Connect with us

Hrvatska

Delta vs. omikron: Koje su razlike u simptomima?

Objavljeno

-

Korona brojke i u četvrtak su bile visoke – 10.500 novozaraženih na PCR testovima. No omikron je postao dominantan soj koji, čini se, ipak izaziva blaže simptome od prethodnih varijanti.

Koje su razlike u simptomima između delte i omikrona?

Ovo su simptomi karakteristični i za jedan i za drugi soj koronavirusa.

“Dosta ljudi se žali na grlobolju kao jedan od prvih simptoma omikrona. I kod omikrona i kod delte dominantni su ovi simptomi: povišena tjelesna temperatura, kašalj, umor, bolovi u mišićima, glavobolja, curenje iz nosa, grlobolja, kratak dah.

Mnogi su gubili miris i okus kod delta varijante, što je rijetkost kod omikrona. I također kod omikrona u odnosu na deltu češća je pojava blažih simptoma kod gornjih dišnih puteva. Dakle, sve ovisi od osobe do osobe, ali u pravilu omikron je dosta blaži soj od delte”, pojasnila je reporterka u Dnevniku Nove TV.

Što se tiče hospitalizacija kad se usporedi jedna i druga varijanta, neka istraživanja pokazuju da su osobe zaražene omikronom imale od 40 do 80 % manju vjerojatnost hospitalizacije u odnosu na osobe zaražene delta varijantom pogotovo ako su cijepljene.

“U posljednjih nekoliko dana broj hospitalizacija raste u odnosu na početak i sredinu mjeseca, vidjet ćemo kako će se situacija razvijati u idućim tjednima”, kazala je Valentina Baus.

Znamo da se omikron brzo širi, a evo što kažu brojke – koliko brzo zaražava populaciju.

Prvi slučaj delte u Hrvatskoj zabilježen je u posljednjem tjednu travnja prošle godine. Prvi slučaj omikrona u Hrvatskoj se pojavio početkom prosinca.

U prvih mjesec dana otkako se delta pojavila u Hrvatskoj zabilježeno je 32.260 novih slučajeva.

U prvih mjesec dana od pojave omikrona zabilježeno je ukupno 117. 690 novih slučajeva.

Podaci su zbroj službenih brojeva iz priopćenja Stožera – samo treba uzeti u obzir da je vrijeme postajalo sve toplije, ljudi su više vremena boravili vani u vrijeme pojave delte, a za vrijeme pojave omikrona bila je zima, dosta druženja zbog blagdana. No, ipak – ta razlika u brojevima je stvarno velika i dovoljno govori o brzini širenja jedne i druge varijante.

Detalji oko covid-potvrda

Baus je razjasnila i detalje oko covid-potvrda:

“U ovom trenutku ako ste cijepljeni, covid-potvrda vam vrijedi godinu dana, a ako ste preboljeli virus onda 6 mjeseci. No, mnogi se pitaju što ako su cijepljeni, onda nedugo nakon toga zaraženi – poništava li preboljenje cijepljenje i koja im potvrda vrijedi? Odgovor je da koristite onu koja vam vrijedi duže. Za to će vam trebati doduše malo matematike – uglavnom ako vam je prošlo dugo od cijepljenja, a zarazili ste se sada onda bi vam preboljenje moglo možda malo produžiti trajanje covid-potvrde. Međutim, najvjerojatnije će doći do izmjena trajanja covid-potvrda. Idućih dana ćemo znati sve detaljnije”.

Najviše zaraženih kod osoba srednje životne dobi i djece školske dobi

Kazala je i u kojoj dobnoj skupini u ovom trenutku ima najviše zaraženih.

Prema njezinim riječima, u zadnjih tjedan dana najveći brojevi oboljelih bilježe se kod osoba srednje životne dobi i djece školske dobi.

Tako osobe srednje životne dobi od 30 do 59 godina čine 48,5% novooboljelih potvrđenih PCR-om u posljednjih tjedan dana, a 28% su djeca i adolescenti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati među prvima u svijetu dobili digitalnu putovnicu: Poznato kako će funkcionirati

Objavljeno

-

By

AKD

Brži i jednostavniji prelazak granice, mogućnost najave dolaska na odredište i maksimalna sigurnost i pouzdanost samo su neke od prednosti korištenja digitalne putne vjerodajnice (eng. Digital Travel Credential – DTC), projekta čiju izradu, korištenje i pohranu trenutačno testiraju Hrvatska i Finska.

Krajnji cilj pilot projekta jest olakšavanje putovanja i unapređenje sigurnosti putnika putem najnovijih tehnoloških rješenja, a uz finsko-hrvatsko projektno partnerstvo provodi se još jedan međunarodni pilot projekt između Nizozemske i Kanade.

Među prvima u svijetu

S hrvatske strane pilot provodi AKD, koji je uspostavio sustav za izradu i korištenje DTC-a, i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), koje je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman uspostavilo sustav i instaliralo potrebnu opremu za provođenje DTC kontrole, a za odlazne letove prema i dolazne letove iz zemalja van Šengenskog područja (trećih zemalja).

Hrvatski građani su tako među prvima u svijetu mogli testirati digitalnu putnu vjerodajnicu, razvijenu na temelju specifikacije Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). S obzirom na to da se temelji na ‘hibridnom’ konceptu koji kombinira putnu vjerodajnicu u digitalnom obliku, kao i fizičku komponentu koja je s njom povezana, digitalna putovnica jamči najvišu razinu sigurnosti.

AKD

Što se može s digitalnom putovnicom?

DTC je digitalna verzija fizičke putovnice na pametnom telefonu koja omogućava građanima unaprijed najaviti svoj dolazak na određenu destinaciju i time značajno smanjuje vrijeme čekanja na graničnim kontrolama i omogućava brži i jednostavniji prelazak granice.

MUP i AKD pozivaju građane da skinu mobilnu aplikaciju Certilia, preuzmu svoj mobilni identitet, valjanu putovnicu ili eOI dodaju u hrvatski wallet te postanu dionici ovog zanimljivog projekta. Trebaju li pomoć – imaju je u svim većim policijskim upravama. Do 15. ožujka 2024. u Certilia mobilni wallet je dodano više od 14.000 putnih dokumenata, a testeri i sudionici su iz Certilije hrvatskoj graničnoj kontroli poslali preko 600 najava putovanja u treće zemlje.

Podsjetimo, AKD i MUP u provedbi projekta DTC sudjeluju s partnerima Finskom graničnom stražom, Finnairom, Finskom imigracijskom službom, Finskom policijom i Finnaviom. Projekt je vrijedan 2,3 milijuna eura, a financira ga Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije.

Ukupni budžet za provedbu DTC pilot projekta u Hrvatskoj iznosi 1,1 milijuna eura od čega je 95 posto (1,04 milijuna eura) financirano sredstvima EU, a ostatak vlastitim sredstvima. Ovaj pilot projekt je tako još jedan u nizu uspješnih hrvatskih rješenja u području jedinstvenog digitalnog tržišta, internetske sigurnosti, digitalne znanosti i inovacija, te globalnog interoperabilnog rješenja putnih isprava temeljenog na ICAO standardima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu