Connect with us

Hrvatska

Imunolog o četvrtom valu epidemije: “Vjerujem da će završiti do Nove godine”

Objavljeno

-

Izvor : N1

Imunolog Zlatko Trobonjača u Pressingu Ilije Jandrića na N1 televiziji govorio je o trenutnoj epidemiološkoj slici i procesu cijepljenja u Hrvatskoj.

Trobonjača je komentirao velik porast novozaraženih koronavirusom, navodeći da je zato odgovorna i zaraznija varijanta koronavirusa.

“Prvo treba izvući dolazak delta virusa. To je virus koji pripada SARS-CoV-2 virusu, ali je značajno je virulentniji u odnosu na prethodne sojeve. Druga stvar, puno brže se prenosi u odnosu na prethodne sojeve. Zbog toga izaziva teže kliničke slike, pa čak i u mlađim populacijama”, kazao je imunolog.

“Imunost koju steknemo protiv wuhanskog soja nas ne štiti protiv delte”

Govoreći o procijepljenosti, ističe da smo na samom dnu u EU, a naglasaio je da se virus tako proširio jer imamo velik bazen osoba koje nisu imune.

“Imunost koju steknemo protiv wuhanskog soja nas ne štiti protiv delta soja. Dakle, imamo nešto slabiju imunost u startu. Mi s protokom vremena očigledno gubimo imunost. Oni koji su preboljeli mogu se reinficirati, a oni koji su cijepljeni mogu se inficirati zbog gubitka imunosti, oboljeti simptomatski, pa čak i od težih oblika bolesti, a ponekad i umrijeti”, istaknuo je Trobonjača.

“Imali smo nekoliko valova epidemije, od kojih se svaki izazvan s drugom vrstom virusa. Prvo wuhanski, pa proljetos alfa ili britanski soj, a sada vidimo delta soj. Svi ti virusi su nešto drugačiji pa imunost koju razvijete protiv jednog virusa vas ne štiti protiv drugog”, pojasnio je.

“Covid potvrdama strahovito onemogućavate kretanje građana”

Ističe da se treba odati priznanje epidemiolozima i zdravstvenim službama jer obavljaju ogroman posao. Komentirao je i uvođenje covid potvrda.

“Covid potvrdama strahovito onemogućavate kretanje građana, imate snažan restriktivan učinak na društvo i normalno da se jedna takva mjera teško prihvaća u društvu. Tu bi sigurno trebala biti politika uključena ako ograničavate kretanje”, kazao je Trobonjača.

Smatra da bi ovaj četvrti val pandemije mogao biti gotov do Nove godine, a što će događati nakon toga, ovisi o tome hoće li se pojaviti novi soj.

“Što se tiče kretanja epidemije u narednom razdoblju, vjerujem da ovaj val neće toliko dugo trajati jer ga je izazvao delta virus koji je izrazito zarazan, možda 2 do 3 puta zarazniji od wuhanskog soja. Brzo će pronaći neimune ljude u populaciji i zaraziti. Nakon toga doći će do jenjavanja epidemije, odnosno četvrtog vala”, kazao je i dodao:

“Vjerujem da će se sve to skupa završiti negdje do Nove godine, a što će se dalje događati, ovisi o tome hoće li doći novi soj. Ako dođe, onda ćemo možda imati novi val, a ako ne, onda će doći do postupne endemizacije virusa.”

Koja je razlika između treće doze i booster doze?

Trobonjača je objasnio i razliku između booster i treće doze.

“Booster znači dodatno poticanje, a primjena treće doze je u cijepljenju onih koji su primili dvije doze. Booster doza označava i dodatno poticanje imunosti onih koji su preboljeli bolest”, pojasnio je.

Komentirajući rok valjanosti covid potvrda, Trobonjača ističe da bi one trebale vrijediti godinu dana i kod onih koji su preboljeli covid i kod onih koji su se cijepili.

Znanstvenik Pero Lučin je gostujući u Newsroomu kazao da bi trebalo cijepiti i djecu.

“Treba cijepiti djecu”

“Razmišljao sam kad je došla preporuka da se cijepe djeca treba li tu djecu cijepiti jer se primijetio jedan neželjeni učinak tog mRNA cjepiva, Pfiezerovog cjepiva, a to je razvoj miokarditisa i perikarditisa, upale srca i osrčja”, rekao je imunolog pa nastavio:

“Izraelci su izašli s podatkom da je to jedan slučaj na 6.000 primijenjenih doza, kasnije se na razini EU vidjelo da je to 1 na 15.000 slučajeva, Amerikanci govore 1 na 40.000. Vidjelo se da je to blaga upala srca koja prolazi kroz nekoliko dana bez nekakve terapije i hospitalizacije i teških posljedica.”

Kaže da je zbog toga kratko dvojio treba li djecu cijepiti, no uzimajući u obzir kakve posljedice može ostaviti covid, tvrdi “da bi ipak trebalo djecu cijepiti”.

Jedan od glavnih argumenata osoba koje se ne žele cijepiti jest da nije prošlo dovoljno vremena da bi se ispitale posljedice ovih cjepiva ili da su cjepiva prebrzo razvijena.

“Cjepivo je razvijano desetke godina prije. Liponanosomi se razvijaju već 30 godina koliko ja znam. Imali su razvijenu tehnmologiju i primijenili su je za razvoj ovog cjepiva. Ono što se dogodilo u kratkom vremenu i što može ljude zbunjivati jest kako je tako brzo klinički ispitano. Zato što su milijarde dolara uložene da bi se to cjepivo ispitalo što je moguće prije jer je ugroza čovječanstva bila prevelika. U razvoju lijeka najduže traju klinička ispitivanja jer su strahovito skupa. Ovdje nije bilo takvog čekanja jer se prikupila dovoljna količina novaca da se dođe do rezultata i cjepiva”, istaknuo je imunolog.

“Cjepiva štite od zaraze, ali pitanje je u kojem postotku”

Osvrnuo se i na izjavu člana Znanstvenog savjeta Gordana Lauca koji je kazao da “cjepiva ne štite od zaraze”.

“Ne možete reći da cjepiva ne štite od zaraze. Ona štite, ali pitanje je u kojem postotoku”, rekao je Trobonjača.

Neka istraživanja pokazuju da prirodni antivirusni lijekovi uspješno suzbijaju covid, poput slatkog pelina ili eukaliptola.

“Ne bih se pouzdao u takve prirodne lijekove. Da takvi prirodni lijekovi djeluju na viruse već bi davno bili primjenjivani ili bi ih farmaceutska industrija pokupila i od njih napravila takav pripravak koji bi onda liječio viruse. Ne postoje antivirusni antibiotici. Za liječenje virusnih infekcija postoje posebni lijekovi i to tako dizajnirani da štite ili uništavaju točno određeni virus”, objasnio je Trobonjača.

Počela je i sezona gripe, a imunolog je objasnio treba li se istovremeno cijepiti i protiv covida i protiv gripe.

“Ne bi bilo dobro da istovremeno jer svako cijepljenje izaziva jednu imunosnu reakciju. To bi značilo da bi između dva cjepiva trebalo razdvojiti nekih 15-20 dana. Prednost u ovom trneutku bih dao covid cjepivu”, istaknuo je Trobonjača.

“Neki imaju psihičke probleme kao posljedicu dugotrajnog covida”

Govoreći o posljedicama covida, Trobonjača ističe da pojedinci imaju i duševnih promjena. “Imaju neke kgonitivnih problema, nesanicu, razdražljivost i psihičke probleme kao posljedicu dugotrajnog covida.”

Imunolog je komentirao i epidemiološku situaciju u Europi. “One zemlje koje su najviše procijepljene imaju najmanje slučajeva epidemije – cijela zapadna Europa izuzevši Veliku Britaniju, dok istočna Europa koja je daleko manje cijepljenja, a to znači dvostruko manje, tu imate epidemiju koja bijesni. Što imate više cijepljenih, manja je epidemija”, naveo je Trobonjača.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati među prvima u svijetu dobili digitalnu putovnicu: Poznato kako će funkcionirati

Objavljeno

-

By

AKD

Brži i jednostavniji prelazak granice, mogućnost najave dolaska na odredište i maksimalna sigurnost i pouzdanost samo su neke od prednosti korištenja digitalne putne vjerodajnice (eng. Digital Travel Credential – DTC), projekta čiju izradu, korištenje i pohranu trenutačno testiraju Hrvatska i Finska.

Krajnji cilj pilot projekta jest olakšavanje putovanja i unapređenje sigurnosti putnika putem najnovijih tehnoloških rješenja, a uz finsko-hrvatsko projektno partnerstvo provodi se još jedan međunarodni pilot projekt između Nizozemske i Kanade.

Među prvima u svijetu

S hrvatske strane pilot provodi AKD, koji je uspostavio sustav za izradu i korištenje DTC-a, i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), koje je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman uspostavilo sustav i instaliralo potrebnu opremu za provođenje DTC kontrole, a za odlazne letove prema i dolazne letove iz zemalja van Šengenskog područja (trećih zemalja).

Hrvatski građani su tako među prvima u svijetu mogli testirati digitalnu putnu vjerodajnicu, razvijenu na temelju specifikacije Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). S obzirom na to da se temelji na ‘hibridnom’ konceptu koji kombinira putnu vjerodajnicu u digitalnom obliku, kao i fizičku komponentu koja je s njom povezana, digitalna putovnica jamči najvišu razinu sigurnosti.

AKD

Što se može s digitalnom putovnicom?

DTC je digitalna verzija fizičke putovnice na pametnom telefonu koja omogućava građanima unaprijed najaviti svoj dolazak na određenu destinaciju i time značajno smanjuje vrijeme čekanja na graničnim kontrolama i omogućava brži i jednostavniji prelazak granice.

MUP i AKD pozivaju građane da skinu mobilnu aplikaciju Certilia, preuzmu svoj mobilni identitet, valjanu putovnicu ili eOI dodaju u hrvatski wallet te postanu dionici ovog zanimljivog projekta. Trebaju li pomoć – imaju je u svim većim policijskim upravama. Do 15. ožujka 2024. u Certilia mobilni wallet je dodano više od 14.000 putnih dokumenata, a testeri i sudionici su iz Certilije hrvatskoj graničnoj kontroli poslali preko 600 najava putovanja u treće zemlje.

Podsjetimo, AKD i MUP u provedbi projekta DTC sudjeluju s partnerima Finskom graničnom stražom, Finnairom, Finskom imigracijskom službom, Finskom policijom i Finnaviom. Projekt je vrijedan 2,3 milijuna eura, a financira ga Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije.

Ukupni budžet za provedbu DTC pilot projekta u Hrvatskoj iznosi 1,1 milijuna eura od čega je 95 posto (1,04 milijuna eura) financirano sredstvima EU, a ostatak vlastitim sredstvima. Ovaj pilot projekt je tako još jedan u nizu uspješnih hrvatskih rješenja u području jedinstvenog digitalnog tržišta, internetske sigurnosti, digitalne znanosti i inovacija, te globalnog interoperabilnog rješenja putnih isprava temeljenog na ICAO standardima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Polaganje vozačkog ispita u Hrvatskoj je najteže na svijetu, ali i najskuplje

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Polaganje vozačkog ispita često je vrlo stresan proces, no gledajući globalno, za neke je on teži nego za druge.

Drugim riječima, u nekim dijelovima svijeta ti su testovi nešto lakši, a to u kombinaciji s financijskim troškovima testova može olakšati vozačima u određenim zemljama dobivanje dozvole.

Ali gdje je na svijetu najlakše naučiti voziti? Promatrajući troškove ispita, kao i njihovu težinu i dob u kojoj smijete voziti, stranica Zutobi je napravila rang-listu zemalja u svijetu u kojima je najlakše, ali najteže naučiti voziti, kao i koji su troškovi za dobivanje vozačke dozvole.

Zemlje u kojima je najlakše položiti vozači ispit

1. Meksiko

Sjesti za volan u Meksiku nevjerojatno je jednostavno iz više razloga. Prvo, u velikom dijelu zemlje zakonski ne morate polagati praktični ispit da biste dobili dozvolu, samo teoretski ispit. Štoviše, prije 2018. testa uopće nije bilo.

Drugi razlog je taj što legalno možete voziti s 15 godina u Meksiku, što je najmlađa dob od većine zemalja koje vam ne dopuštaju da vozite prije 18.

2. Katar

Najmlađa dob u kojoj možete legalno voziti u Kataru je zapanjujuće niska, sa samo četrnaest godina, što je gotovo pola desetljeća manje od svjetskog prosjeka. Povrh toga, cijena vozačkog ispita u Kataru iznosi 30 funti (35 eura), što je manje od polovice globalnog prosjeka od 75 funti (88 eura).

Cestovni ispit u Kataru uključuje i teorijski i praktični dio.

3. Latvija 

Latvija je europska zemlja u kojoj je najlakše naučiti voziti, a treća je zemlja u svijetu po kojoj je najlakše sjesti za volan. Test u Latviji košta samo 26 funti (30 eura), što je jeftinije od Meksika i Katara, ali njihova minimalna dob za vožnju je starija od 16 godina.

4. Sjedinjene Američke Države

Baš kao u Latviji, dob od koje možete voziti u SAD-u je 16 godina (iako nekolicina država ima malo drugačije zakone), a kao i u svih pet najlakših zemalja za polaganje vozačkog ispita, nisu potrebni sati nastave prije izlaska na ispit.

Cijena testa u SAD-u nešto je niža od svjetskog prosjeka i iznosi 116 dolara (97 eura).

5. Kanada

Treća sjevernoamerička nacija u prvih pet najlakših za dobivanje vozačke dozvole na globalnoj razini je Kanada. Ukupna ocjena Kanade od 6,93 samo je 0,02 iza SAD-a zbog neznatno više cijene testa koji je skuplji za 14 funti (16 eura).

Zutobi

Zemlje u kojima je najteže položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Naša je zemlja prema ovome istraživanju završila na neslavnom prvom mjestu zemalja u kojoj je najteže položiti vozački ispit. Kao razlog navode skupe i stroge uvjete koji zahtijevaju veliku količinu učenja i praćenja da bi se položili.

Također navode da prosječan broj sati potreban za dobivanje vozačke dozvole iznosi 85 sati, a zakonska je obveza imati te sate prije nego uopće možete pristupiti ispitu.

Ipak, moramo napomenuti kako je minimalan broj sati koje kandidati moraju proći za B kategoriju u hrvatskim autoškolama iznosi 65, što se odnosi na 30 sati teorije i 35 sati vožnje. Za svaki pad ispita potrebno je dodatno odvoziti još minimalno 3 sata, što brojku od 85 sati čini jako nategnutom.

Hrvati također moraju predočiti više liječničkih uvjerenja i potrošiti oko 930 funti (1085 eura) da polože sve ispite i dobiju dozvolu.

2. Brazil

Prije nego što možete polagati cestovni ispit u Brazilu, zakonski ste obavezni sudjelovati u 60 sati nastave, 45 teoretskih i 15 praktičnih sati na cesti. Brazilski zakoni također nalažu da kandidati moraju proći prekomjerne liječničke preglede, poput psihološkog testa prije nego što im se dopusti vožnja.

Ukupni trošak svih ovih testova u prosjeku iznosi oko 213 funti (248 eura), a svi ti čimbenici u kombinaciji čine Brazil drugom zemljom u kojoj je najteže postati vozač.

3. Mađarska

Mađarska je treća zemlja gdje je najteže sjesti za volan. Mađari koji žele položiti ispit moraju proći očni i liječnički pregled, a zatim pohađati nastavu od najmanje 58 sati prije nego što mogu pristupiti testu.

S vedrije strane, oni mogu dobiti dozvolu godinu dana ranije od većine zemalja, a troškovi su relativno niski.

4. Bahrein

Bahrein je četvrta najteža zemlja za vožnju. Budući vozači moraju položiti medicinski, teorijski i na kraju praktični ispit. Povrh toga, moraju imati 18 godina da počnu voziti, a ispit stoji 361 funtu (420 eura).

5. Crna Gora 

Na visokom petom mjestu našla se i susjedna Crna Gora koja ima deveti najskuplji vozački ispit sa 239 funti (278 eura), a povrh toga zahtijevaju liječnički i oftalmološki pregled prije testiranja. Tek tada 18-godišnji budući vozači mogu pristupiti teoretskom radu i praktičnom vozačkom ispitu.

Zutobi

Zemlje u kojima je najjeftinije položiti vozački ispit

Mlađi ljudi u društvu uglavnom su oni s najnižim prihodima i najmanjom ušteđevinom, pa je stoga trošak polaganja vozačkog ispita veliki faktor u tome koliko je lako doći do vozačke dozvole.

1. Pakistan

Pakistanski vozački ispit je nevjerojatno jeftin, zapravo, cijena je manja od 200 PKR (1,20 eura). Osim što su cjenovno pristupačni, testovi su navodno nevjerojatno laki i stoga zemlja ima visoku stopu prolaznosti.

2. Indija

S druge strane granice, u Indiji, polaganje vozačkog ispita gotovo je jednako jeftino kao kod susjeda. Također, kao i u Pakistanu, test je nevjerojatno jednostavan s visokom stopom prolaznosti.

3. Vijetnam

Još jedna azijska nacija završava tri najjeftinije zemlje za polaganje vozačkog ispita, budući da u Vijetnamu košta samo 2 funte (2,30 eura). Vijetnamski test se sastoji od 450 pitanja u teorijskom dijelu, a zatim kratkog praktičnog testa.

Zemlje u kojima je najskuplje položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Hrvatska je zauzela i prvo mjesto kada je u pitanju cijena vozačkih ispita. Hrvati moraju u prosjeku platiti 824 funte (960 eura) više od većine zemalja.

2. Malezija

Malezijski vozački ispit je vrlo temeljit i stoga vrlo skup, zahtijeva od kandidata da polože teorijske i praktične ispite. Povrh toga, Malezijci moraju provesti 33 sata na nastavi.

Iako je ukupna cijena od 505 funti (588 eura) 400 funti (466 eura) niža od Hrvatske, još uvijek je dovoljno skupa da ih svrstamo na drugo mjesto.

3. Andora

Sićušna pirinejska kneževina Andora treća je najskuplja država u kojoj se može polagati vozački ispit, s ukupnom cijenom od nešto više od 400 funti (466 eura). Budući da je Andora tako mala, svi se testovi odvijaju jedan dan u tjednu u istom ispitnom centru.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu