Hrvatska
Donesena konačna odluka o covid-potvrdama, evo tko ih mora imati, a tko ne
U posljednja 24 sata zabilježeno je 6.449 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a preminule su 53 osobe. Zbog pogoršanja epidemiološke situacije od utorka se u javnom i državnom sektoru počinju primjenjivati covid potvrde, o čemu je Nacionalni stožer civilne zaštite danas detaljno izvijestio javnost na konferenciji za medije.
“Među 53 umrlih, 14 osoba je bilo cijepljenih s dvije doze, jedna s tri, a jedna s jednom dozom”, rečeno je na početku konferencije.
“Mi smo imali 6449 novooboljelih, tjedan ranije imali smo 6932 novooboljele osobe, a tjedan prije 4392 novoboljele osobe. U prvih pet dana ovog tjedna imamo 25.959 novoboljelih, prošli tjedan je to bilo 19.726. Imamo, dakle, 36 posto više novooboljelih”, rekao je Capak.
Hrvatska je po stopi smrtnosti, s 2379,2 umrla na milijun stanovnika, na 21. mjestu u Europskoj uniji.
“U 24 sata je hospitalizirano 277 osoba. 73 posto nije cijepljeno. Ne respirator su stavljene 22 osobe u 24 sata, 17 nije cijepljeno. Od 53 umrla, 39 nije cijepljeno nijednom dozom. U zadnjih 7 dana od 9 najmlađih umrlih, nitko nije bio cijepljen. 71 posto novootkrivenih zaraženih nije cijepljeno”, rekao je Capak.
Davor Božinović govorio je o široj upotrebi covid potvrda u državnim i javnim službama.
“Odluka stupa na snagu 16. kako bi u ponedjeljak 15. svi oni na koje se odnosi odluka mogli obaviti testiranje”, rekao je. Popis svih testnih mjesta bit će javno objavljen na službenim internet stranicama institucija.
U sustavu koji će obuhvatiti proširenje covid potvrda je 270.000 zaposlenika bez trgovačkih društava.
Covid potvrde bit će potrebne kako za zaposlenike, tako i za građane koji dolaze u državne i javne službe. Što se tiče studenata, odluka o covid potvrdama bit će diskrecijska odluka svakog fakulteta.
“Ova mjera uvodi se isključivo iz epidemioloških razloga. EU digitalna covid potvrda je dokaz da je osoba testirana, negativna, preboljela virus ili je cijepljena. Odluka se odnosi na dužnosnike, državne i javne službenike, lokalne službenike, zaposlenike trgovačkih društava u vlasti države ili lokalne samouprave”, rekao je Božinović. Oni koji nemaju potvrde morat će se testirati dvaput tjedno. Tko sve može provoditi testiranje objavljeno je na stranicama HZJZ-a.
“Dužnosnici, službenici i zaposlenici obavezni su potvrdu ili odgovarajući dokaz predočiti prilikom ulaska u prostorije i dati je na uvid osobi koju poslodavac odredi. Ista odluka odnosi se i na sve stranke koje dolaze, sve pružatelje usluga koji pružaju usluge u tim prostorima ili druge osobe koje tu dolaze po bilo kojoj osnovi. Oni koji odbiju testiranje, odnosno odbiju predočiti potvrdu ili drugi dokaz ne mogu ulaziti i boraviti u prostorijama”, dodao je.
Božinović je objasnio i na koga se nova odluka ne odnosi.
“Ovo se ne odnosi na studente, učenike, na osobe mlađe od 16 godina, na osobe koje dovode dijete ili učenika u školu ili vrtić, osobe koje prate osobu koja se ne može brinuti za sebe, na osobe koje u područje HZZO-a dolaze podići svoju covid potvrdu, na korisnike poštanskih usluga koji moraju preuzeti pošiljke čije bi nepreuzimanje imalo pravne posljedice, na osobe koje imaju kontraindikaciju na cjepivo”, rekao je Božinović.
“Dana je preporuka i poslodavcima na koje se ovo ne odnosi da sami mogu uvesti mjeru”, dodao je.
Stožer je također proužio odluke koje se odnose na rad trgovina, javni prijevoz, odluku o maskama te odluku o prelasku granice.
Sustav covid potvrda i aplikaciju CovidGO razvio je AKD.
“Mi smo lani dobili u zadaću da što brže uspostavimo sustav EU digitalnih covid potvrda. Sam sustav je robusan, stabilna, zahtijevao je intenzivnu regulaciju. Trenutno je izdano oko 2,8 milijuna covid potvrda”, rekao je Jure Sertić, glavni direktor AKD-a.
Istaknuto je da je sustav napravljen tako da preuzimanje covid potvrda za građane “ne može biti jednostavnije”.
Najlakše je, kažu, to učiniti preko platforme e-Građani. “To ne može biti jednostavnije, napravljeno je da bude dostupan što širem krugu ljudi”, rekla je Kristina Leko Kuštrak iz AKD-a.
Nije moguće krivotvoriti covid potvrdu
Što s onima koji još ne koriste sustav e-Građana?
“Postoje dodatni načini kako oni fizički mogu do covid potvrda. Omogućili smo da sva testna mjesta mogu izdati covid potvrdu. Omogućili smo i da punktovi HZJZ-a izdaju potvrde, ali i HZZO šalteri. S obzirom na nove mejre i potencijalno veći broj korisnika koji će obavljati testiranji i trebati potvrdu otvorili novih preko 6,5 tisuća ustanova – ordinacije opće medicine, pedijatrijske ordinacije, medicine rada…”, rekla je Jelena Curać, pomoćnica ravnatelja HZZO-a.
“Svako testiranje i cijepljenje se odmah evidentiraju u sustavu. Preko vikenda apeliramo da se to obavi isključivo preko e-Građana”, rekla je Curać.
“Svaka promjena statusa cijepljenja osobe zahtijeva da osoba izvadi novu covid potvrdu. Ovo posebno napominjemo jer je u tijeku kampanja dodatnom dozom. Treća doza ne znači da će se automatski produžiti covid potvrda. Te osobe trebaju dobiti novu potvrdu. Želimo biti jasni – dodatna doza ne znači automatsko produljenje, nego građani mogu dobiti novu potvrda. Nova će potvrda vrijediti godinu dana od dana cijepljenja”, rečeno je.
“Nije moguće krivotvoriti covid potvrdu. QR kod je digitalno potpisan, vi ne možete nju krivotvoriti u smislu da generirate podatke. Ali na terenu se koriste tuđe ili se papirnate potvrde krivotvore. Pozivamo sve one koji će kontrolirati, sama kontrola bez uvida u osobni dokument nema smisla. Jer kako ćete to potvrditi bez uvida u osobni dokument”, rekla je Leko Kuštrak.
“Nove mjere nikako ne limitiraju ljudska prava”
Ministar zdravstva Vili Beroš preuzeo je riječ.
“Stanje s epidemiološkog aspekta doista je zabrinjavajuće. upravo to i je razlgo što smo napravili ono tšo govorimo duže vrijeme, trenutak je da zađive i nopve sigurnosne epidemiološke mjere. Vjeurjemo da ostvarujemo veću zdravstvenu sigurnost, smanjujemo mogućnost virusa da se širi, da mutira, umanjujemo njegov kapacitet za daljnje širenje. Da je tome tako, svjedoče dosadašnja iskustva is sustava zdravstva i socijale. Nove mjere nikako ne limitiraju ljudska prava. One ih povećavaju, omogućuju nam svakodnevne aktivnosti”, rekao je Beroš.
“Možemo naše teško bolesne sugrađane koji leže u bolnicama i na respiratorima pitati jesu li oni u stanju konzumirati svoja prava i slobode. Stoga imajmo to na umu kad je riječ o novim mjerama, one su tu radi zajedničke sigurnosti. Mogu to usporediti sa slobodom upravljanja osobnim automobilom. I tu se moramo pridržavati određenih prava i ne smijemo ugrožavati druge ljude. Prolazak kroz crveno nije pravo, time se ugrožavaju tuđi životi”, rekao je Beroš.
“U posebnim okolonostima, a ova pandemija to jest, moramo se držati nekih mjera. Svaki dan učimo nešto novo. Ostaje da je cijepljenje najbolji izlaz. Hvala svim građanima, zadnja tri dana njih je 50.000 koji su to prepoznali. No i neke zemlje koje imaju visoku procijepljenost opet imaju širenje virusa. Cijepljenje je najvažniji, ali ne i jedini način borbe. Treba se držati mjera. Zato te zemlje koje imaju visoku procijepljenost ponovo uvode mjere”, rekao je Beroš.
“Na vidiku imamo nove elemente koji mogu pomoći, to su lijekovi”, kaže Beroš koji te dodao da Hrvatska već pregovara o kupnji lijekova.
Alemka Markotić rekla je da je delta plus varijanta u cijeloj Europi trenutno na ispod jedan posto.
“Prati se cijela ta situacija, ono što znamo i pretpostavljamo je da kako bude postignuta veća prokuženost deltom, ova će dobivati novi prostor. Zna se da je još dodatno potentnija i virulentnija. Ponovno, da bi simo se riješili tih varijanti i smanjili pojavljivanje novih, moramo se držati mjera, moramo se cijepiti”, rekla je Markotić.
Božinović onda koji su drugi dokaz da je osoba imala koronavirus.
“To je da su preboljele bolest unazad 12 mjeseci, to se dokazuje potvrdom liječnika koji istu izdaje na temelju brzog antigenskog testa.
Također, oni koji su bili vjerojatni slučajevi, oni također moraju pokazati medicinsku dijagnozu. Također, oni koji su unutar 12 mjeseci zarazu imali i dokazali PCR testom, ali i oni moraju pokazati liječničku dokumentaciju”, rekao je.
Tko će plaćati testiranja?
Capak je rekao da privatnim testnim mjestima neće i ne mogu određivati cijenu testova: “To ovisi o tržištu, hoće li cijena biti slična kao u zdravstvenom sustavu ili će biti veća. Što se tiče privatnih testnih mjesta, njima ne možemo određivati cijenu. Testovi su sada prilično jeftini, pa to ne bi trebao biti problem”.
Korisnici usluga će plaćati test, dok će za zaposlene biti besplatan. “Poslodavac ima mogućnost da omogući testiranje u vlastitom aranžmanu. Mi smo donijeli obavezu da se osobe moraju testirati, poslodavci mogu organizirati testiranje, mogu se dogovoriti s vlasnicima testnih mjesta, hoće li oni dati potvrdu da je osoba kod njih zaposlena ili će osoba platiti iz svog džepa pa će mu poslodavac nadoknaditi novac, mi u to ne ulazimo”, kaže Capak.
Testovi na koronu danas biti distribuirani svima onima koji će provoditi testiranja. “Do dolaska ove velike količine testova koje smo naručili, bit će dovoljno”, rekao je Capak.
Rekao je i da za dolazak roditelja u škole postoje posebne preporuke iz osmog mjeseca.
“Te preporuke će se mijenjati, propisat će se obaveza testiranja za roditelje koji dolaze na informacije ili roditeljske sastanke”, kaže Capak.
Capak i Božinović pozvali su privatne poslodavce da također uvedu mjeru covid potvrda. No dodaju da to za njih to nije obvezno, već je u formi preporuke.
“Ova preporuka za poslodavce je sukladna odlukama GSV-a, mi smo svi skupa u ovome, bolest napada svakoga”, rekao je Beroš.
“Treba nam solidarnost necijepljenih i cijepljenih ili prijete ozbiljne posljedice”, kazao je Božinović.
O lijekovima protiv covida
“Ponovit ću da smo se priključili zajedničkim naporima EK-a dogovoriti kupnju tih lijekova. Neću govoriti o detaljima, ali oni doista obećavaju. Za jedan se zna da ako se uzme tri dana od pojave simptoma, da sprječava razvoj težih oblika bolesti i hospitalizaciju u opsegu preko 90 posto. Ako to doista potvrde daljnja klinička ispitivanja, to će biti nevjerojatan korak. To u ovom trenutku nije bitno jer je pitanje hoće li se realizrirati i kada. U ovom trenutku moramo gledati cijepljenje i pridržavanje mjera, ali veseli što se na obzoru pojavljuju nove mogućnosti”, rekao je Beroš.
Najavljene kontrole
“Bit će kontrola. Kad ih bude, one će biti sporadične i na neku dojavu. Potpuno je iluzorno da mi možemo kontrolirati sve u ovom procesu, zato i pokušavamo sve objasniti, da sve što znači izbjegavanje radi štetu i pojedincu i zajednici. Tu će se pokazati i razina svijesti koju imamo, ja u to ne želim sumnjati, svi skupa možemo učiniti dodatan napor da bismo na jednostavan način objasnili svim građanima što nam je činiti. Nikad nismo rekli da postoji jednostavan recept, nismo nikad rekli da je ovo trka na sto metara, od početka govorimo da je ovo maraton. Nitko ne može reći kada će ovo završiti, hoćemo li imati nove varijante, koliko će ih biti, hoće li se mijenjati nešto u cjepivima”, rekao je Božinović.
Na pitanje hoće li se u budućnosti covid potvrde uvoditi i u haviće, restorane i teretane, Božinović je odgovorio: “Stalno razmišljamo o svemu, u ovom trenutku se nismo odlučili na tu odluku”.
Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.
U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.
Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.
U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.
U nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.
Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.
Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta.
Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.
Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.
Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.
– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.
Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina.
Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.
Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.
– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.
No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.
Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.
Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.
Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata
Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.
Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).
Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.
Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.
Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.
U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.
U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.
Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.
Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).
Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.
Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.
Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.
Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.
Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).
Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.
I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.
Negativan stav prema Rusiji
U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.
Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.
Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.
U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).
Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva
Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.
U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.
Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.
Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.
Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.
Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.
Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.
Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.
Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.
A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku:
Zagreb u 1. izbornoj jedinici
Zagreb u 2. izbornoj jedinici
Čakovec
Osijek
Slavonski Brod
Zagreb u 6. izbornoj jedinici
Karlovac
Rijeka
Zadar
Šibenik
Dubrovnik
Split
Pila je samo sok od naranče 40 dana: Evo kako je to utjecalo na njeno tijelo
PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…
Žrtva prevare: Zaljubio se i izgubio gotovo 400 tisuća eura
Hrvati vole automobile: Prema ovoj ljestvici četvrti smo u Europi
PAKOŠTANE, 1. SVIBNJA / Tradicionalni rekreativni MTB Maraton Vransko Jezero 2024.
Županijski dani: Mjerenje tlaka i razine šećera u krvi
PODSJEĆAMO: U ponedjeljak bez vode 16 ulica u Diklu!
DRŽAVNI TURNIR – Tisuću mažoretkinja na Višnjiku
TJEDNI HOROSKOP / Najsretniji znakovi će biti Ovan, Bik i Jarac
Ne ignorirajte simptome: Ovo su znakovi da ste pod velikim stresom
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja novu pjesmu “Pitanja je sto”
POČINJE TUNA, SUSHI & WINE FESTIVAL / Danas gala večera u Arsenalu, u subotu Elena Stella, u nedjelju Urban. Donosimo detaljan program…
(VIDEO) “TKO TO TAMO PJEVA” / Zadranka Karla Miletić u hit-showu oduševila vokalom
(FOTO/VIDEO) VESLAČKO NATJECANJE / Izvrsni rezultati VK Pag na “PAG OPEN 2024. – Coastal Beach Sprint”
(VIDEO) MODNO GLAZBENI TRIJUMF / Natali Dizdar osvojila Porin za najbolju žensku vokalnu izvedbu
-
magazin2 dana prijeUvijek se vraćate i provjeravate jeste li zaključali vrata? Znanost odgovara zašto
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije(IZBORI 2024.) PREFERENCIJALNI GLASOVI / Donosimo top ljestvicu najpopularnijih političara u IX. izbornoj jedinici…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije7-DNEVNA PROGNOZA / Nastavlja se promjenljivo vrijeme – bura, kiša, na Jadranu i grmljavina
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeOVE SUBOTE U NINU: Nadbiskupija poziva na Susret o rastavljenim i ponovno civilno vjenčanim osobama