogle dovesti do veleprodajne cijene električne energije od 120 eura po megavatsatu.

McKinsey je naglasio da je to još uvijek tri puta više od povijesnog prosjeka od oko 40 eura po megavatsatu. Za usporedbu: prema Saveznoj agenciji za mreže, u trećem kvartalu prosječna tržišna cijena električne energije iznosila je 376 eura po megavatsatu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Što je streptokok A, bakterija koja je tako pogubna za djecu?

Objavljeno

-

By

ilustracija: Wikipedia

Zdravstveni dužnosnici u Ujedinjenom Kraljevstvu savjetuju roditeljima da budu na oprezu zbog infekcije streptokokom A, nakon što je šestero djece umrlo.

Restrikcije uvedene zbog pandemije koronavirusa, kao što su obvezne maske i distanca, više nisu na snazi u toj zemlji, što znači da se zaraze kao što je streptokok A lakše šire, a broj slučajeva narastao je u prošlih mjesec dana, piše CNN.

Poznat kao i streptokok skupine A, streptokok A može izazvati čitav niz simptoma, od onih lakših pa sve do vrlo ozbiljnih, no nije smrtonosan za većinu ljudi koji se zaraze.

Ne izaziva uvijek simptome

Strep A je bakterija koja se nalazi u grlu i na koži. Najčešće izaziva povišenu temperaturu i infekcije grla, a mnogi ljudi ga nose bez ikakvih simtpoma. Ipak, može se širiti na druge kašljem, kihanjem i bliskim kontaktom.

Simptomi zaraze uključuju bol pri gutanju, povišenu temperaturu, osip na koži i otečene krajnike i žlijezde. Zaraza je uobičajena u prostorima s mnogo ljudi kao što su škole i vrtići, objašnjava američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) na svojoj web stranici.

“Zaraza je obično poprilično bezopasna,” kaže Beate Kampmann, profesorica pedijatrijske zaraze i imuniteta.

“No, u vrlo rijetkim slučajevima kada bakterija proizvodi toksin, ona može doći do krvotoka i izazvati vrlo ozbiljna stanja” kao što su sepsa, upala srca ili toksični šok sa zatajenjem organa, upozorava ona.

Kampmann savjetuje roditeljima da bez odlaganja potraže medicinsku pomoć ako njihovo dijete izgleda “vrlo bolesno” i ima simptome kao što su povišena temperatura, povraćanje, bolovi u mišićima ili osip.

Da bi se zaraza ovom bakterijom potvrdila, bolničari koriste ili brzi antigenski test ili bris grla, kaže CDC.

Liječenje antibioticima

Invazivni streptokok A je izraz koji se koristi za slučajeve u kojima bakterija napadne tijelo i uđe u krvotok. Tada bolest postaje ozbiljna, objašnjava britanska Agencija za sigurnost zdravlja (UKHSA).

Ne postoji cjepivo za sprječavanje tih zaraza, no antibioticima se liječe uspješno.

“Ove godine vidimo povećan broj slučajeva streptokoka A no inače,” izjavio je u petak Colin Brown, zamjenik direktora agencije.

Povećanje broja zaraženih pogotovo je vidljivo u djeci mlađoj od 10 godina, dodaje UKHSA. Petero djece u Engleskoj je od bolesti umrlo, a jedna smrt je zabilježena u Walesu.

Podaci iz UKHSA pokazuju da je između sredine rujna i sredine studenog zabilježeno 2.3 slučajeva na 100.000 djece u dobi između 1 i 4 godine, što je porast u odnosu na prosjek od 0.5 slučajeva na 100.000 djece u godinama prije pandemije (2017.-2019.).

Kod djece u dobi između 5 i 9 godina, zabilježeno je 1.1 slučajeva na 100.000, u usporedbi s prosjekom od 0.3 u godinama prije pandemije.

Posljednji period velikog broja infekcija bio je između 2017. i 2018., kada je u istom vremenskom intervalu umrlo četvero djece mlađe od 10 godina.

Iz agencije je rečeno da ne vjeruju da je riječ o novoj varijanti, dodajući da je porast u broju zaraženih vjerojatno rezultat “bakterije koja kruži i društvenim okupljanjima.”

 
Nastavi čitati

Svijet

Postignut dogovor: EU uskoro zabranjuje uvoz ovih proizvoda

Objavljeno

-

By

Izvor: Viktor Bystrov/Unsplash

Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća EU-a postigli su u utorak ujutro politički dogovor o zakonu koji zabranjuje uvoz proizvoda u EU nastalih deforestacijom šuma.

Dogovor o uredbi o deforestaciji i degradaciji šuma trebaju još potvrditi zasebno Vijeće i Parlament, a uredba stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a.

Prema uredbi, uvoznici će morati dokazati da roba koju uvoze na teritorij EU-a nije nastala krčenjem šuma, što znači da stanovnici zemalja EU-a neće više moći konzumirati proizvode poput goveđeg mesa, kave, kakaoa, palmina ulja, soje i drva zbog čija je proizvodanja pridonijela krčenju šuma u raznim dijelovima svijeta.

Onima koji krše to pravilo prijete teške kazne, koje mogu dosegnuti 4 posto od njihova prometa u EU-u.

Glavni uzrok deforestacije i degradacije šuma proširenje je poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju pojedinih proizvoda. EU je jedan od većih potrošača robe povezane s deforestacijom i degradacijom šuma. Očekuje se da će ova uredba smanjiti potrošnju proizvoda iz lanaca opskrbe povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma te povećati potražnju EU-a za robom koja se proizvodi na zakonit način koji ne podrazumijeva deforestaciju.

Komisija je pozdravila privremeni politički dogovor. “Nakon usvajanja i primjene, novi zakon osigurat će da niz ključnih dobara stavljenih na tržište EU više neće pridonositi krčenju i degradaciji šuma u EU i drugdje u svijetu”, navodi Komisija.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu