Connect with us

Hrvatska

Biskupi objavili 7 točaka. Podržali cijepljenje i mjere, protiv covid-potvrda su

Objavljeno

-

Foto: IKA

Hrvatska biskupska konferencija objavila je veliko priopćenje o pandemiji, cijepljenju, covid-potvrdama i drugim stvarima.

“Pandemija bolesti COVID-19, uzrokovane virusom SARS-CoV-2, stavila je pred nas nove izazove i prisilila nas da napustimo uobičajeni način života i prihvatimo epidemiološke mjere koje zahtijevaju samoizolaciju, cijepljenje i druge oblike zaštite”, stoji na početku priopćenja koje prenosi IKA.

Priopćenje, inače, potpisuje nadbiskup đakovačko-osječki i predsjednik Komisije HBK Iustitia et pax Đuro Hranić.

U podužem priopćenju biskupi u više navrata naglašavaju prednosti cijepljenja, a citiraju i papu Franju da je cijepljenje čin milosrđa. Osim cijepljenja, biskupi pišu kako se ljudi trebaju držati mjera kao što su nošenje maske i držanje distance. Također, sumnjaju u učinkovitost covid-potvrda.

“Nitko ovo nije mogao predvidjeti”

“Nitko nije mogao predvidjeti ovakvu situaciju te nas je sve zatekla nespremne i često dovodi u koliziju temeljne vrednote i stečene osobne slobode.

Sve to od nas zahtijeva veliku odgovornost i razboritost, ali i žrtvu ljubavi prema bližnjemu, sve do odricanja od određenih osobnih sloboda. Ne čudi stoga što istovremeno dolazi i do određenih društvenih prijepora, iako imati različita mišljenja po sebi nije nešto loše za jedno društvo jer to razvija kritički duh i demokratičnost te pridonosi novim rješenjima”, kažu.

“Međutim, danas kao da nije poželjno imati drukčiji stav te se samo produbljuju podjele u društvu što dovodi i do nepovjerenja u državne i zdravstvene institucije kao i u samu znanost, a nerijetko i do nepovjerenja jednih u druge.

To otvara prostor pseudoznanstvenom govoru, sve do teorija zavjere”, kažu.

“Suočeni s ovom situacijom, a u svjetlu sve veće zabrinutosti vjernika i građana, kao Komisija HBK-a za promicanje pravde i mira, slobodni smo crkvenoj, ali i široj javnosti, dobronamjerno uputiti naša promišljanja kako bi se prevladale određene društvene napetosti kojima svakodnevno svjedočimo i kako bismo sve ljude dobre volje potaknuli na suradnju radi zajedničke dobrobiti društva, osobito u duhu supsidijarnosti i podijeljene odgovornosti”, kažu.

Onda su počeli s nabrajanjem svojih promišljanja podijeljenih u sedam točaka.

1. Podjele u društvu

“1. Podjele u društvu. Iako se svi slažemo da ovu krizu treba nadvladati, razlikujemo se u pristupu rješavanja ovog problema. Jedni naglašavaju odgovornost za druge i za sebe te promiču cijepljenje kao jedini mogući odgovor. U središte stavljaju drugoga, ističući da nitko ne smije biti sebičan i misliti samo na sebe; cijepljenje se, dakle, poima kao čin ljubavi prema bližnjemu. To je istovremeno i kršćanska poruka koja nas poziva da nadiđemo brigu za samoga sebe i bližnjega stavimo u središte svoga života”, piše HBK.

“Međutim, ima i onih koji naglašavaju da cijepljenje ne smijemo promatrati kao jedino sredstvo. U pozadini promidžbe cijepljenja vide razne manipulacije od strane međunarodnih korporacija i centara moći te pokušaj oduzimanja osobnih sloboda i zadiranje u dostojanstvo savjesti, jer svatko treba biti osobno odgovoran za svoje zdravlje i o tome samostalno donositi odluke.

Nažalost ima i onih koji jednostrano i ničim potkrijepljeno čak osporavaju pandemiju te su promicanjem jednostranih, pristranih i znanstveno neutemeljenih sumnjičenja i širenjem straha pridonijeli stvaranju podjela u društvu.

Mnogi od njih pritom nisu skrivali svoju crkvenost te su tako naštetili ne samo sebi i svojim bližnjima, nego i ugledu Crkve.”

2. Nepovredivost osobne savjesti i društvena odgovornost

“2. Nepovredivost osobne savjesti i društvena odgovornost.

Govoreći o savjesti, Drugi vatikanski sabor istaknuo je da je ona najskrovitija jezgra i svetište čovjeka, gdje se on susreće sam s Bogom čiji glas odzvanja u njegovoj nutrini i poziva ga da čini dobro, a izbjegava zlo (usp. GS 16)”, počinju ovu točku.

“Katekizam Katoličke Crkve stoga ističe da čovjek ima pravo djelovati po savjesti i u slobodi, da bi osobno donosio moralne odluke. Čovjeka se ne smije siliti da radi protiv svoje savjesti, niti ga se smije priječiti da radi po svojoj savjesti, osobito u vjerskoj stvari (usp. br. 1782).

Čak i nesavladivo pogrešna savjest, kad čovjek bez osobne krivnje ne spoznaje objektivnu istinu, ne gubi svoga dostojanstva, jer nitko ne smije djelovati protivno uvjerenju vlastite savjesti”, kažu.

“Polazeći od dostojanstva osobne savjesti, i Kongregacija za nauk vjere ističe da cijepljenje u načelu nije moralna obveza i da mora biti dobrovoljno.

Iz toga slijedi da bi u slučajevima kad pojedinci imaju ozbiljne moralne prigovore i dvojbe te zdravstvene zabrinutosti u vezi s cjepivima, društvo i vlada to trebali poštivati i da se takve osobe ne bi smjelo prisiljavati na cijepljenje, jer to dovodi u pitanje samo dostojanstvo osobne savjesti”, kažu.

“No, treba reći da nesavladivo pogrešna savjest ima svoje dostojanstvo u pojedinačnim slučajevima, a ne s obzirom na valjanost i obvezu načela i normi moralnoga zakona. Drugi vatikanski sabor zato ističe da smo svi pozvani ‘tragati za istinom i dobrom i ne dopustiti da savjest, zbog grješne navike, pomalo postaje gotovo slijepom’ (usp. GS 16).

Sagledavajući stvarnost, moramo ipak priznati da su neki, bez potrebnih znanstvenih i medicinskih kompetencija i bez širine spoznaje i sagledavanja cjelokupne problematike, umjesto primjereno uloženog truda u formiranje osobnoga suda savjesti, miješajući razinu vjerničkog pristupa bolesti i znanstveno opravdane mjere preventivne zaštite, otišli na stranputice osporavanja svih prevencijskih i epidemioloških mjera te su si neutemeljeno i neovlašteno prisvojili pravo donositi meritorne znanstvene i socijalno-etičke zaključke”, kaže HBK.

“Istodobno moramo priznati da takvo ponašanje podliježe i društvenoj odgovornosti. Naime, ako netko zahtijeva da zajednica poštuje njegovo uvjerenje, tada i on ima odgovornost prema zajednici.

K tome je potrebno naglasiti da zajednica ima pravo zahtijevati odgovorno ponašanje kojim nećemo drugoga ugrožavati te da ima pravo učiniti i pravno obveznim neke dužnosti i obveze građana kojima će osigurati opće dobro i mir čitavoga društva”, piše HBK.

3. Savjest je dijaloška

“3. Savjest je dijaloška. Savjest je mjesto čovjekova susreta s Bogom, što uvijek uključuje i bližnjega, jer osobna sloboda uvijek je ograničena slobodom i pravom drugoga.

Ljubav, naime, uvijek podrazumijeva poštovanje bližnjega i njegove savjesti. U vremenu pandemije to osobito dobiva na važnosti jer smo svi pozvani, kao članovi zajednice, skrbiti jedni o drugima”, piše HBK u trećoj točki.

“Nitko se ne smije ponašati kao da se to njega ne tiče, jer to nije odgovoran stav i plod zrele savjesti. Zar nam Isus nije dao primjer dobrog Samarijanca? Ne smijemo si dopustiti da budemo poput onih koji su čovjeka u nevolji zaobišli i nastavili svojim putem.

To zasigurno nisu naši zdravstveni djelatnici, na čija je leđa pao ogroman teret suzbijanja pandemije. Našim milosrdnim Samarijancima dugujemo neizrecivu zahvalu zbog ljubavi koju iskazuju oboljelima”, piše HBK.

“U tom duhu moramo prihvatiti evanđeoski poziv pape Franje, koji je u više prigoda istaknuo da je cijepljenje čin ljubavi. Svatko je od nas odgovoran za svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih, ljudi koje susrećemo i s kojima živimo, za posljedice svoga osobnog izbora na zdravstveni sustav, za razinu medicinske skrbi i umiranje teških neadekvatno zbrinutih bolesnika koji ne boluju od bolesti COVID-19, za stopu smrtnosti oboljelih od bolesti COVID-19, za fizičku i mentalnu iscrpljenost te zdravlje preopterećenog medicinskog osoblja, za gospodarski sustav, radna mjesta i socijalni mir te za ukupno dobro svih građana.

Kao kršćani, pozvani smo stalno rasti u svetosti i odgoju savjesti koja se upravo očituje u ljubavi prema bližnjemu i odgovornosti za opće dobro čitavoga društva”, piše HBK.

4. Nadići moralne dvojbe

“4. Nadići moralne dvojbe. Od same najave pronalaska cjepiva za vjernike postoje određene moralne dvojbe s obzirom na moralnost primjene pojedinih od tih cjepiva.

O tom se pitanju, kako bi pomogla u nadvladavanju spomenutih dvojbi u savjesti vjernika, očitovala Kongregacija za nauk vjere 21. prosinca 2020. te jasno istaknula da su sva odobrena cjepiva moralno prihvatljiva”, pišu biskupi.

“Naime, kako naglašava Bilješka Kongregacije, s obzirom na okolnosti pandemije, manje je zlo poslužiti se i takvim cjepivima kako bi se spriječilo umiranje i zaustavila pandemija, nego ih odbiti, osobito u zemljama gdje vjernicima nije ponuđena mogućnost izbora cjepiva (usp. br. 2)”, dodaju.

“Istaknuto je da se u ovom slučaju radi o materijalno udaljenoj i pasivnoj suradnji u zlu pobačaja te da vjernici, u situaciji kada postoji ozbiljna opasnost od širenja zaraznog virusa, mogu u savjesti prihvatiti takvu suradnju (usp. br. 3).

Vjernici nemaju samo obvezu brinuti se o vlastitom zdravlju, nego i općem dobru, osobito u nedostatku drugih sredstava kako bi se spriječila pandemija i zaštitili najslabiji i oni najranjiviji (usp. br. 5).

Istovremeno je pozvala farmaceutske tvrtke, zdravstvene agencije i međunarodne organizacije, kao i sve odgovorne, osobito političare, da se osiguraju uvjeti i sredstva za daljnje istraživanje i pronalaženje etički prihvatljivih cjepiva koja neće vjernicima i zdravstvenim djelatnicima stvarati dvojbe u savjesti (usp. br. 4).”

5. Važnost prevencije i epidemioloških mjera

“5. Važnost prevencije i epidemioloških mjera. Nitko ne smije dovesti u pitanje odgovornost države u zaštiti građana od zaraznih bolesti te osporavati nužne, znanstveno utemeljene mjere u suzbijanju pandemije, što uključuje i posebne sigurnosne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, među kojima i obvezu pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, zabranu ili ograničenje održavanja javnih događanja i/ili okupljanja, zabranu ili ograničenje održavanja privatnih okupljanja, održavanje razmaka u odnosu na druge itd”, pišu biskupi.

“Među te mjere pripada i cijepljenje. Koliko god one bile teške i zahtijevaju osobnu žrtvu, pozvani smo ih provoditi radi općeg dobra, jer svako pravo prati i određena moralna dužnost. Iako su ljudska prava i osobne slobode stup demokratskog društva, bez osjećaja odgovornosti za zajednicu nijedan pojedinac ne može opstati”, kaže HBK.

“Dobrobit pojedinca ovisi o zajednici, i obratno. Pozvani smo vjerovati u dobrotu i stručnost naših liječnika i stručnjaka za javno zdravstvo, da čine sve kako bi pomogli i zaštitili one koji su izloženi ovoj pošasti, a onima kojima je povjereno upravljanje državom da u skladu sa svojom odgovornošću žele dobrobit građanima i zajednici koja im je povjerena”, kažu biskupi.

“U tom smislu, cijepljenje je važno sredstvo prevencije i suzbijanja širenja zaraznog virusa, a neupitno je i da višestruko štiti od težih simptoma i smrtnog ishoda. Drugim riječima, svatko je od nas pozvan procijeniti nadmašuje li dobrobit cijepljenja neželjene nuspojave i terete u svjetlu cjelovitog dobra njegove osobe, uključujući duhovna, psihološka i tjelesna dobra.

Međutim, ova procjena terapijske razmjernosti i individualnog dobra mora biti razborita i odgovorna, u skladu sa vlastitom savješću i uz prethodno savjetovanje s obiteljskim liječnikom ili drugom stručnom osobom, jer osobna odluka ne smije nanositi štetu osobnom zdravlju i životu, ali ni zdravlju i životu drugih. Istodobno, subjektivna procjena pojedinca vrijedi samo za njega, a nikako za sve”, dodaju.

6. Nužnost zajedništva i osobne odgovornosti

“6. Nužnost zajedništva i osobne odgovornosti. Svaki pokušaj prisile i uvjetovanja nužno sobom nosi i gubitak povjerenja.

Kao Crkva, koja je upućena svakom čovjeku, nismo pozvani dijeliti ljude, osobito u ovoj situaciji, na cijepljene i necijepljene.

Isus nije dijelio ljude nego je snažno naglasio da nije došao pravednicima, već grešnicima i da ne trebaju zdravi liječnika, nego bolesni. Ne smijemo dopustiti da zdrav čovjek postane problem hrvatskog društva. Nije, naime, upitno da su cijepljeni sigurniji za svoje zdravlje i život. Potrebno je ipak istaknuti da potvrdu, kao valjan i siguran dokaz zaštite cijepljenih i onih osoba s kojima oni dolaze u kontakt, današnja znanost i praksa demantiraju”, dodaju.

“Ne dovodeći u pitanje COVID potvrde kao epidemiološku mjeru koja jamči određenu zaštitu od širenja virusa, moramo imati na umu da je sve očitije da cjepiva, iako sprečavaju teže oblike i smrtni ishod, ne sprječavaju ipak da se oni koji su ga primili ponovno ne zaraze te da tako i oni, iako u manjoj mjeri, prenose zarazu”, kaže HBK.

“Ne bi se smjelo zato u pitanje dovoditi načelo dobrovoljnosti cijepljenja niti dopustiti da COVID potvrda postane oblik indirektne prisile na cijepljenje i uvjetovanje radnim mjestom, jer to izaziva kod ljudi određeni strah i podsvjesni otpor te pridonosi rastu društvene napetosti”, dodaju.

“Svaka naša odluka nužno sa sobom povlači i odgovornost te svatko odgovara i snosi posljedice za svoje ponašanje. U ovom vremenu pandemije stoga je važno uravnotežiti javnu i privatnu, društvenu i osobnu odgovornost za zdravlje.

To od nas zahtijeva određeno žrtvovanje vlastite komocije, pobjeđivanje vlastitog straha te izlaganje određenom riziku kako bi se sačuvala zajednica, osobito oni najranjiviji”, kažu.

“Kao važno sredstvo prevencije i suzbijanja širenja zaraze te kao čin ljubavi i promicanja općeg dobra, preporučujemo zato cijepljenje, nošenje maski i održavanje tjelesne udaljenosti. U tom duhu valja prihvatiti i obvezu testiranja za one koji nisu cijepljeni”, kažu.

“A nakon što smo savjesno i odgovorno izvršili sve svoje društvene obveze i moralne dužnosti, budući da je čovjek uvijek važniji od materijalnih sredstava, nijedan oblik zaštite te prevencije protiv pandemije bolesti COVID-19 ne bi smio ići na štetu građana”, dodaju.

7. Vjernost evanđelju i evangelizacijskom poslanju Crkve

“7. Vjernost evanđelju i evangelizacijskom poslanju Crkve. Suočavanje s pandemijom bolesti COVID-19 zahtijeva od svih pastira i vjernika vjernost Isusu Kristu i njegovu evanđelju te evangelizacijskom poslanju Crkve.

Na taj način najbolje služimo dobrobiti svakog čovjeka, njegovu dostojanstvu i slobodama te općem dobru čitavoga društva.

Vjernost Isusu Kristu i njegovu evanđelju sve nas poziva na razumnost, na poštovanje znanosti i medicinske struke, na povjerenje u rezultate njihova istraživanja te na prihvaćanje preporuka kako skrbiti o vlastitu zdravlju i o zdravlju svojih bližnjih”, piše HBK.

“Napokon, poziva nas i na osobnu poniznost, na odmak od zloporabe kršćanskih simbola i od profaniranja Euharistije, Blažene Djevice Marije i molitve. Na osobit način pozivamo svećenike, redovnike i redovnice na odgovorno ponašanje te da pridržavanjem svih epidemioloških mjera i svima oko sebe pruže primjer društvene odgovornosti te djelotvorne ljubavi prema bližnjima”, kažu.

“U ovim vremenima pandemije i u vremenu došašća osobito nam je njegovati duh zajedništva, poniznosti i povjerenja te put dijaloga i sinodalnosti, na koji smo zakoračili kao Crkva. Nadom i ljubavlju pozvani smo nadvladati pandemiju straha i osnažiti uzajamno povjerenje te u otvorenosti prema d/Drugome i d/Drugačijem prepoznati Isusa Krista, koji je naš jedini istinski izbavitelj iz svake nevolje i zla te jedini spasitelj ovoga svijeta”, kažu iz Crkve.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. covid 21

    6. prosinca 2021. at 19:03

    Dičije govno, nit smrdi nit miriše.
    Ne moš služiti i Bogu i novcu.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Zoran Milanović: Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz

Objavljeno

-

By

foto: Ured predsjednika

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici Županijske skupštine Šibensko-kninske županije u prigodi obilježavanja Dana Šibensko-kninske županije. Nakon sjednice odgovarao je na pitanja novinara. Ponovno je uputio oštre riječi na račun ministra obrane Marija Banožića.

Najprije se osvrnuo na izjavu ministra o brigadiru Ivanu Selaku.

“To je rekao? Morao bih vidjeti što je taj bijednik i lopov rekao. Što? Selak je jedan od nekoliko ljudi koji su preletjeli s avionom na hrvatsku stranu. Samo ih je nekoliko. Bio sam premijer, sad sam predsjednik. Valjda bih imao neke informacije o tome i naša vojska bi imala i tako bi ga tretirali, tog Selaka. Za to ne znam, a nisam isplazio iz neke lokve kao Banožić jučer. Ne znam to, nijedna služba to ne zna. Je li to kleveta? On kleveće čovjeka koji je riskirao svoj žviot 1992. Jel’ razumijete koliko je to nizak oblik života?”, kaže predsjednik na pitanje o Banožićevoj izjavi o brigadiru Selaku.

Predsjednik kaže i kako DORH treba reći je li dopušteno ponašati se kao Banožić. “Ako je, da krenemo svi krasti. Ako ovo nije kažnjivo i ako nije sve jasno jedan kroz jedan, onda ćemo morati svi krenuti ponovno u školu… I Plenković nakon toga zove glavnu državnu odvjetnicu, jučer je bio lud dan, da joj kaže da ne dira njegovog čovjeka. Kako drugačije da protumačim njegovo ničim iznuđeno priznanje”, govori predsjednik dodajući kako je njegova riječ samo njegova riječ. “Ili je možda zaista kod njega strah da je taj lopov sljedeći, to je kriminalac. Pitao sam i pitat ću svaki dan, dok mi DORH ne kaže da je to u redu, da je Banožić u redu, da se jedan ministar treba tako ponašati”, kaže.

Ustavni sud

“To nije jedina ludost koja se jučer dogodila. Ti ljudi koji nisu izabrani iz naroda. Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz, ali izabrali su. Ti ljudi su inicijativu za promjenu Ustava… to je ustavni udar. Ja razmatram svoje opcije jer na njihov moral i poštenje ne mogu računati. Prešli su crtu. Računao sam da će zabraniti referendum za izmjenu zakona, ali dirati se u pravo naroda… 400 tisuća potpisa i to zabraniti. Ja sam taj dio Ustava 2010. proveo kroz svoje ruke. … Ti ustavni suci nisu nikakvi autoriteti, ali da su profesori s Harvarda, to nije zakonito. Ja nisam obožavatelj referenduma, to može biti opasno, većina može ukinuti pravo manjini. Ali ovdje se ne radi o tome. Pazite dokle ta paranoja ide, ispalo bi da je Plenković bio u krivu. Neka se stide što rade ovoj državi”, kaže Milanović.

Predsjednika su pitali i o izjavama šefa Reformista Radimira Čačića koji je rekao da Predsjednik ne može od DORH-a tražiti da istražuje ministra Banožića, ali da može prijaviti ako sumnja da je počinjeno kazneno djelo te da je to u zakonu navedeno kao obveza. Čačić je rekao i kako bi se predsjednikove izjave mogle smatrati miješanjem u rad DORH-a.

“On je arhitekt i menadžer, on te stvari ne razumije najbolje. Ja tu ne mogu ništa. Vi imate Sabor koji je Plenković pokupovao. On može smijeniti Hrvoj Šipek, ja ne mogu. Ja mogu reći bilo što. Rekao sam da je Banožić lopov i kriminalac. Temeljem čega sam to rekao? Temeljem iskustva, spoznaje… I on je sam pisao taj dokument”, govori predsjednik dodajući da očekuje da DORH kaže da je to što Banožić radi u redu. Milanović je ponovno pitao zbog čega je Željko Sabo bio u zatvoru godinu dana. “Da ovo je za tamnice. I o tome govori Čačić, za kojeg sam ja bečka škola. Plenković nije prvi puta postrojio te ljude, to je valjda naučio od komunističkih menotra i UDBA-e. Jesam li ja zvao sve Ustavnog suda da na njih utječem po pitanju ove odluke? Jesam li ikad to radio? Nisam. Hoću li? Neću. Ti ljudi su opasni za pravni poredak ove zemlje. To je razlog za građanski neposluh. Je li ovo huškanje? To je samo vapaj, ništa drugo”, kaže predsjednik.

“Šef tajne službe je postao predsjednik Vrhovnog suda. U kojoj zemlji to ima osim u Rusiji? Ti ljudi su uzurpatori. Njega nitko nikad ni za što nije birao.”

Milanović kaže da je ovo situacija “kao da vam netko uzme dijete bez razloga”. “Ne može. Zabranjeno”

“Imam druge opcije. Neka strepe. Pravda dolazi”, kaže.

Isprika Selaku

Na pitanje treba li se Banožić ispričati Selaku kaže: “Taj bijedni barski puž je to rekao da bi se prestalo pričati o njegovom kaznenom djelu od prije dvije godine. Selak se zna sam braniti. On je pilot, to je poseban soj ljudi. To što je on napravio, taj bijednik iz lokve neće napraviti za svojih sto života”, govori predsjednik ponovno postavljajući pitanje: “Što radi DORH?”

“Ja Selaka ne poznam. Ne mogu razgovarati ni sa svakim generalom niti trebam. Uvjeren sam da je odlikovan. Još jedna prljava teza, da je Selak pregovarao o remontu aviona u Ukrajini. On je brigadir, s kim bi on pregovarao. Inače, taj remont je plaććen 10 milijuna dolara. Toliko košta jedan kotač novog aviona”, govori predsjednik.

“30 godina je prošlo od rata i mi i dalje trpimo lopovluk tih prvoboraca lopovluka”, kaže.

Na pitanje kako komentira odlazak Hrvoja Zekanovića sa sjednice, Milanović kaže da Zekanović sve što radi radi za novac. “On je dvorska luda, to radi za novac. A može bit popularniji među ženama, to mu je očito bitno. Ne znam zašto privlači pažnju. Pitajte ga što on meni zamjera? Borbu za prava Hrvata u BiH? Što on meni zamjera, to pitajte tog zekana i dajte mu vreću šargarepe”, kaže.

Na pitanje o pomilovanju, kaže da bi se Plenović trebao ispričati generalima i pred njima raditi sklekove, ako može napraviti ijedan, jer je insinuirao to što je insinuirao. “On će te ljude nazivati udbašima. On je udbaš iz udbaške familije. … U ovoj zemlji ništa nije normalno, ništa. Na čelu s Ustavnim sudom koji treba ukinuti. To je ceterum censeo, znate što je to, iz klasičnih govora”, završio je predsjednik.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Treba li se bojati nestašice hrane? Evo što kažu u Ministarstvu…

Objavljeno

-

By

Nakon medijskih napisa i, uz ostalo, pomale katastrofične najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kako se na globalnom planu mogu očekivati velike nestašice hrane, hrvatski ekonomisti umiruju javnost tvrdeći da situacija ipak nije tako dramatična. N1 televizija poslala je upit i Ministarstvu poljoprivrede.

Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

“Robne rezerve RH dostatne su, uz racionalno trošenje, za 60 dana opskrbe stanovništva Hrvatske. S obzirom na situaciju, Vlada RH je donijela odluku o izvanrednoj dodatnoj nabavi strateških roba u vrijednosti 595 milijuna kuna, pri čemu je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i pilećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice te ulja i mlijeka.

Sukladno Zakonu o strateškim robnim rezervama, robne zalihe čine osnovni poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi koji su nužno potrebni za život ljudi, naftni derivati te materijali i sirovine potrebni za proizvodnju, a popis robe koja može činiti robne zalihe iz stavka 1. ovoga članka u prilogu je Zakona i predstavlja njegov sastavni dio.

Robne zalihe Republike Hrvatske su u procesu obnavljanja te su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja”, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na upit N1 televizije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se sve više proizvoda: Tko provodi kontrolu i što kupci mogu napraviti?

Objavljeno

-

By

Keksi, sladoled, orašasti plodovi, riba… S polica trgovina povlače se razni proizvodi, a često čitamo da je razlog opoziva prisutnost etilen oksida. Provjerili smo o čemu je točno riječ, tko i kako provodi kontrolu te kakva su prava potrošača koji plate neki proizvod, a onda ga moraju baciti.

Što je etilen oksid?

Kako nam je objasnio prof. dr. Aleksandar Mešić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, etilen oksid obično koriste DDS službe, sanitarni inženjeri i uglavnom se koristi u dezinfekciji. Može se koristiti i za dezinfekciju plastenika, ali ne bi smio završiti na hrani.

“Etilen oksid se može dodavati hrani kao vrsta konzervansa, ali ne bi smio biti sastojak hrane jer može biti kancorogen”, kazao je profesor Mešić za N1.

Ipak, dodaje da ako gleda s pozitivne strane, dobro je što se otkriva prisutnost etilen oksida u namirnicama jer to znači da inspekcije rade svoj posao i provode nadzor.

“Bilo koja tvar za koju postoji rizik da može izazvati posljedice za zdravlje, mora se povući. Moraju se u obzir uzeti svi aspekti, mora se gledati i na starije osobe, bolesne, trudnice i druge skupine”, rekao je profesor Mešić, pojašnjavajući da se ne može uzeti u obzir samo djelovanje tvari na zdrave mlade osobe.

“Tvari za koje se procijeni da mogu imati rizik za zdravlje se povlače”, naglasio je.

Istaknuo je da neke tvari mogu biti prisutne u samo jako malim količinama, a ako se prijeđe ta granicu, onda mogu izazvati neke ozbiljne posljedice. Komentirao je i zašto se mogu povući proizvodi koji sadrže etilen oksid.

“Najčešće se radi o kanecerogenosti ili mutagenosti”, rekao je Mešić i dodao da se zabranjuje sve više pesticida koji se koriste za zaštitu bilja.

Tko provodi kontrolu?

“Sanitarna i veterinarska inspekcija Državnog inspektorata nadležne su za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane koja se uvozi iz trećih zemalja. Službene kontrole prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja provode u skladu s EU propisima o pojačanim službenim kontrolama na uvozu za hranu koja se smatra visokorizičnom, a za ostalu hranu učestalost identifikacijskih i fizičkih pregleda provodi se sukladno nacionalnim odrednicama države članice”, rekli su nam iz Državnog inspektorata.

“Prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja obavlja se uvijek provjera dokumentacije svake pošiljke, a ovisno o rizičnosti hrane koja se uvozi, određenom učestalošću vrše se i uzorkovanja pošiljaka prije stavljanja na tržište i to na unaprijed određene parametre. Ako se ispitivanjem u službenom laboratoriju utvrdi nesukladnost – takve pošiljke hrane se obijaju za uvoz. Odbijene pošiljke hrane prijavljuju se kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF sustav) koji uz obavijesti s unutarnjeg tržišta zaprima sve obavijesti o proizvodima koji su odbijeni za uvoz iz trećih zemalja”, dodaju.

Državni inspektorat također naglašava da se pod uvozom hrane ne smatra unos hrane iz neke od članica Europske unije (EU).

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) su nam pojasnili da u slučaju “nesukladnosti određenih proizvoda poduzimaju se mjere koje mogu biti ograničavanje ili zabrana stavljanja na tržište takvog proizvoda, nalaganje povrata u državu članicu iz koje su otpremljene, povlačenje, uklanjanja proizvoda s tržišta RH, uništenje ili prema potrebi upotrebu proizvoda u druge svrhe od one za koju je prvotno bila namijenjena”.

Provodi li se kontrola prije nego proizvod dođe u trgovinu?

HAPIH navodi da se kontrola proizvoda radi na graničnim postajama, njih sedam, odnosno prije nego što proizvodi dođu u trgovine. No, neki proizvodi ipak završe na policama trgovina, građani ih kupe, a tek onda stigne obavijest o povlačenju tog proizvoda.

Iz Državnog inspektorata dodaju da odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane imaju i subjekti u poslovanju s hranom (SPH) koji hranu proizvode, odnosno stavljaju na tržište. Službene kontrole vrše i nadležne inspekcije Državnog inspektorata – sanitarna i veterinarska inspekcija, te poljoprivredna inspekcija koja je nadležna za kontrolu kvalitete hrane.

“Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata redovito provodi nadzore utvrđivanja kvalitete i označavanja hrane. Kontrole se provode i prema zaprimljenim predstavkama građana. U slučaju da se na bilo koji način utvrdi nesukladnost proizvoda koji je već na tržištu, pokreće se postupak opoziva proizvoda s tržišta koji uključuje i obavješćivanje kupaca. Nadležne inspekcije DIRH-a prate povlačenje i opoziv hrane što podrazumijeva i kontrolu u maloprodajnim objektima”, pojasnili su iz Državnog inspektorata za N1.

Opoziv zbog cijanida

Cijanid može biti izuzetno opasan pa je stoga posebno zabrinjavajuće kada pročitamo da se neki prehrambeni proizvodi povlače upravo zbog prisutnosti cijanida. Iz Državnog inspektorata objašnjavaju da jezgre marelice sadrže “prirodno prisutan cijanogeni glikozid (amigdalin), a koji se žvakanjem razgrađuje na cijanovodičnu kiselinu (cijanid)”. Ističu da nije riječ o namjerno dodanim tvarima već o prirodno prisutno spoju.

No, osim u marelicama, cijanid je pronađen i u bademima. HAPIH navodi da su tijekom 2022. godine zaprimili tri obavijesti o proizvodima koji sadrže povećane količine cijanida. Dva proizvoda su od proizvođača iz Njemačke i jedan iz Austrije.

Profesor Mešić ističe da je “cijanid poznati otrov i zato je opasan”. Naglasio je da cijanid nije sredstvo za zaštitu bilja pa stoga nije jasno kako može završiti na prehrambenim proizvodima.

“Njega ne koriste poljoprivredni proizvođači, kao ni etilen oksid”, kazao je Mešić za N1.

Cijanid se može koristiti za izvlačenje ruda, zlata i slično, ali ne i za zaštitu bilja, naglasio je Mešić.

Što građani mogu napraviti?

“Zakonom o zaštiti potrošača uređena je zaštita osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda”, naveli su kratko iz HAPIH-a. No, što to doista znači za građane koje kupe određeni proizvod, a zatim dobiju obavijest da se taj isti proizvod povlači?

Neke trgovine vraćaju novac kupcima koji vrate u trgovinu proizvod koji se povlači. Pitali smo Državni inspektorat jesu li sve trgovine zakonski dužne vratiti novac kupcima u takvim situacijama.

“U slučaju utvrđene nesukladnosti kupci se obavještavaju putem medija (televizija, Internet), odnosno putem informacija koje se daju u samim objektima u kojem su kupili proizvod, o načinu postupanja s nesukladnim proizvodima. Uobičajena praksa je da trgovine vraćaju novac potrošačima. Sukladno propisima o hrani ne postoji zakonska odredba prema kojoj bi se potrošačima vraćao novac”, rekli su iz Državnog inspektorata za N1.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu