Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

DRŽAVNI TAJNIK REGIONALNOG RAZVOJA I EU FONDOVA O NAJNOVIJOJ FINANCIJSKOJ OMOTNICI Erlić: “Nova Strategija do 2027. omogućit će dodatni iskorak Zadra”

Objavljeno

-

Foto: Facebook, HDZ Zadar

Izvor: Zadarski list

Pred nama je nova financijska perspektiva Europske unije u kojoj su Hrvatskoj na raspolaganju rekordno velika sredstva za ulaganje u razne razvojne sektore, a riječ je o gotovo 25 milijardi eura. O tome koliko je Zadar uključen u najnoviju financijsku omotnicu, odnosno što će se sve u našoj županiji financirati sredstvima europsklih fondova, razgovarali smo s državnim tajnikom u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šimom Erlićem.
Na nacionalnoj razini pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU izravno ste uključeni u proces programiranja nove financijske omotnice, odnosno određivanja u koja će se područja kanalizirati europska sredstva do 2027. godine. Kakve šanse danas ima Hrvatska, odnosno u kojem se pravcu razvijamo?
– Istina je kako je Hrvatskoj na raspolaganju nikad više sredstava za razvojna ulaganja iz europskih sredstava. S jedne strane ta su sredstva namijenjena bržem izlasku iz COVID krize, kako bi se izbjegao dugi i bolni proces oporavka. S druge strane, velika količina sredstava usmjeravat će se prema tranziciji javnog i gospodarskog sektora na održivije i zelenije načine funkcioniranja te digitalizaciju. Primjerice, dosta se inzistira na unaprjeđenju sustava odvajanja i recikliranju otpada, smanjenju onečišćenja od otpadnih voda, dekarbonizaciji, učinkovitijem korištenju vodnih resursa, primjeni zelenijih rješenja u industriji i proizvodnji te jednoj cjelovitoj digitalizaciji javnih usluga za građane.

Iskoristit ćemo svoju poziciju u EU

Koliko će europskog novca biti usmjereno na razvoj gospodarstva, industrije i inovacija?
– S obzirom na trenutačni tijek pregovaračkog procesa i prioritete naše države, vidljivo je kako će veliki dio sredstava biti usmjeren u industriju, inovacije i stvaranje povoljnijeg poduzetničkog okruženja. Smatram da je za Hrvatsku to sada ključan trenutak koji moramo iskoristiti te s ovim ulaganjima u gospodarstvo potaknuti zdravi rast temeljen na proizvodnji i uslugama visoke dodane vrijednosti. Jedino tako se može osnažiti ekonomska baza i stvoriti nova kvalitetnija radna mjesta koja će privući kvalitetne kadrove te nas učiniti konkurentnijima. Sredstva koja se investiraju u gospodarstvo i stvaranje povoljnijeg okruženja za rast i razvoj poduzetništva imaju puno veći takozvani multiplikativni efekt u usporedbi s drugim ulaganjima, odnosno mogu, ako se dobro usmjere, kako mi kažemo od dva stvoriti četiri. Upravo je sada ključno u ovoj drugoj financijskoj perspektivi EU-a i s gotovo 10 godina našeg članstva u Uniji iskoristiti svoju poziciju i stečeno iskustvo na najbolji mogući način.
Koje su novosti za gradove u novoj financijskoj perspektivi? Primjerice, kakve se prilike nude za Zadar koji je i u dosadašnjem programskom razdoblju bio među najuspješnijima u korištenju EU sredstava?
– Poučeni iskustvom prošlog razdoblja, za novo financijsko razdoblje u Ministarstvu smo pristupili osmišljavanju novog pristupa odnosno novog instrumenta za razvoj gradova. Jedan od ključnih instrumenata za razvoj gradova do sada je bio ITU instrument Europske unije preko kojeg su se u Zadru primjerice financirali Centar za mlade, uređenje Tuđmanove ulice s inteligentnim prometnim sustavom, Poduzetnički inkubator, zona Crno i niz drugih projekata. U novom razdoblju stavili smo još veći naglasak na ITU instrument i njime želimo pokrenuti cjeloviti urbani razvoj Hrvatske, jer smo svjesni činjenice da su gradovi pokretači razvoja i motori razvoja regija. Novi ITU instrument ponudit će šire mogućnosti ulaganja, izdašnija sredstva, više fleksibilnosti u kombinaciji s drugim financijskim instrumentima, te će dati slobodu gradonačelnicima i gradovima da svojim strategijama usmjere razvoj gradova u onim pravcima za koje smatraju da su za njih najvažniji.

Dosad smo bili iznimno uspješni

Ovakva praksa zapravo znači i dodatnu priliku za zadarske projekte?
– Zadar je u ITU instrumentu dosad bio iznimno uspješan, a vjerujem da će u narednom razdoblju nova Strategija za naš grad do 2027. omogućiti dodatni iskorak Zadra, tako da on uistinu maksimalno iskoristi svoj razvojni potencijal koji nedvojbeno ima kao prirodni centar središnjeg Jadrana. Na kraju smo jednog razvojnog ciklusa i na pragu prijelaza u novu razvojnu eru grada. Trenutačno se iz EU fondova realiziraju iznimno veliki i značajni kapitalni projekti osnovne infastrukture: projekt sustava odvodnje aglomeracije Zadar – Petrčane te projekt Centra za gospodarenje otpadom, koji će pridonijeti višim ekološkim standardima i efikasnijem i održivijim načinima zbrinjavanja otpada, ali je istodobno važan preduvjet za zatvaranje odlagališta na Diklu. Rješavanjem ovih velikih dugogodišnjih gradskih projekata završavamo s jednom razvojnom fazom i prelazimo u drugu fazu razvoja grada koja će biti manje opterećena izgradnjom osnovne infrastrukture, a trebala bi ponuditi neke nove mogućnosti, samim time i novu perspektivu u razvoju grada.
Koji su to novi gradski projekti za iduću EU perspektivu?
– Niz je javnih projekata koji se u gradu sada razvijaju, a kroz koje će se taj novi smjer moći realizirati uz pomoć fondova EU-a. Od daljnjih ulaganja u širenje zone Crno koja s izvrsnim prometnim rješenjima u sljedećem desetljeću može postati motor gospodarskog i industrijskog razvoja Zadra, zatim modernizacije i širenja kapaciteta Zračne luke Zadar koja ima veliki značaj za povezanost Zadra s međunarodnim destinacijama te novih ulaganja u razvoj i širenje kapaciteta zadarskog Sveučilišta, posebice kroz ulaganja u sklopu novog sveučilišnog kampusa. Uz sve to, svakako treba istaknuti projekte uređenja gradske šume na Musapstanu kao zelene gradske oaze, zatim mreže gradskih biciklističkih staza i novih rješenja u području urbane mobilnosti poput cjelovitih prometnih rješenja za efikasnije parkiranje, rekonstrukcije gradskog Autobusnog kolodvora te razvoja novih pametnih rješenja za informiranje u prometu, kao i digitalizacije javnih gradskih usluga.

Nastavit ćemo razvijati lokalno poduzetništvo

Što nam konkretno na lokalnoj razini donose Nacionalni plan oporavka i otpornosti i sredstva Kohezijske politike EU za plan od 2021. – 2027. godine?
– Svi ovi projekti već su dulje vrijeme pažljivo pripremaju i dio su razvojnog puta Zadra, a njihova realizacija tražit će se kroz EU sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost te nove omotnice sredstava za Kohezijsku politiku. Ono što bih svakako izdvojio kao pravac koji trebamo nastaviti podupirati i dalje jest razvoj start-up tvrtki na području grada te stvaranje povoljnijih uvjeta za razvoj IT industrije u Zadru, jer su to trendovi koje prate svi razvijeni gradovi i vrlo su važni radi dinamiziranja lokalne poduzetničke scene. Izgradnjom poduzetničkih inkubatora, co-working prostora i centara za kreativnu industriju zadnjih se godina puno napravilo i postavio se dobar temelj za razvoj u tom pravcu. Uz pomoć novih dostupnih sredstava EU, vjerujem kako tu možemo postići dodatni iskorak, te nastaviti dodatno razvijati lokalno poduzetničko okruženje u razdoblju koje je pred nama.
Idu li već u ovoj godini neki natječaji i što tu možemo očekivati?
– Trenutačno se pri svim ministarstvima pripremaju natječaji iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, tako da očekujemo veliki pritisak na kapacitete svih budućih korisnika projekata. Baš zato u zadnje vrijeme vrlo intenzivno informiramo zainteresiranu javnost i potencijalne korisnike EU projekata da obvezno sada iskoriste trenutak i što kvalitetnije pripreme projekte, jer poslije neće biti toliko vremena kada krene provedba. Već u prvoj polovici godine za očekivati je EU natječaje za izgradnju vrtića i škola s ciljem nacionalne reforme školstva za školu u jednoj smjeni. Znam da grad puno radi po tom pitanju i da će biti spreman za te natječaje, a tijekom godine je za očekivati i javne pozive za energetsku obnovu javnih zgrada.

Investicije u kulturnu baštinu

Prethodnih godina u Zadru su iz EU fondova obilježila ulaganja u kulturu. Od projekta uređenja bedema, Kneževe i Providurove palače pa do Centra za mlade, stare Tehničke škole i Centra za podvodnu arheologiju. Očekuju li nas i dalje takve investicije ili kultura više nije fokus nove EU perspektive ?
– Zadar je grad kulture, a ove investicije u kulturnu baštinu i kulturne kapacitete podignut će naš grad značajno iznad nacionalnog prosjeka u tom segmentu. Te investicije ne samo da su sačuvale i oplemenile baštinu, nego i otvaraju cijeli niz novih mogućnosti za kulturno djelovanje. Tako sada imamo kapacitete za ugošćavanje svjetski priznatih izložbi, što do sada nismo imali gdje napraviti, zatim prezentaciju povijesti i identiteta grada na suvremen način, ali i organizacije niza drugih »životnih« kulturnih događanja, od koncerata, projekcija filmova, različitih kulturno-edukativnih radionica u vrhunskim prostorima u centru grada. Time se stvaraju mogućnosti za edukaciju publike i stvaranje nekomercijalnih kvalitetnih kulturnih sadržaja koji će poprimiti puno širi značaj u ukupnoj kulturnoj i zabavnoj ponudi grada. Sada se razvojni učinci tih ulaganja još uvijek ne vide, ali za koju godinu vidjet će se puni reformski karakter gradske kulturne scene, što zasigurno može stvoriti jednu novu atmosferu i novu kreativnu energiju u gradu. Svim ovim ulaganjima u kulturi završeni su projekti čija priprema i razvoj su obilježili zadnje desetljeće, a nove mogućnosti kroz EU fondove u sljedećih pet, šest godina otvaraju se za uređenje perivoja bastiona Citadela kao prostora ljetne pozornice, uređenje Trga sv. Frane te proširenja kapaciteta Gradske knjižnice Zadar, čime bi se napokon ova ključna gradska kulturna institucija podigla na još viši nivo.

______________________________________________________________________________________________

Suradnja zadarskih kadrova u Zagrebu

Kako funkcionira rad u Vladi i na koji se način vodi računa o zadarskim projektima? Surađujete li po tom pitanju često sa zadarskim snagama u Zagrebu?
– Naravno, nas je petero državnih tajnika koji smo izravno zaduženi za različite vladine resore po ministarstvima. Od prometa gdje je Josip Bilaver, poljoprivrede sa Šimom Mršićem, socijalne politike s Majom Pletikosa te zdravstva gdje imamo Silvija Bašića. Tu je i državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan, ali ima još zadarskih kadrova i u Saboru i pri Uredu predsjednika Vlade, kao i u brojnim drugim upravama ministarstava na istaknutim pozicijama. Svi mi međusobno se susrećemo, vidimo i čujemo na dnevnoj razini, na raznim tijelima Vlade i ministarstava, ali i manje formalno kako bi rješavali brojna otvorena pitanja i probleme s područja grada i županije.

U stalnoj koordinaciji s lokalnom vlasti

Iako ste poslom vezani za Zagreb, zadarski kadrovi često su na terenu diljem naše županije te se i u tom dijelu vidi koliko ste na raspolaganju svima koji žele realizirati projekte za razvoj svojih općina i gradova kao i same Županije. Jeste li zadovoljni koordinacijom s lokalnom vlasti?
– U stalnoj smo koordinaciji sa županom, gradonačelnikom Zadra te svim ostalim gradonačelnicima i načelnicima općina. Nastojimo svima njima, ali i pročelnicima, direktorima javnih poduzeća i ustanova maksimalno biti na raspolaganju iz Zagreba i pružati im informacije koje su ključne za kvalitetnu pripremu razvojnih planova i projekata. Naravno, sve to kako bi zajedničkim snagama osigurali da se ključni i strateški zadarski projekti pronađu u okvirima vladine politike, odnosno ključnih razvojnih programa putem kojih se provode financiranja. U Zadru smo redovno, ja osobno svaki tjedan, tako da smo gotovo na dnevnoj razini uključeni u rješavanje brojnih pitanja od interesa za grad i županiju. Kao država se uistinu nalazimo u jednom specifičnom razdoblju, prijelaznom između dvije EU perspektive s nikad više dostupnih EU sredstava. Zato je u ovoj fazi priprema i suradnja na svim nivoima ključna kako bi Zadar maksimalno iskoristio povijesnu priliku koja je pred nama.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

KISTANJE: Nadbiskup Puljić predvodio završetak proslave jubileja 25 godina od dolaska Janjevaca u Kistanje

Objavljeno

-

By

Proslava jubileja 25 godina od dolaska Janjevaca iz Janjeva u Kistanje (1997.-2022.) završena je svečanim koncelebriranim misnim slavljem na blagdan sv. Nikole biskupa u utorak, 6. prosinca koje je u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Kistanjama predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Prve janjevačke obitelji došle su iz rodnog Janjeva na Kosovu u Kistanje u zadarskom zaleđu u subotu prije Cvjetnice, 22. ožujka 1997. godine. Bilo je to  duhovno i egzistencijalno simbolično i providonosan čin, da uoči proslave Cvjetnice, kada Crkva slavi svečani ulazak Isusa Krista u Jeruzalem, Janjevci ulaze u ‘svoj Jeruzalem’, u svoj novi dom, Kistanje. Nakon križa nesigurnosti i pritisaka koji su ih prisilili na odlazak s Kosova, dolaze u svoju hrvatsku domovinu koju su njihovi preci bili napustili prije sedam stoljeća.

Svečanosti tijekom cijele 2022. godine u Kistanjama bile su u znaku spomena i zahvale Bogu za podizanje i izgradnju novih domova i života u Kistanjama, kada su se Janjevci, najstarija hrvatska dijaspora, na osobit način prisjećali svoga dolaska; u zahvalnosti sv. Nikoli, zaštitniku Janjevca kojemu se oni osobito utječu a koji je i zaštitnik putnika, iskustvo koje su Janjevci u svojoj povijesti više puta doživljavali.

„Sv. Nikola je s vama ne samo preko njegovog kipa u vašoj župnoj crkvi sv. Nikole, nego i preko vaše duge povijesti tijekom koje ste častili sv. Nikolu u svom rodnom Janjevu i u Kistanjama za koje volite reći da su vaše novo Janjevo.   Sv. Nikola je oličenje dobrog pastira, kako smo slušali iz navještenog Evanđelja i Petrove poslanice. Sv. Nikola je pastir koji je bio spreman dati svoj život za ovce svoje, pastir koji osluškuje potrebe svoga stada, pastir koji razumije i koji je blizu. To možemo reći za njega, a i vi sami to ste iskusili i možete potvrditi da je tako“ rekao je nadbiskup Puljić u obraćanju Janjevcima.

Pojasnivši grčko značenje imena Nikola koje se sastoji od riječi nike,što na grčkom znači pobjeda i laos, što znači narod, nadbiskup je rekao da bi se za ime Nikola moglo reći da znači „član nepobjedivog naroda“.

„Znači da je to potomak pobjedničkog naroda, naroda koji pobjeđuje, koji pobjeđuje i sebe, zlo u sebi. Pobjednik! Biti pobjednik je nešto lijepo. Natjecanje u dobru, u raznim aktivnostima, to čovjeka čini većim“ rekao je mons. Puljić.

Sv. Nikola je „dragi zimski, predbožićni i obiteljski svetac kojega s posebnim uz­buđenjem i radoznalošću očekuju i vole djeca, jer ih dari­va i nagrađuje“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da ga svojim svecem i zaštitnikom smatraju djeca i hodočasnici, trgovci i ljekarnici, ribari i mornari, sudci i odvjetnici.

„Sv. Nikola vodio je brigu o duhovnom i materijalnom dobru svojih vjernika. U više navrata isprosio je prestanak suše, smirivanje valova i protjerivanje zlih duhova, liječio je bolesnu djecu. Njegovo čašćenje, još od Srednjeg vijeka, postalo je dijelom pučke pobožnosti koja je stigla i do naših krajeva“ rekao je mons. Puljić.

Nikola je živio u 4. st., a umro je 324. godine u visokoj starosti. „Bio je biskup u gradu Miri, u današnjoj Turskoj. Postao je biskupom Mire u vrijeme progona kršćana koje su provodili rimski carevi, pa je biskup morao biti ne samo pobožan i dobar, već i hrabar čovjek. A Nikola je bio hrabar“ naglasio je mons. Puljić.

„Isticao se dobrotom prema bližnjemu, a strogoćom pre­ma sebi. Od početka je štovan na Istoku i na Zapadu. Šest stoljeća poslije njegove smrti, 1087., njegove relikvije donesene su u ta­lijanski grad Bari, gdje ga i sada osobito štuju“ podsjetio je mons. Puljić.

Svoju velikodušnost pokazao je i kada je nakon smrti svojih roditelja siromasima razdijelio svoje veliko nasljeđe te se posvetio svećeničkoj službi. Prema predaji, kao biskup doznao je da je neki plemić osiromašio, a imao je tri kćeri za udaju. Nije mogao kćerima osigurati miraz, pa je sv. Nikola potajice pomagao tu obitelj zlatnicima te je čovjek mogao dati miraz za udaju svojih kćeri.

„Nikola nije htio da se za to sazna, rekao je tom čovjeku da o tome ne govori svima. Dakle, činiti dobro, ali ne da se o tome priča ‘na velika zvona’, nego neka ne zna ljevica što čini desnica“ potaknuo je mons. Puljić.

Za vrijeme hodočašća sv. Nikole u Svetu zemlju, pod olujnom prijetnjom potonuća lađe, Nikola je s vjerom zaprijetio valovima i oluji neka utihnu. Postao je i zaštitnik mornara i putnika čije su slike u lukama diljem svijeta.

Nadbiskup je pojasnio i značaj crkvenog vremena, došašća, kada se slavi blagdan sv. Nikole. U pripremi za Božić, čitanja ovih dana potiču nas i pozivaju da pripravu učinimo na pravi način, rekao je mons. Puljić.

„U pripremi za Božić mislimo uglavnom na materijalno. Važno je i to, ali najvažnija je duhovna priprava. To znači, pomiri se s Bogom, s članom obitelji, sa susjedom. Pomiriti se najbolja je priprava da Bog dođe“ istaknuo je nadbiskup.

Značenje duhovne priprave pojasnio je tumačeći i Božju riječ po proroku Izaiji koji govori Gospodin dolazi.

U tom kontekstu, Izaija upotrebljava četiri slike iz prirode: svaka dolina nek’ se povisi, svaka gora i brežuljak neka se spusti, što je krivudavo neka se izravna, što je hrapavo neka se izgladi!

Pojašnjavajući Izaijinu želju Svaka dolina nek’ se povisi, nadbiskup je rekao kako nam je teško kada na cesti naiđemo na udubine, rupe. Volimo da je cesta ravna.  

„Doline u Izaijinom smislu znače: ako sumnjate, ako vas je uhvatio pesimizam,  tuga, žalost, trgni se. Gospodin dolazi da te oslobodi te tuge, ispuni nadom i vjerom u Boga koji sve drži i sve vodi.

Izaija kaže Svaka gora i brežuljak neka se spusti. Brdo bi bila oholost. Po našoj prirodi mi smo skloni misliti na sebe, ne vidimo druge. Dapače, druge omalovažavamo, gledamo s visoka. To se Gospodinu ne sviđa, ne može doći gdje oholost vlada. Smanjimo oholost, budimo ponizni, to se Gospodinu sviđa. Snizite brežuljke oholosti, neka se spuste“ potaknuo je mons. Puljić.

Glede Izaijinog Što je krivudavo neka se izravna nadbiskup je rekao kako smo po baštini istočnog grijeha skloni krivudati u našim slabostima. „Teško je voziti kad je krivudava cesta, moraš smanjiti brzinu. Bog voli putove usmjerene prema njemu, to je najbolja priprava za Božić“ istaknuo je mons. Puljić.  

Izaijino Što je hrapavo neka se izgladi nadbiskup je usporedio s našim hrapavim odnosima u obitelji, susjedstvu, među mjestima, narodima, nezdravim odnosima jednih prema drugima.

„Poštuj bližnjega i drugačijega, po kulturi, rasi… Sve moramo voljeti. Ako to ne činimo, stvaramo hrapavo područje. Ti hrapavi tereni trebaju se izgladiti. To  je najbolji način kako se pripravljamo za Božić“ potaknuo je mons. Puljić.

Istaknuvši da je sv. Nikola popularan svetac na Istoku i na Zapadu, štuju ga katolici i pravoslavci, Istok i Zapad, Stari i Novi svijet, nadbiskup je rekao da se Nikola raduje kada se kršćani razumiju i poštuju.

Opisao je osobnost sv. Nikole i temeljem imaginarnog razgovora između jednog teologa i sv. Nikole.

Na pitanje kome sv. Nikola pripada; je li ostao biskup u Miri, na obali Egejskoga mora u Maloj Aziji na Istoku gdje je vršio biskupsku službu ili se preselio na Zapad, u Italiju u Bari, sv. Nikola kaže kako je za života najviše bio u Miri, na Istoku, ali poslije smrti, od kraja 10. st., prenijeli su ga na Zapad, u Bari.

„Tako sam po rođenju istočnjak, a po štovanju istočnjak i zapadnjak. U moje doba nije bilo diobe na istočne i zapadne kršćane, na katolike i pravoslavce. Bijaše jedna vjera, jedna ljubav, jedno srce i jedna duša“ kaže sv. Nikola u razmatrajućem razgovoru jednom teologu.

Glede brojnih čudesa koja je učinio: oslobodio je tri vojnika, spasio mornare, očuvao zemlju od nevremena, pomagao putnicima, uskrisio tri klerika, sv. Nikola kaže: „’Poznato vam je da Bog čini čudesa, nitko drugi’. To je Božje djelo. Nikola je ponizan, ništa ne pripisuje sebi. Ako je učinio nešto dobro, to je Božje djelo učinjeno preko njega“ rekao je mons. Puljić.

Sv. Nikoli posvećene su brojne crkve diljem Europe i svijeta. Samo u Rimu ima 85 crkava, kapelica i samostana. Uz to, zaštitnik je pravoslavne Grčke i Rusije. Molbe za pomoć i savjet stižu mu sa svih strana.

Na tu činjenicu, „sv. Nikola kaže da ne gleda odakle mu dolaze molbe, jesu li iz katoličke ili pravoslavne sredine; jesu li pisane ćirilicom, latinicom, grčkim ili arapskim. Najvažnije je da su stigle s pouzdanjem i ljubavlju. To preporuča Svemogućemu, a on radi što on smatra da je za njih najbolje.

Tko se obraća s pouzdanjem, može se nadati uslišanju. Sv. Nikola dopratio je i vas iz Janjeva. Prati vas i u Kistanjama i pratit će vas dok god se njega spominjete. Neka i dalje čini čudesa putnicima i mornarima, obiteljima i siromasima. Ne umara se pomagati svim osobama i narodima, na Istoku i na Zapadu. Nikola je već za vrijeme svoga života i poslije smrti, kao biskup Myre postao vrlo čašćen svetac na Istoku i na Zapadu“ poručio je nadbiskup Puljić.

Na misi je sudjelovao i protojerej Bojan Savić, pravoslavni paroh iz Benkovca. Nadbiskup je izrazio zadovoljstvo što je prisutan. Za vrijeme mise, mons. Puljić je posredstvom župnika Ivana Perkovića pozvao paroha Savića da dođe do oltara kada mu je nadbiskup Puljić pružio mir kod liturgijske geste i poziva da pružimo znak mira jedni drugima. 

Proslava jubilarne godine 25 godina od dolaska Janjevaca u Kistanje

Prije proslave župnog blagdana, u Kistanjama je trodnevnu duhovnu obnovu predvodio don Josip Radić i zajednica Omnia Deo.

Ususret blagdanu, u nedjelju 4. prosinca u župnoj crkvi sv. Nikole u Kistanjama održana je svečana Akademija tijekom koje su se Janjevci prisjetili svoje bogate sedamstoljetne povijesti i zaštite koju su doživjeli po zagovoru sv. Nikole, uvijek u povjerenju Bogu i otvoreni životu. Janjevačke obitelji su brojne djecom i iz njih potječu mnoga duhovna zvanja.

Akademiju su riječju i pjesmom vodili književnik Ante Nadomir Tadić Šutra i kistanjski župni zbor sv. Cecilije pod vodstvom s. Blaženke Delonga.

Za vrijeme Akademije, kistanjski župnik don Ivan Perković prigodne darove uručio je prvom kršteniku u župi Kistanje prije 25 godina, to je Marin Matić. Zatim, prvom vjenčanom paru u Kistanjama po dolasku Janjevaca, a to su Ljiljana i Božidar Palić te don Gašparu Dodiću, prvom župniku u Kistanjama po dolasku Janjevaca u Zadarsku nadbiskupiju.

Proslava jubilarne godine dolaska u Kistanje počela je 9. svibnja 2022. slavljem blagdana prijenosa moći sv. Nikole i 15. obljetnice posvete nove župne crkve Sv. Nikole u župi Prikazanja BDM u Kistanjama koje je predvodio gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.

Zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić 23. listopada krstio je šesto i sedmo dijete iz janjevačkih obitelji Petra i Kristine Golomejić te Antona i Lidije Đurić.

U Kistanjama je ove godine prvi put održano i đakonsko ređenje, 5. studenoga koje je predvodio koadjutor Zgrablić. Uz Mladena Protića, za đakona je zaređen i Mario Karadakić, sadašnji tajnik nadbiskupa Puljića koji je rodom Janjevac iz Kistanja.

U znaku proslave jubileja u Kistanjama bio je i spomen bl. Serafina Glasnovića Kodića, janjevačkog mučenika čija se velika slika nalazi u kistanjskoj župnoj crkvi i čijem se zagovoru Janjevci utječu, zatim proslava blagdana Gospe od Zdravlja kojoj se osobito utječu jer je prva župna crkva u Kistanjama posvećena Prikazanju BDM.

Ove jubilarne godine proslavljeno je i deset godina od osnutka Marijanske vinkovske mladeži (MVM) u Kistanjama koji su bili prva župna zajednica mladih u Hrvatskoj posvećena toj karizmi. MVM je zajednica posvećena sv. Katarini Laboure kojoj je Marija savjetovala da se osnuje zajednica mladih koja bi svjedočila duh sv. Vinka u brizi za siromahe, po geslu “Po Mariji k Isusu”.

Zajednica je prisutna u 66 zemalja i ima više od sto tisuća članova. Središte Međunarodnog društva MVM-a je kapela Čudotvorne medaljice u Parizu (Rue du Bac), mjestu Marijina ukazanja Laboure kojoj je za prvog ukazanja 18. srpnja 1830. Gospa rekla: “Želim da se osnuje udruženje mladeži na koje ću izliti mnoge milosti”.

Naime, u Kistanjama veliki trag svojim marljivim djelovanjem ostavljaju sestre milosrdnice koje tu djeluju, čija je prisutnost karizme utjecala i na zvanje mladih redovnica milosrdnica iz župe Kistanje.   

Ines Grbić  

Foto: Župa Kistanje
 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

35-GODIŠNJAK U PRITVORU Policija pronašla predmete ukradene iz crkve sv. Šime – dio zakopan u parku, dio rastaljen

Objavljeno

-

By

Policijski službenici Policijske postaje Zadar dovršili su kriminalističko istraživanje nad 35-godišnjim hrvatskim državljaninom kojeg se sumnjiči za kazneno djelo Teška krađa počinjeno na štetu Zadarske nadbiskupije.

Odmah nakon zaprimljene dojave, policijski službenici su poduzeli intenzivne mjere i radnje u cilju utvrđivanja počinitelja kao i pronalaska otuđenih predmeta.

U utorak, 06. prosinca 2022. godine na području Zadra uhitili su 35-godišnjaka koji se dovodi u svezu s počinjenjem ovog kaznenog djela.

Sumnjiči ga se da je od 23. do 27. listopada ove godine provalio u crkvu na području Poluotoka u Zadru odakle je otuđio pozlaćene dijelove relikvije (škrinje).

Tijekom kriminalističkog istraživanja, pronađeni su dijelovi dva pozlaćena stupića koje je osumnjičenik zakopao na dvije lokacije na skrovitom dijelu parka na području grada Zadra. Na mjestu događaja proveden je očevid kojim su izuzeti pronađeni predmeti dok je jedan manji dio pozlaćenog stupića osumnjičenik prethodno rastalio i prodao u jednoj zlatarnici na području Zadra. Rastaljeni dio relikvija policija je također izuzela.

Nadalje, sumnjiči ga se da je tijekom noći 29./30. listopada ove godine u Zadru u Ulici kralja Dmitra Zvonimira, namjerno oštetio tri parkirana automobila, na način da je na dva automobilima BMW, zadarskih i našičkih registracijskih oznaka, oštetio prednja vjetrobranska stakla te na automobilu Mercedes splitskih registarskih oznaka oštetio staklo na vratima.

Protiv 35-godišnjaka se nadležnom državnom odvjetništvu podnosi kaznena prijava zbog kaznenih djela Teška krađa i Oštećenje tuđe stvari, te je jučer nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave zadarske.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST: U petak bez vode Put Bokanjca i Skročini, u ponedjeljak Briševo!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu u Zadru, dana 09.12.2022. godine (petak) u vremenu od 08:00do 14:00h bez vode biti će potrošači u ul:

ulica Put Bokanjca od kuć.br. 61 do kuć.br. 69

ulica Put Skročini

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Put Bokanjca, kod kuć.br. 67.

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu dana 12.12.2022. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00do 14:00h bez vode biti će potrošači u mjestu Briševo.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju  biti će smještena u ulici Samostalne satnije Briševo kod k.br.47.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu