Connect with us

Hrvatska

Plenković: SAD ukida vize za hrvatske državljane

Objavljeno

-

U Banskim dvorima završen je koalicijski sastanak. Nakon sastanka izjave su dali predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar zdravstva Vili Beroš i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Premijer se osvrnuo na prvu fazu popisa stanovništva i kazao da je sponosan da se više od 40 posto stanovnika samopopisalo. Podsjetio je da danas kreće druga faza.

“Pozivam pripadnike nacioonalnih manjina da se izjasne po osjećaju da dobijemo kompletnu sliku stanovništva”, rekao je.

Prijedlog izmjena Zakona o obnovi
Horvat je predstavio prijedlog izmjena Zakona o obnovi.

“Smatram da smo identificirali uska grla koja su usporavala proces donošenja odluka i fizičku obnovu tako da ćemo sutra vidjeti prezentaciju ministra Horvata o detaljima zakonskih izmjena koji će ići od oslobađanja građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove preko uvođenja europskih pragova za javnu nabavu do gradnje višestambenih zgrada na području gdje je proglašena katastrofa, a uvodi se i predfinanciranje kod isplate novčane pomoći. Doći će i do pojednostavljenja odluka, čime će se omogućiti brže uklanjanje oštećenih objekata i gradnju novih objekata”, najavio je premijer.

Plenković je najavio i veliku reformu sustava socijalne skrbi koja će biti predstavljena u ponedjeljak. Dodao je da je Božinović predstavio odluku o covid potvrdama u zdravstvenom sustavu.

“Ministri Beroš i Božinović predstavili su novosti vezane uz uvođenje obaveznih covid potvrda u sustavu zdravstva. Odluke su objavljene i vjerujem da će biti dobro prihvaćene”, rekao je.

“Dobili smo i najveću uplatu ikada u državni proračun”
Europska komisija isplatila je predujam Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna.

“Dobili smo i najveću uplatu ikada u državni proračun od neke strane institucije, u potpunosti bespovratna sredstava. To je samo dio bespovratnih sredstava, EK je pozitivno ocijenila naš plan i usvojilo ga je Europsko vijeće. Tu govorimo o obnovi, prometu, energetici, nema teme koja neće biti dotaknuta Nacionalnim planom oporavka i otpornosti”, rekao je Plenković.

Premijer je rekao da je SAD ukinuo vize za Hrvate te da će se kroz nekoliko tjedana završiti tehničke pripreme nakon čega će Hrvati u SAD moći putovati bez vize.

“Danas također očekujemo, ne znam je li još objavljeno, američko ministarstvo Domovinske sigurnosti je objavilo da su uključili Hrvatsku u izuzeće od traženja viza. Kad se dovrše tehničke pripreme, hrvatski državljani će moći putovati u SAD bez vize”, rekao je Plenković.

Premijer je potvrdio da će dio novca od EK biti utrošena i za obnovu.

“Hoće, bit će korištene i za obnovu. Na raspolaganju imamo još 3,5 milijarde eura zajmova za iskoristiti gdje su kamate skoro nula, to je još mogućnost koju možemo koristiti do 2026.”, kazao je.

Osvrnuo se i na navode o mogućoj smjeni Vanđelića.

“To nisam ni pročitao. Za sada je tu gdje je.”

“Ne vidim zašto bi se u Hrvatskoj žalio na neke restrikcije”
Komentirao je i koronamjere. “Ne vidim zašto bi se u Hrvatskoj žalio na neke restrikcije i ograničenja kad je sve što je ostalo, ostalo minimalno. Ostalo su samo formalno velika okupljanja i čini mi se noćni klubovi”, kazao je.

“Testovi u zdravstvu za one koji se ne žele cijepiti neće biti besplatni unedogled”, rekao je Plenković.

“Mi smo cijelo vrijeme govorili o početku listopada, a ne o 1. listopada. Čak i ako bi bila ta odgoda od par dana, pitanje sigurnosti nadmašuje važnost vašeg pitanja. Nemoguće je zasad reći koliko dugo će se plaćati testove onima koji se ne žele cijepiti ili nisu preboljeli, ali jasno je da to ne može trajati unedogled”, rekao je Beroš.

Covid potvrde i za pacijente koji nisu hitni i pratnju
“Nećemo biti rigidni, ali jasno je da želimo poraditi na sigurnosti. Onaj koji se ne želi cijepiti, testirati ili nije prebolio neće moći doći na posao, neće moći dobiti naknadu za posao odnosno plaću. U ovom trenutku ja sam protiv toga da bude ikakvih otkaza”, rekao je Beroš.

I pacijenti koji nisu hitni morat će imati covid potvrde.

“Riječ je o bolesnicima koji imaju narudžbe za određene tretmane, hospitalizaciju. Isto tako i sve pratnje. Struka je rekla što i kako, epidemiolozi su definirali taj okvir”, kazao je ministar.

Naveo je da će se i pacijentima plaćati testiranje.

“Naravno da će biti plaćeno testiranje. Svatko tko ima zakazan tretman i hospitalizaciju, dobit će uputnicu, a i uputnicu za testiranje. Dakle, testiranje je besplatno”, pojasnio je Beroš.

Zaklada Solidarna traži da se 25. rujna proglasi Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad djecom.

“Ta je inicijativa jučer pokrenuta, raspralvjat ćemo o tome u narednim danima i donijeti odluku”, rekao je ministar Malenica.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati među prvima u svijetu dobili digitalnu putovnicu: Poznato kako će funkcionirati

Objavljeno

-

By

AKD

Brži i jednostavniji prelazak granice, mogućnost najave dolaska na odredište i maksimalna sigurnost i pouzdanost samo su neke od prednosti korištenja digitalne putne vjerodajnice (eng. Digital Travel Credential – DTC), projekta čiju izradu, korištenje i pohranu trenutačno testiraju Hrvatska i Finska.

Krajnji cilj pilot projekta jest olakšavanje putovanja i unapređenje sigurnosti putnika putem najnovijih tehnoloških rješenja, a uz finsko-hrvatsko projektno partnerstvo provodi se još jedan međunarodni pilot projekt između Nizozemske i Kanade.

Među prvima u svijetu

S hrvatske strane pilot provodi AKD, koji je uspostavio sustav za izradu i korištenje DTC-a, i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), koje je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman uspostavilo sustav i instaliralo potrebnu opremu za provođenje DTC kontrole, a za odlazne letove prema i dolazne letove iz zemalja van Šengenskog područja (trećih zemalja).

Hrvatski građani su tako među prvima u svijetu mogli testirati digitalnu putnu vjerodajnicu, razvijenu na temelju specifikacije Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). S obzirom na to da se temelji na ‘hibridnom’ konceptu koji kombinira putnu vjerodajnicu u digitalnom obliku, kao i fizičku komponentu koja je s njom povezana, digitalna putovnica jamči najvišu razinu sigurnosti.

AKD

Što se može s digitalnom putovnicom?

DTC je digitalna verzija fizičke putovnice na pametnom telefonu koja omogućava građanima unaprijed najaviti svoj dolazak na određenu destinaciju i time značajno smanjuje vrijeme čekanja na graničnim kontrolama i omogućava brži i jednostavniji prelazak granice.

MUP i AKD pozivaju građane da skinu mobilnu aplikaciju Certilia, preuzmu svoj mobilni identitet, valjanu putovnicu ili eOI dodaju u hrvatski wallet te postanu dionici ovog zanimljivog projekta. Trebaju li pomoć – imaju je u svim većim policijskim upravama. Do 15. ožujka 2024. u Certilia mobilni wallet je dodano više od 14.000 putnih dokumenata, a testeri i sudionici su iz Certilije hrvatskoj graničnoj kontroli poslali preko 600 najava putovanja u treće zemlje.

Podsjetimo, AKD i MUP u provedbi projekta DTC sudjeluju s partnerima Finskom graničnom stražom, Finnairom, Finskom imigracijskom službom, Finskom policijom i Finnaviom. Projekt je vrijedan 2,3 milijuna eura, a financira ga Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije.

Ukupni budžet za provedbu DTC pilot projekta u Hrvatskoj iznosi 1,1 milijuna eura od čega je 95 posto (1,04 milijuna eura) financirano sredstvima EU, a ostatak vlastitim sredstvima. Ovaj pilot projekt je tako još jedan u nizu uspješnih hrvatskih rješenja u području jedinstvenog digitalnog tržišta, internetske sigurnosti, digitalne znanosti i inovacija, te globalnog interoperabilnog rješenja putnih isprava temeljenog na ICAO standardima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Polaganje vozačkog ispita u Hrvatskoj je najteže na svijetu, ali i najskuplje

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Polaganje vozačkog ispita često je vrlo stresan proces, no gledajući globalno, za neke je on teži nego za druge.

Drugim riječima, u nekim dijelovima svijeta ti su testovi nešto lakši, a to u kombinaciji s financijskim troškovima testova može olakšati vozačima u određenim zemljama dobivanje dozvole.

Ali gdje je na svijetu najlakše naučiti voziti? Promatrajući troškove ispita, kao i njihovu težinu i dob u kojoj smijete voziti, stranica Zutobi je napravila rang-listu zemalja u svijetu u kojima je najlakše, ali najteže naučiti voziti, kao i koji su troškovi za dobivanje vozačke dozvole.

Zemlje u kojima je najlakše položiti vozači ispit

1. Meksiko

Sjesti za volan u Meksiku nevjerojatno je jednostavno iz više razloga. Prvo, u velikom dijelu zemlje zakonski ne morate polagati praktični ispit da biste dobili dozvolu, samo teoretski ispit. Štoviše, prije 2018. testa uopće nije bilo.

Drugi razlog je taj što legalno možete voziti s 15 godina u Meksiku, što je najmlađa dob od većine zemalja koje vam ne dopuštaju da vozite prije 18.

2. Katar

Najmlađa dob u kojoj možete legalno voziti u Kataru je zapanjujuće niska, sa samo četrnaest godina, što je gotovo pola desetljeća manje od svjetskog prosjeka. Povrh toga, cijena vozačkog ispita u Kataru iznosi 30 funti (35 eura), što je manje od polovice globalnog prosjeka od 75 funti (88 eura).

Cestovni ispit u Kataru uključuje i teorijski i praktični dio.

3. Latvija 

Latvija je europska zemlja u kojoj je najlakše naučiti voziti, a treća je zemlja u svijetu po kojoj je najlakše sjesti za volan. Test u Latviji košta samo 26 funti (30 eura), što je jeftinije od Meksika i Katara, ali njihova minimalna dob za vožnju je starija od 16 godina.

4. Sjedinjene Američke Države

Baš kao u Latviji, dob od koje možete voziti u SAD-u je 16 godina (iako nekolicina država ima malo drugačije zakone), a kao i u svih pet najlakših zemalja za polaganje vozačkog ispita, nisu potrebni sati nastave prije izlaska na ispit.

Cijena testa u SAD-u nešto je niža od svjetskog prosjeka i iznosi 116 dolara (97 eura).

5. Kanada

Treća sjevernoamerička nacija u prvih pet najlakših za dobivanje vozačke dozvole na globalnoj razini je Kanada. Ukupna ocjena Kanade od 6,93 samo je 0,02 iza SAD-a zbog neznatno više cijene testa koji je skuplji za 14 funti (16 eura).

Zutobi

Zemlje u kojima je najteže položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Naša je zemlja prema ovome istraživanju završila na neslavnom prvom mjestu zemalja u kojoj je najteže položiti vozački ispit. Kao razlog navode skupe i stroge uvjete koji zahtijevaju veliku količinu učenja i praćenja da bi se položili.

Također navode da prosječan broj sati potreban za dobivanje vozačke dozvole iznosi 85 sati, a zakonska je obveza imati te sate prije nego uopće možete pristupiti ispitu.

Ipak, moramo napomenuti kako je minimalan broj sati koje kandidati moraju proći za B kategoriju u hrvatskim autoškolama iznosi 65, što se odnosi na 30 sati teorije i 35 sati vožnje. Za svaki pad ispita potrebno je dodatno odvoziti još minimalno 3 sata, što brojku od 85 sati čini jako nategnutom.

Hrvati također moraju predočiti više liječničkih uvjerenja i potrošiti oko 930 funti (1085 eura) da polože sve ispite i dobiju dozvolu.

2. Brazil

Prije nego što možete polagati cestovni ispit u Brazilu, zakonski ste obavezni sudjelovati u 60 sati nastave, 45 teoretskih i 15 praktičnih sati na cesti. Brazilski zakoni također nalažu da kandidati moraju proći prekomjerne liječničke preglede, poput psihološkog testa prije nego što im se dopusti vožnja.

Ukupni trošak svih ovih testova u prosjeku iznosi oko 213 funti (248 eura), a svi ti čimbenici u kombinaciji čine Brazil drugom zemljom u kojoj je najteže postati vozač.

3. Mađarska

Mađarska je treća zemlja gdje je najteže sjesti za volan. Mađari koji žele položiti ispit moraju proći očni i liječnički pregled, a zatim pohađati nastavu od najmanje 58 sati prije nego što mogu pristupiti testu.

S vedrije strane, oni mogu dobiti dozvolu godinu dana ranije od većine zemalja, a troškovi su relativno niski.

4. Bahrein

Bahrein je četvrta najteža zemlja za vožnju. Budući vozači moraju položiti medicinski, teorijski i na kraju praktični ispit. Povrh toga, moraju imati 18 godina da počnu voziti, a ispit stoji 361 funtu (420 eura).

5. Crna Gora 

Na visokom petom mjestu našla se i susjedna Crna Gora koja ima deveti najskuplji vozački ispit sa 239 funti (278 eura), a povrh toga zahtijevaju liječnički i oftalmološki pregled prije testiranja. Tek tada 18-godišnji budući vozači mogu pristupiti teoretskom radu i praktičnom vozačkom ispitu.

Zutobi

Zemlje u kojima je najjeftinije položiti vozački ispit

Mlađi ljudi u društvu uglavnom su oni s najnižim prihodima i najmanjom ušteđevinom, pa je stoga trošak polaganja vozačkog ispita veliki faktor u tome koliko je lako doći do vozačke dozvole.

1. Pakistan

Pakistanski vozački ispit je nevjerojatno jeftin, zapravo, cijena je manja od 200 PKR (1,20 eura). Osim što su cjenovno pristupačni, testovi su navodno nevjerojatno laki i stoga zemlja ima visoku stopu prolaznosti.

2. Indija

S druge strane granice, u Indiji, polaganje vozačkog ispita gotovo je jednako jeftino kao kod susjeda. Također, kao i u Pakistanu, test je nevjerojatno jednostavan s visokom stopom prolaznosti.

3. Vijetnam

Još jedna azijska nacija završava tri najjeftinije zemlje za polaganje vozačkog ispita, budući da u Vijetnamu košta samo 2 funte (2,30 eura). Vijetnamski test se sastoji od 450 pitanja u teorijskom dijelu, a zatim kratkog praktičnog testa.

Zemlje u kojima je najskuplje položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Hrvatska je zauzela i prvo mjesto kada je u pitanju cijena vozačkih ispita. Hrvati moraju u prosjeku platiti 824 funte (960 eura) više od većine zemalja.

2. Malezija

Malezijski vozački ispit je vrlo temeljit i stoga vrlo skup, zahtijeva od kandidata da polože teorijske i praktične ispite. Povrh toga, Malezijci moraju provesti 33 sata na nastavi.

Iako je ukupna cijena od 505 funti (588 eura) 400 funti (466 eura) niža od Hrvatske, još uvijek je dovoljno skupa da ih svrstamo na drugo mjesto.

3. Andora

Sićušna pirinejska kneževina Andora treća je najskuplja država u kojoj se može polagati vozački ispit, s ukupnom cijenom od nešto više od 400 funti (466 eura). Budući da je Andora tako mala, svi se testovi odvijaju jedan dan u tjednu u istom ispitnom centru.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu