Connect with us

Svijet

Radostan ili rizičan trenutak? Europa podijeljena u pogledu cjepiva za djecu

Objavljeno

-

U Europi uskoro počinje cijepljenje mlađe djece protiv koronavirusa. Europske zemlje pritom najavljuju različite strategije i njihova će uspješnost biti pokazatelj koliko su roditelji spremni na cijepljenje svoje djece.

Jedna talijanska regija u klinike šalje klaune i žonglere, Francuska i Njemačka ciljaju na cijepljenje samo najosjetljivije djece, dok se u Danskoj djecu cijepilo čak i prije nego što su stigle specijalizirane šprice i bočice.

“Cijepljenje se djeci mora predstaviti kao igra, kao radostan trenutak u kojemu se mogu osjećati opušteno” izjavio je Alessio D’Amato, glavni zdravstveni dužnosnik u talijanskoj regiji Laciju. Dan 15. prosinca proglasio je “Danom cijepljenja” djece u regiji.

Europska agencija za lijekove (EMA) prošli je mjesec odobrila korištenje slabije doze Pfizerova cjepiva za djecu od 5 do 11 godina, nakon što je u svibnju isto odobreno za stariju.

Datum početka cijepljenja djece varira, ali većina zemalja s postupkom će početi dan ili dva nakon dolaska prvih pošiljaka cjepiva.

Belgija vjerojatno neće početi s cijepljenjem mlađe djece sve do početka siječnja kako bi vlasti mogle pripremiti smjernice.

Španjolska, koja je s više od 90% cijepljenih među starijima od 12 godina jedna od najprocjepljenijih zemalja svijeta, s cijepljenjem mlađih počinje 15. prosinca.

Cijepljenje djece i mlađih osoba koje mogu nesvjesno prenositi covid rizičnim skupinama smatra se jednim od ključnih koraka za suzbijanje pandemije. U Njemačkoj i Nizozemskoj djeca sada čine većinu zaraženih.

Inicijativa za cijepljenje djece zbiva se usporedno s velikim valom zaraze u Europskoj Uniji u kojoj je više od pola aktivnih svjetskih slučajeva zaraze i pola umrlih.

Oko 27 milijuna djece u dobi od 5 do 11 godina u EU podobno je za cijepljenje.

Zabrinuti roditelji

Najveći izazov bit će pridobiti roditelje.

Prema anketi nizozemskog televizijskog programa Een Vandaag, 42 posto roditelja djece u dobi od 5 do 11 godina reklo je da neće cijepiti svoju djecu, a 12 posto da vjerojatno neće. Samo 30 posto nizozemskih roditelja odgovorilo je da sigurno hoće.

Istraživanje talijanske tvrtke Noto Sondaggi objavljeno 5. prosinca pokazalo je da čak dvije trećine ispitanika podržava cijepljenje, ali samo 40 posto roditelja cijepilo bi djecu u dobi od 5 do 11 godina.

Kao najveći razlog tome navodi se manjak podataka o utjecaju cjepiva na djecu, trećina ispitanika misli da su djeca manje podložna zarazi, a devet posto ih je zabrinuto za dugoročne učinke.

Cijepljenje u SAD-u počelo je prošlog mjeseca, ali nije dalo najbolje rezultate. Od 28 milijuna djece koja imaju pravo na cijepljenje, samo pet milijuna primilo je bar jednu dozu.

Neki roditelji zabrinuti su zbog prijavljenih slučajeva miokarditisa, rijetke nuspojave kojoj su najpodložniji mladi muškarci.

Iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u rekli su kako nisu zabilježili nijedan slučaj miokarditisa kod djece u dobi od 5 do 11 godina.

Iz Pfizera također tvrde da nije bilo nikakvih ozbiljnijih nuspojava povezanih s cjepivom tijekom kliničkih ispitivanja.

“Podaci pokazuju kako je cjepivo sigurno i učinkovito, a rezultati su jako slični onima kod starije djece.” rekao je dr. Luigi Greco, pedijatar i regionalni upravitelj za obuku pri Talijanskoj udruzi pedijatara.

Ipak, neke vlade još uvijek čekaju na više podataka prije nego što počnu s cijepljenjem mlađe djece.

U Francuskoj će cijepljenje biti omogućeno samo djeci koja imaju prekomjernu tjelesnu težinu i onoj s ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Iz njemačke savjetodavne komisije za cijepljenje STIKO poručuju kako još ne mogu dati opću preporuku za cijepljenje zbog manjka dostupnih podataka.

Preporučuje se da se djeca u dobi od 5 do 11 godina cijepe ako već imaju postojeći zdravstveni problem.

Kapetan Cjepko 

Neka zdravstvena tijela ne čekaju pošiljke specijalizirane opreme već cijepe djecu trećinom doze cjepiva za odrasle.

U Beču je prošli mjesec ponuđeno prvih 9200 termina za cijepljenje i svi su rezervirani u nekoliko dana.

Danska je slijedila austrijski primjer i 28. studenoga poručila da nema vremena za gubljenje. Nakon manje od dva tjedna čak 49.000 djece u dobi od 5 do 11 godina primilo je prvu dozu cjepiva, što čini oko 13 posto djece u toj dobnoj skupini.

U Njemačkoj pokrajini Saskoj, jednoj od najpogođenijih novim valom zaraze, počeli su cijepiti djecu mlađu od 12 godina.

Franz Knoppe prošli je tjedan krenuo na put od 100 kilometara, od Chemnitza do  Leipziga, najvećeg saskog grada, kako bi cijepio svoje dvoje djece u dobi od 7 i 11 godina.

“Jako nam je drago što je sada moguće cijepljenje djece mlađe od 12 godina” rekao je za Reuters u bolnici u Lepzigu.

Mathilda, koja nije htjela obznaniti svoje prezime, u bolnicu je došla sa svojom šestogodišnjom kćeri Emmom.

“Bitno je cijepiti djecu i ponuditi im sigurnost, kao što je slučaj s odraslima”, rekla je Matilda.

Istovremeno regionalne vlasti u Italiji smišljaju inovativne načine da zabave djecu dok primaju cjepivo.

U Liguriji su vlasti osmislile superheroja Capitana Vaccina koji nosi liječničku torbu i bijelu kutu s velikim “V” na prsima. On je zvijezda stripa koji će se dijeliti u centrima za cijepljenje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Njemačka se priprema za tešku krizu, uvodi mjere: “Pred nama su teške godine”

Objavljeno

-

Njemački kancelar Olaf Scholz priprema građane Njemačke na daljnja poskupljenja. “Aktualna kriza neće biti okončana za nekoliko mjeseci”, rekao je socijaldemokratski političar (SPD) na početku takozvane “zajedničke akcije” s najvišim predstavnicima poslodavaca i sindikata u kancelarskom uredu, piše Deutsche Welle.

Rat Rusije u Ukrajini i poremećeni lanci opskrbe zbog pandemije koronavirusa stvorili su opću neizvjesnost. “Moramo se pripremiti na to da se ova situacija neće promijeniti u dogledno vrijeme”, kazao je Scholz. Njemačka se suočava s “povijesnim izazovom”.

Cilj ovog prvog u nizu sastanaka je pronalaženje instrumenata za suzbijanje rasta cijena. Rezultati će biti poznati tek najesen. “Kao zemlja ćemo dobro proći kroz ovu krizu samo ako se udružimo, ako zajednički, ruku pod ruku pronađemo rješenja”, istaknuo je Scholz. “Društvo je mnogo jače nego što se ponekad pretpostavlja. Poruka koja mi je važna je da se moramo držati zajedno”, kazao je kancelar.

Predsjednik Udruge poslodavaca: Pred nama su teške godine

I predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger vidi tmurne oblake na horizontu. “Zemlja je pred najtežom ekonomskom i društveno-političkom krizom od ujedinjenja.” Nju je moguće prevladati samo zajedničkim snagama. Stalni ekonomski rast, kakav je postojao prije pandemije i početka rata u Ukrajini, “više nije nešto što se podrazumijeva”. “Pred nama su teške godine”, upozorava Dulger.

Kao jedno od mogućih rješenja Dulger vidi smanjenje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje – time bi vlada omogućila da građanima od bruto zarade ostane više novca.

Predsjednica Saveza njemačkih sindikata (DGB) Yasmin Fahimi smatra da je sada važno “poduzeti sve što je moguće kako bi se spriječilo recesiju, stabiliziralo proizvodnju i osiguralo radna mjesta”. Sudionici sastanka su se složili da do sada nije bilo takozvane spirale plaća i cijena, znači da inflaciju ne pokreću visoke plaće, kaže šefica DGB-a.

Vladine mjere koje su već usvojene rasteretit će prosječno kućanstvo za oko 1000 eura godišnje. Međutim, opterećenja su “znatno viša od toga”, naglašava šefica sindikata. Fahimi je još ranije tražila uvođenje gornje granice za cijene energije.

Zajednička akcija – ideja iz 60-ih

Zajednička akcija podsjeća na istoimenu inicijativu iz 1967. koju je pokrenula “Velika koalicija” (demokršćani i socijaldemokrati) u Njemačkoj. Ideja je bila da se tada nadolazećoj krizi i rastu nezaposlenosti zajednički suprotstave i da koordinirano djeluju vlada, lokalne vlasti, sindikati i udruženja poslodavaca, zajedno sa središnjom bankom Bundesbank.

Tadašnji ministar privrede Karl Schiller, čija ideja je to i bila, govorio je o “stolu društvenog razuma”. On se nadao da će izbjeći “pregrijavanje” privrede do kojeg bi moglo doći zbog zahtjeva sindikata za povećanje plaća.

Tada je, kao i danas, postojala opasnost da se plaće i cijene međusobno uvjetuju u spirali stalnog povećanja i time dovedu do stalnog rasta inflacije. Sindikati su tada nerado ušli u pregovore. Ukupno je tijekom narednih 10 godina bilo deset rundi razgovora, ali su se 1978. sindikati definitivno povukli, piše Deutsche Welle.

 
Nastavi čitati

Svijet

Jak potres kod Mostara, osjetio se u Dalmaciji

Objavljeno

-

By

U četvrtak ujutro Hercegovinu je pogodio potres. Hrvatska Seizmološka služba objavila je da je magnituda potresa bila 4,9 po Richteru, a epicentar kod mjesta Lištica.

Prema EMSC-u, epicentar potresa bio je na dubini od 60 kilometara, oko 24 kilometra sjeverozapadno od Mostara.

Prema prvim podacima koje je objavio EMSC-a magnituda potresa bila je 4,8 po Richteru. Kasnije je EMSC objavio da je magnituda ipak bila 4,7 po Richterovoj ljestvici.

Snažno podrhtavanje tla osjetilo se i u Dalmaciji.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ovo su datumi kad se ukidaju granice između Hrvatske i država članica Schengena

Objavljeno

-

By

Vijeće EU-a u srijedu je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.

Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi.

U zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze (gates) za zrakoplove koje dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama.

To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka.

Vijeće Europske unije poslalo je u srijedu nacrt odluke o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj” u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli u kojem se traži dostava mišljenja što je moguće prije.

U prijedlogu odluke kaže se također da se od 1. siječnja 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Schengenskog informacijskog sustava (SIS).

Procedura odlučivanja u pristupu šengenu predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU-a zatraži mišljenje Europskog parlamenta.

To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Odluka je o pokretanju postupka donesena je u srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica EU-a.

Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postala istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu