Connect with us

Hrvatska

Plenković na Pagu: “Otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske”

Objavljeno

-

Foto: HTV

Predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je na svečanosti dodjele oznake “Hrvatski otočni proizvod” za 2020. i 2021. u Gradu Pagu. Istaknuo je da Vlada puno čini za bolji život na otocima te da će to nastaviti raditi. Ističe da otoci imaju svoju priliku u budućnosti, a zahvaljujući zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Premijer Andrej Plenković u gradu Pagu dodijelio je priznanja “Hrvatski otočni proizvod za 2020. i 2021. godinu.

  • Ovo je sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva, poljoprivrednih proizvoda, a što je pravi identitet hrvatskih otoka, istaknuo je.

“Otoci među najatraktivnijim destinacijama”

Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba i Zlarin te poluotok Pelješac.

  • Bitno je da se čuje koliko ima krasnih hrvatskih otoka, koliko je naša mediteranska i pomorska orijentacija važna, dodaje.
  • Otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske, u pogledu turizma među najatraktivnijim su destinacijama. Oni upravo žele domaći proizvod, Hrvatski otočni proizvod. Svu našu tradiciju su nastojali emancipirati na vidljiv način i prepoznatljiv način. Čestitam svima vama koji ćete dobiti ovu oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda. Želio bih kazati da smo mi kao Vlada, dijelom nastavili, a dijelom unaprijedili strateški okvir unapređenja života na otocima i zakonski te programski i financijski okvir pružanja potpore otocima, ističe premijer dodajući da su otoci dio Nacionalne strategije razvoja do 2030. godine.

“Zelena i digitalna tranzicija prilika za otoke”

Dodao je da žele i održivo upravljanje resursima te veću dostupnost infrastrukture i javnih usluga.

  • Sve teme, da nije bilo korone, bile bi usmjerene na klimatske promjene koje utječu na život na otocima. Važna je zelena te digitalna tranzicija. Upravo digitalna tranzicija je ogromna šansa za ljude na otocima. Otvorili smo tržište rada za digitalne nomade, ali i za naše ljude. Putem internetski platformi može se zapravo raditi iz bilo kojeg dijela svijeta.

Nacionalni plan razvoja otoka od 2021. do 2027., govori Plenković, te se želi unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga.

  • Treba jačati uspostavu poticajne poduzetničke infrastrukture. Tu je i zaštita prirode i okoliša te pitanje korištenja obnovljivih izvora energije.

Kaže da će nastaviti činiti sve da ljudi ostanu živjeti na otocima, ističe upravo Pag kao jedan od svjetlijih primjera.

  • Želim svima čestitati i reći da ćemo u poljoprivredi, prometu i u regionalnom razvoju činiti dodatne napore da se realizira naša strategija razvoja i da se provede kvalitetno Zakon o otocima i da život na otocima svima u Hrvatskoj bude kvalitetniji.

Spomenuo je da u Hrvatskoj očekuju rast BDP-a veći od 10%, a da je prosječna plaća 7.333 kune.

  • Pokazali smo sposobnost, otpornost i agilnost da u ekonomskom smislu stanemo na noge. Ekonomski izazovi dolaze jedni za drugima, kao ovi valovi koronavirusa. Vlada će izaći s paketom mjera s osnovnim ciljem da se ublaži udar na građane, na kućanstva, prvenstveno plina i struja. I to kroz mjere socijalnih transfera, povećanje naknada.

Plenković ide u Novalju te u Zadar

Sastat će se premijer s gradonačelnikom Novalje Ivanom Dabom i županom Ličko-senjske županije Ernestom Petryjem.

Posjet će završiti u Zadru na sastanku sa županom Zadarske županije Božidarom Longinom i gradonačelnikom Grada Zadra Brankom Dukićem.

Uz predsjednika Vlade su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Ginekolog: Radio sam abortuse, a onda sreo Boga na koncertu Parnog valjka

Objavljeno

-

By

Šibenski ginekolog Ivan Zmijanović jedan je od liječnika koji se pozivaju na priziv savjesti i ne rade abortuse. Prije ih je, kaže, radio.

Za portal Bitno.net ispričao je kako je od mladog liječnika koji je izvodio abortuse došao do toga da svaku ženu koja dođe tražiti abortus, odgovara od toga. Do sada je, kaže, odgovorio oko 50 žena od pobačaja.

Za portal Bitno.net ispričao je kako je od mladog liječnika koji je izvodio abortuse došao do toga da svaku ženu koja dođe tražiti abortus, odgovara od toga. Do sada je, kaže, odgovorio oko 50 žena od pobačaja.

“Prvi abortus napravio sam kao specijalizant. Ne sjećam se konkretnih detalja, ali znam da oko toga nisam previše dramatizirao. Abortus sam doživljavao kao dio našega posla, nešto što moram odraditi. Ne želim se opravdavati kako sam bio zaveden ili u nekoj zabludi. Jednostavno nisam razmišljao o težini i posljedicama toga čina”, ispričao je.

S vremenom je, kaže, osvijestio da je abortus težak grijeh, ali je i dalje nastavio raditi abortuse.

Prosvjetljenje na koncertu

“Prije nekoliko godina bio sam sa svojom suprugom na koncertu Parnog valjka u splitskoj Spaladium Areni. Aki je pjevao Molitvu. Posebno me se dojmio onaj stih u kojem pjeva kako smo “pred Bogom svi isti”. Gospodin mi je usred rock koncerta, u naguravanju s drugim ljudima, darovao neprocjenjivo iskustvo spoznaje. Kao da mi je na trenutak dopustio da sve oko sebe vidim Njegovim očima. Na koncertu sam shvatio kako smo pred Bogom svi jednaki: i ja kao liječnik, ali i ona žena koja namjerava prekinuti trudnoću. Niti sam ja bolji od nje, niti je ona gora od mene. Bog me je pozvao da joj pomognem”, rekao je Zmijanović za Bitno.net.

On kaže i kako ga ljudi pogrešno doživljavaju kao borca za nerođenu djecu. “Ja vjerujem da se u bolnicama ne odvija borba za nerođene, nego za nas rođene. U tom trenutku u smrtnoj opasnosti nalaze se duše liječnika, koji izvode abortuse, ali i roditelja koji su pristali ubiti svoje dijete. Siguran sam da bebe nisu u opasnosti. Ako ih njihove majke doista odbace, Bog će ih namiriti, On će se pobrinuti za njih. Nerođene bebe će sigurno biti dobro. Bog će sebi vratiti onaj predivni poklon, koji je bio namijenjen nama. U svim bolnicama, u svijetu i u Hrvatskoj, na svim mjestima u kojima se rade abortusi, zapravo se vodi borba za našu dušu”, zaključuje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo su cijene goriva koje se očekuju od sutra

Objavljeno

-

Od ponoći se očekuju nove cijene goriva. Dizel i plavi dizel pojeftinit će četrdesetak lipa, a benzin poskupjeti 14 lipa, doznaje Dnevnik Nove TV.

To je za prosječan spremnik dizela ušteda od oko 20 kuna, dok će prosječni spremnik benzina prema tome biti skuplji oko 7 kuna.

Susjedne Mađarska i Slovenija zamrznule su cijene goriva. Ako usporedimo cijene u eurima u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj, Hrvati se voze najskuplje.

Litra eurosupera 95 u Hrvatskoj je 1.71 euro, u Sloveniji 1.56, a u Mađarskoj 1.25 eura. Litra dizela u Hrvatskoj je 1.85, u Sloveniji 1.66, a u Mađarskoj 1.4 eura.

Plenković: Vidjet ćemo možemo li još nešto učiniti
Predsjednik vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je prije par dana kako bi cijene goriva, da nije bilo vladinih mjera, bile više oko dvije kune, istaknuvši kako će vidjeti može li se tu još nešto učiniti.

“Da nije bilo vladinih mjera, eurosuper bi bio skuplji kunu i 26 lipa, dizel skoro dvije kune, vidjet ćemo – s obzirom na okolnosti – može li se tu još nešto učiniti jer zadnja dva do tri tjedna bilježimo kontinuirani rast cijena”, rekao je Plenković.

Na londonskom je tržištu cijena nafte prošloga tjedna blago pala jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, dok podršku cijenama pruža mogući embargo Europske unije na uvoz ruske nafte.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 0.75 posto, na 111.55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.65 posto, na 110.49 dolara.

Sve do petka cijene su bile u značajnijem minusu na tjednoj razini, no tog su dana skočile oko 4 posto, potaknute pregovorima u EU o embargu na rusku naftu i krizom na europskom tržištu plina koju su izazvali odgovor Moskve na zapadne sankcije i ukrajinska blokada rute za dopremu ruskog plina.

Moskva je, naime, na sankcije koje su joj već uvele zapadne zemlje odgovorila zabranom poslovanja s europskim podružnicama plinskog diva Gazproma, a krizu na europskom tržištu plina zaoštrila je i ukrajinska blokada važne tranzitne rute za dopremu ruskog plina.

“Cijene prirodnog plina u Europi rastu i to će se nužno preliti i na naftu. Visoku razinu cijena nafte vjerojatno će poduprijeti i eskalacija na fronti sankcija Rusiji”, napisao je Jeffrey Halley iz OANDA-e u osvrtu na situaciju na tržištima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Markotić u Dnevniku: Čeka se jesen i moguća pojava nove varijante virusa

Objavljeno

-

By

Zbog rata na istoku Europe i znatno bolje epidemiološke situacije, proteklih mjeseci manje govorimo o pandemiji, no  još se čeka s proglašenjem njezina kraja. Profesorica Alemka Markotić rekla je u Dnevniku HTV-a da se u lipnju očekuju prvi rezultati novih modificiranih cjepiva, a zaštita koju bi ona pružala trajala bi dulje i bila bi specifičnija prema varijanti koja kruži. U vezi s pandemijom vlada veći optimizam, ali i oprez, rekla je. 

Alemka Markotić rekla je da su generalno unutar inficiranih lakši oblici među mlađom populacijom, a prosječno je zadnjih dva mjeseca 20-ak hospitaliziranih. Riječ je o srednje teškim do teškim oblicima bolesti, a češće su to starije osobe s težim komorbiditetima i u pravilu necijepljeni.

– Situacija je puno bolja nego što je bila, ali je iznimno važno da se stariji i s oni s različitim kroničnim bolestima paze, rekla je. 

Naglasila je da se nitko ne žuri s proglašenjem kraja pandemije, spomenuvši da se u Južnoj Africi bilježi manji porast oboljelih od COVID-19 te da se čeka jesen i moguća pojava nove varijante virusa. 

– Omikron je prokužio veliki broj ljudi, a i značajan postotak ljudi u svijetu se cijepio, dodala je.

Na pitanje je li moguće da se razvije opasnija varijanta, odgovorila je da je uvijek sve moguće, ali da virusi traže kako preživjeti a da ne ubiju svog domaćina. 

– To je pitanje evolucije, kako naći način suživota, mi kako bismo se prilagoditi i zaštitili, a virusi kako preživjeti i replicirati se, a da ne izazivaju teže oblike bolesti. 

Kazala je da općenito vlada veći optimizam, ali i oprez. 

Nova, modificirana cjepiva

U lipnju se i očekuju prvi rezultati novih modificiranih cjepiva, a zaštita koju bi ona pružala trajala bi dulje i bila bi specifičnija prema varijanti koja kruži. 

– Veći proizvođači su se odlučili za omikron varijantu ili kombinacije s primarnim sojem virusa. Dosta znanstvenika ne misli da je to najbolja opcija jer bi radije bili fokusirani na varijante koje su izazivale teže oblike, Do jeseni se očekuju nova cjepiva, ali dobit će odobrenje samo ako se pokaže da su puno učinkovitija protiv cirkulirajućih varijanti u odnosu na primarno cjepivo koje je kreirano, objasnila je. 

Upozorila je da i ljeti možemo očekivati intenzivnije kolanje virusa, i to među mlađom populacijom, dok je u zimskim mjesecima cirkulacija virusa intenzivnija među osobama starijim od 45, 50 godina. 

– Tijekom ljeta mogli bi se povisiti brojevi, ali s blažim oblicima. Bitno je za to vrijeme izbjegavati kontakte, rekla je. 

Što je s biološkim naoružanjem?

– Stručnjaci za to područje to promišljaju cijelo vrijeme, svako ratno zbivanje donosi mogućnost takvog djelovanja. Određene zemlje imaju najopasnije mikroorganizme u svojim laboratorijima kao što su antraks, velike boginje, kuga, kolera. Te zaboravljene opasne bolesti mogu biti potencijalna prijetnja. Po UN-ovoj konvenciji biološko oružje je zabranjeno i svega 10-ak zemalja na svijetu nije je potpisalo. Konvencionalno oružje možete kontrolirati, ali kada jednom iz Pandorine kutije pustite nešto kao velike boginje ili slično, to vam se može vratiti kao bumerang. Nadam se da se takve situacije neće dogoditi, moglo bi opet doći do pandemija svjetskih razmjera, poručila je. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu