Connect with us

Svijet

Ovo je popis zemalja koje uvode obvezno cijepljenje protiv korone

Objavljeno

-

Potaknute naglim skokom u broju zaraženih uzrokovanim delta varijantom koronavirusa i zastojem u procesu cijepljenja, vlade mnogih zemalja uvode obvezno cijepljenje radnicima u zdravstvu i drugim visokorizičnim djelatnostima.

Raste i broj zemalja koje uvode obvezno cijepljenje državnim službenicima i drugim kategorijama radnika.

Objavljujemo popis zemalja koje su uvele obvezu cijepljenja, poredanih po kategorijama ljudi na koje se obveza odnosi:

Sve odrasle osobe 

– U Indoneziji je obveza cijepljenja uvedena još u veljači te je svatko tko se nije htio cijepiti upozoren o mogućem plaćanju novčane kazne ili uskraćivanju prava na socijalnu pomoć i korištenje javnih usluga.

– U Mikroneziji, državi u južnom Pacifiku, cijepljenje odraslih obvezno je od srpnja.

– U Turkmenistanu cijepljenje je obvezno za sve stanovnike starije od 18 godina.

Državni službenici, radnici u privatnom i javnom sektoru

– U Kanadi je u listopadu donesena odluka da će svi necijepljeni državni službenici biti prisiljeni uzeti neplaćeni dopust te da su cjepiva obvezna za sve putnike u zrakoplovima, vlakovima i brodovima. Također je rečeno da će svih 338 članova kanadskog parlamenta morati biti cijepljeno objema dozama cjepiva protiv virusa COVID-19 prije nego li se vrate na posao 22. studenoga.

– U Kostariki je u rujnu donesena odluka da svi državni djelatnici moraju biti cijepljeni.

– U Danskoj je 12. studenoga predložen zakon koji poslodavcima omogućava da od zaposlenika zahtijevaju digitalnu covid potvrdu. Taj bi zakon hitnim zakonodavnim postupkom mogao stupiti na snagu u studenome.

– U Egiptu će se od zaposlenika u javnom sektoru nakon 15. studenoga zahtijevati da budu cijepljeni ili da se testiraju na virus jednom tjedno.

– U Fidžiju je u kolovozu predstavljena politika “nema cjepiva, nema posla” kojom se necijepljenima zabranjuje dolazak na posao. Zbog toga su necijepljeni javni službenici bili prisiljeni otići na neplaćeni dopust i dobit će otkaz ako se ne cijepe do kraja studenoga. Zaposlenici privatnih tvrtki također bi mogli snositi novčane kazne, a tvrtke bi mogle biti zatvorene ako odbiju cijepljenje.

– U Mađarskoj je u listopadu najavljeno da će zaposlenici državnih institucija morati biti cijepljeni. Cijepljenje je za zdravstvene djelatnike već obvezno.

– U Italiji su covid-potvrde obvezne od listopada. Zaposlenici bez potvrde o cijepljenju, negativnog testa ili dokaza o nedavnom preboljenju bit će privremeno udaljeni s radnog mjesta te im prijeti novčana kazna ako nastave dolaziti na posao.

– U Latviji je 12. studenoga zakonodavcima koji odbiju cijepljenje zabranjeno glasanje te im je smanjena plaća. Poduzećima je od 4. studenoga dozvoljeno otpustiti one radnike koji se ne žele cijepiti niti prebaciti na rad na daljinu.

– Moskovske vlasti su u lipnju naredile svim javnim djelatnicima da se cijepe, a tvrtke su dobile rok od mjesec dana da barem 60 posto zaposlenika cijepe barem prvom dozom. Sankt Peterburg je 9. studenoga naredio obvezno cijepljenje svima starijima od 60 godina i onima koji pate od kroničnih bolesti.

– U Saudijskoj Arabiji u svibnju je donesena odluka da se svi djelatnici javnog i privatnog sektora moraju cijepiti žele li dolaziti na radno mjesto. Također, cijepljene moraju biti i sve osobe koje žele ući u zgradu vlade te u privatne i javne obrazovne institucije.

– U Tunisu je u listopadu odlučeno da svi službenici, zaposlenici i posjetitelji zgrada javne i privatne uprave moraju pokazati iskaznicu/potvrdu o cijepljenju. Necijepljeni zaposlenici bit će privremeno udaljeni s posla dok ne budu u mogućnosti pokazati potvrdu.

– Turska od kolovoza traži negativne testove na COVID-19 te dokaz o cijepljenju u nekim sektorima, što uključuje zaposlenike u prosvjeti i unutardržavnom prijevozu.

– U Ukrajini je od listopada cijepljenje obvezno za zaposlenike u javnom sektoru, uključujući i prosvjetne radnike. Necijepljenima se ograničava ulazu u restorane te na sportske i druge javne događaje. Popis zanimanja koja zahtijevaju potvrdu o cijepljenju proširen je 11. studenoga, te otad uključuje i medicinsko osoblje i zaposlenike u općinskim službama.

– U Americi je predsjednik Joe Biden je 10. rujna naredio svim državnim službenicima i pružateljima javnih usluga obvezno cijepljenje ili testiranje jednom tjedno za radnike u privatnom sektoru. Uredba stupa na snagu od 4. siječnja.

Zdravstveni radnici

– U Australiji je od kraja lipnja cijepljenje obvezno radnicima u visokorizičnim djelatnostima poput ustanova ustanove za starije i nemoćne te karantenski hoteli.

– Velika Britanija u listopadu je uvela obvezu cijepljenja radnicima u domovima za starije i nemoćne u Engleskoj. Zdravstveni radnici u Engleskoj morat će biti cijepljeni do 1. travnja.

– U Francuskoj svi zdravstveni djelatnici, radnici u domovima za starije i nemoćne, medicinski tehničari za njegu u kući i hitnu pomoć, morali su do 15. rujna biti cijepljeni barem prvom dozom. Zbog neispunjavanja toga uvjeta oko 3000 radnika privremeno je udaljeno s radnih mjesta.

– U Grčkoj je cijepljenje od lipnja obvezno radnicima u domovima za starije i nemoćne, a od rujna i zdravstvenim radnicima.

– U Novom Zelandu je u listopadu najavljeno da će se od prosvjetara, djelatnika zdravstvene skrbi i skrbi za osobe s invaliditetom tražiti da budu u potpunosti cijepljeni.

Ostali djelatnici 

– U Zapadnoj Australiji svi zaposleni u rudarstvu te istraživanju nafte i plina morat će do 1. prosinca primiti prvu dozu cjepiva, a drugu do 1. siječnja.

– Glavni grad Kine Peking traži obvezno docjepljivanje za ključne radnike na gradilištima, što uključuje i kuhare, zaštitare i čistače.

– Ured predsjednika Filipina izjavio je 12. studenoga da će od 1. prosinca cijepljenje ili redovito testiranje biti obvezno za radnike u uredima te javnom prijevozu.

– U Kazahstanu obvezno cijepljenje ili testiranje jednom tjedno uvedeno je za osobe koje rade u grupama od više od 20 ljudi.

Ulazak u javna mjesta

– U Austriji, milijuni ljudi koji nisu potpuno cijepljeni protiv koronavirusa od 15. studenoga stavljeni su u karantenu. Necijepljenima je već otprije zabranjeno ulaziti u restorane, hotele, kazališta i žičare.

– U Bugarskoj je od 21. listopada obvezna covid potvrda za osobe koje posjećuju javna mjesta poput kafića, hotela, koncertnih dvorana, muzeja i bazena.

– U Češkoj je 20. listopada najavljeno da će restorani i klubovi morati provjeravati covid potvrde o cijepljenosti ili negativnom testu osobe.

– U Danskoj je potrebna potvrda za ulazak u kafiće, restorane i druge zatvorene javne prostore.

– U Francuskoj će od sredine prosinca osobama starijima od 65 godina biti potrebna potvrda o docjepljivanju kako bi mogle ulaziti u restorane, vlakove i avione.

– U Libanonu, ulazak u restorane, kafiće i plaže dozvoljen je osobama s potvrdama o cijepljenju te osobama s važećim testovima na antitijela.

– U Maroku je 21. listopada uvedena potvrda o cijepljenju koja služi za ulazak u sve zgrade vlade i javne prostore poput kafića, restorana, kinodvorana, teretana i u javni prijevoz.

– Nizozemska je u rujnu predstavila zdravstvenu potvrdu o cijepljenju koja omogućava ulazak u kafiće, restorane, klubove i na kulturne događaje.

– U Rumunjskoj zdravstvene su potvrde od 25. listopada obvezne za ulazak u većinu javnih prostora.

– Mnoge ruske regije koje su bile u karanteni sada zahtijevaju dokaz o cijepljenju ili prebolijevanju bolesti za ulazak u kafiće, restorane i trgovačke centre.

– U Švicarskoj potrebno je pokazati potvrdu o cijepljenju, preboljenju ili negativan rezultat testa za ulazak u kafiće, restorane i teretane.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Objavljena dugoročna prognoza za ljeto: Ulazimo u La Niña fazu, evo što nas čeka

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe (SWE) objavio je dugoročnu prognozu za nadolazeće ljeto u kojoj se analizira kakav će utjecaj na vrijeme imati pomal iz El Niño faze u La Niñu.

Prognoza ukazuje na dinamičan ljetni obrazac atmosfere, pod utjecajem prijelaza iz toplog ciklusa El Niño u hladni ciklus La Niña. Predviđa se da će se niz tlačnih valova i anomalija protezati od Sjeverne Amerike sve do Europe, navodi SWE.

Nad sjevernom hemisferom nadolazeći će mjeseci biti prijelazno razdoblje između El Niña (topla faza) i La Niña (hladna faza), što će ostaviti traga na atmosferi i vremenskim obrascima.

Atmosferske promjene

Vrhunci toplih anomalija zabilježeni su u prosincu, no nagli pad temperatura počeo je početkom ove godine te se očekuje da će cijela regija tijekom ljeta prijeći u negativan ciklus.

Snažan podzemni hladni bazen glavni je preduvjet za slom El Niña. Uz pomoć pasata i oceanskih struja, te se podzemne anomalije kreću od zapada prema istoku, da bi na kraju izašle na površinu preko istočnog Pacifika.

Najnovija analiza temperatura podzemnih oceana u Pacifiku ukazuje na hladnu anomaliju diljem tropskog Pacifika, što dovodi do hlađenja površinske temperature oceana. U posljednja dva mjeseca uočeno je brzo raspadanje toplog bazena ispod površine.

Podpovršinsko hlađenje oceana

SWE navodi da slijedi vrlo hladni ciklus u kasno ljeto 2024., a koji će trajati do 2025. Područje hladnih oceanskih anomalija širit će se cijelim tropskim Pacifikom do ljeta 2024. Događaj ove razine dovoljno je jak da ima značajan atmosferski odgovor tijekom jeseni i zime 2024. i 2025. godine.

Svi ovi obrasci ukazuju na to da je El Niño u padu no bit će potrebno neko vrijeme da atmosfera odgovori na ove oceanske promjene. Iz tog će razloga ljeto 2024. biti usred prijelaznog razdoblja iz jedne faze u drugu, stvarajući neke neobične anomalije u procesu.

Kako bi pojasnili što nas čeka, SWE je pregledao podatke iz nekoliko godina koje su imale sličan prijelaz iz zimskog El Niña u ljetni La Niña.

Temperaturna anomalija za ovaj prijelazni obrazac pokazuje temperature iznad normale u većem dijelu središnjih i istočnih Sjedinjenih Američkih država i južne Kanade. Ali nad Europom zapravo možemo vidjeti trend nižih temperatura od normalnih.

Dugoročna prognoza za ljeto

SWE se osvrnuo na razdoblje meteorološkog ljeta (lipanj-srpanj-kolovoz). Modeli predviđanja ukazuju na veću tendenciju toplinskih valova iznad juga SAD-a sve do sjevernih dijelova i gornjeg Srednjeg zapada. Drugo takvo područje je iznad južnih dijelova Europe.

Gledajući pobliže uzorak površinske temperature iznad Europe, vidimo da je vrijeme toplije od uobičajenog na velikom dijelu kontinenta. Najjače anomalije i tendencije toplinskih valova su nad središnjim i južnim dijelovima kontinenta.

Severe Weather Europe (SWE)

Dugotrajne vrućine mogle bi zahvatiti jug SAD-a, s toplinskim valovima koji se šire ravnicama prema sjeveru i prema gornjem srednjem zapadu. Kanada će također biti toplija u većem dijelu zemlje.

Što se tiče oborina, u kopnenoj Europi se očekuju uglavnom sušniji uvjeti, a više oborina predviđa se nad sjevernim krajevima, opet zbog nižeg tlaka i nestabilnijeg vremena na zapadnim vjetrovima.

Prema drugom modelu, onog iz Meteorološkog ureda Ujedinjenog Kraljevstva (UKMO), vidi se glavna tendencija toplinskog vala više prema istoku i sjeveru Europe. Zapadni su dijelovi još uvijek pod toplim anomalijama, ali obrazac tlaka održava anomalije nižima.

Prognoza oborina pokazuje normalne do suše uvjete nad krajnjim zapadnim i južnim dijelovima Europe. Više oborina predviđa se u krajnjim sjevernim krajevima. Središnji dijelovi prikazani su s nešto povećanim potencijalom padalina.

 
Nastavi čitati

Svijet

Prvi slučaj u svijetu: Venecija počinje naplaćivati ulaz u grad

Objavljeno

-

By

Neil Morrell / Pixabay

Venecija će ovaj tjedan jednodnevnim izletnicima početi naplaćivati ulaz u grad, što je prvi takav slučaju u svijetu. Namijenjen je smanjenju pritiska na drevni talijanski grad koji tone pod težinom masovnog turizma.

Počevši od četvrtka posjetitelji koji u grad dolaze na jedan dan morat će kupiti ulaznicu od pet eura, što će na ključnim lokacijama kontrolirati inspektori.

Prošle je godine 3,2 milijuna turista prespavalo barem jednu noć u povijesnom središtu grada, ali deseci tisuća drugih slijevali se na uske gradske ulice tijekom dana, često s kruzera, kako bi razgledali znamenitosti, uključujući Markov trg i most Rialto.

Cilj uvođenja ulaznica poticanje je jednodnevnih izletnika da dođu u manje frekventnim razdobljima kako bi se pokušalo razrijediti najveće gužve.

U početku će ulaznice biti potrebne samo za 29 ‘udarnih’ turističkih dana tijekom 2024., uglavnom vikendima od svibnja do srpnja.

Hoće li ovakva mjera polučiti rezultate pomno će se pratiti u drugim turističkim odredištima diljem svijeta koja se teško nose s masovnim turizmom.

U Španjolskoj, drugoj najposjećenijoj zemlji na svijetu nakon Francuske, deseci tisuća ljudi prosvjedovali su u subotu na Kanarskim otocima tražeći ograničenja broja posjetitelja arhipelaga.

Luigi Brugnaro, gradonačelnik Venecije, opisao je ovaj potez “eksprimentom, prvim u svijetu, kojem je cilj učiniti Veneciju ugodnijom za život”.

Upozorenje UNESCO-a

Venecija, koja se prostire na više od 100 malih otoka i otočića u sjeveroistočnoj Italiji, smatra se jednim od najljepših gradova svijeta.

UNESCO je grad i njegovu lagunu uvrstio na popis svjetske baštine 1987. godine, navodeći ga kao “izvanredno arhitektonsko remek-djelo”.

UN-ova organizacija je, međutim, prošle godine zaprijetila da će Veneciju staviti na svoj popis ugrožene baštine, navodeći kao razloge masovni turizam i porast razine vode koji se pripisuje klimatskim promjenama.

O sustavu naplate ulaznica dugo se raspravljalo, ali je primjena više puta odgođena zbog zabrinutosti da bi ozbiljno smanjila turističke prihode i ugrozila slobodu kretanja.

Oporbeni gradski vijećnici tvrde da ovoga neće biti nikakve koristi. “Pedeset eura je moglo pomoći”, rekao je jedan od njih, Gianfranco Bettin.

Godine 2021. Venecija je već uvela zabranu masovnih kruzera s kojih dnevno izlaze tisuće izletnika, preusmjeravajući ih u udaljeniju industrijsku luku.

Nema čekanja u redovima

Gradonačelnik Venecije obećao je da će novi sustav biti nametnut “nježno”, bez strogih kontrola i čekanja u redovima na ulaznicama, odbacivši nagađanja da će grad postaviti prepreke ili kontrolne točke na ulicama.

Inspektori će biti postavljeni na glavnim gradskim ulazima i oko njih, posebno na željezničkom kolodvoru Santa Lucia, provjeravajući posjetitelje na licu mjesta.

Turisti koji nemaju ulaznicu bit će upućeni kako da je kupe, ali bi mogli riskirati novčane kazne u rasponu od 50 do 300 eura ako se ogluše.

Plaćat će je samo dnevni turisti koji dolaze u stari grad između 8:30 ujutro i 16:00 sati, a oni koji borave u hotelima, mlađi od 14 godina i osobe s invaliditetom od toga su izuzete.

 
Nastavi čitati

Svijet

Klimatolog iz NASA-e: Ovako nešto nije viđeno 40 godina, posljedice ćemo osjetiti u kolovozu

Objavljeno

-

By

Ako se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do kolovoza, onda ćemo biti na nepoznatom terenu, upozorava Gavin Schmidt, klimatolog iz NASA-e.

Prošle godine Zemlja se zagrijala za oko 0,2 °C više nego što su klimatski modeli predviđali. Iako to možda ne izgleda puno, kada uzmete u obzir da je to mjera na cijeloj planeti, to je onda poprilično zagrijavanje.

“Nijedna godina nije zbunila predviđajuće sposobnosti znanstvenika za klimu više od 2023. godine“, piše klimatolog iz NASA-e Gavin Schmidt u članku za Nature, a prenosi Science Alert.

“Temperaturna anomalija iz 2023. došla je iz vedra neba, otkrivajući neviđen jaz u znanju, možda prvi put od prije oko 40 godina, kada su satelitski podaci počeli nuditi pogled na Zemljin klimatski sistem u realnom vremenu“.

Schmidt upozorava da ako se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do kolovoza, u skladu s prethodnim El Nino fluktuacijama, onda ćemo biti na nepoznatom terenu.

Postavljeno je nekoliko teorija za višak topline koja premašuje ono što se očekuje od El Nina i stope povećanja CO2. To uključuje smanjenje aerosoli za površinsko hlađenje nakon promjena regulative 2020. godine; povećanje vodene pare koja zadržava toplinu od erupcije Hunga Tonga-Hunga Ha’apai 2022; i aktivnost u trenutnom solarnom ciklusu koja šalje više topline u našem smjeru.

Ali čak i kombinirano, sve ovo ne objašnjava uočenu dodatnu toplinu, tvrdi Schmidt.

Zabrinjavajuće je da nam nedostaje kritičan faktor u našem razumijevanju klimatskih sistema na Zemlji.

“To bi moglo implicirati da planet koji se zagrijava već mijenja način na koji klimatski sistem funkcionira, mnogo ranije nego što su znanstvenici očekivali“, objašnjava Schmidt.

Ipak, iznenadni skok vrućine i dalje može biti kratkoročna anomalija ili slabost u podacima, priznaje Schmidt.

Dok istraživači ispituju i raspravljaju o brojevima, mi doživljavamo i svjedočimo vrlo stvarnim posljedicama viška topline svuda oko nas.

Tri četvrtine najvećeg sistema koraljnih grebena na svijetu, Velikog koraljnog grebena u Australiji, trenutno pati od visokog do ekstremnog nivoa ugroženosti. Životinje masovno umiru, a milijuni ljudi u Africi gladuju zbog klimatskih promjena, prenosi Nova.rs.

Ovo je samo početak. Neka mjesta već osjećaju zagrijavanje više od drugih.

Iako je važno razraditi ove potencijalno velike neizvjesnosti u modeliranju klime, veći prioritet je ostvarivanje značajnog napretka ka zaustavljanju emisija stakleničkih plinova koji pokreću najveći dio globalnog zagrijavanja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu