Connect with us

Hrvatska

Među najstarijima smo u Europi: Starijih Hrvata je upola više nego mladih

Objavljeno

-

Kad se Hrvatska 1991. godine odlučila osamostaliti, njezin je prosječan stanovnik bio star 37 godina i jedan mjesec, danas 30 godina kasnije prosječna starost građana Hrvatske je gotovo 44 godine, što Hrvate svrstava u jednu od najstarijih nacija u Europi.

Mlada država bila je, posebice iz sadašnje perspektive, doista mlada, broj stanovnika starosti do 19 godina bio je za gotovo 53 posto veći od stanovništva starijeg od 60 godina. Sada je stanje potpuno obrnuto, stariji od 60 godina brojniji su za gotovo 50 posto od mladih do 19 godina.

Te promjene dogodile su se u samo 30 godina, u kojima je Hrvatska izgubila gotovo 800 tisuća stanovnika, i te brojke, koje su dio jučer objavljenih statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) o procjeni stanovništva sredinom prošle godine, možda najbolje oslikavaju demografsko stanje u Hrvatskoj, piše Novi list.

Kakvo je ono doista, trebao bi pokazati Popis stanovništva koji započinje u ponedjeljak, a sve detalje o tome kako će se odvijati predstavio je jučer Državni zavod za statistiku na konferenciji za novinare.

Broj stanovnika manji od četiri milijuna?
Jedna od najvažnijih brojki koja se traži u tom popisu je ukupan broj stanovnika Hrvatske, a demografski su stručnjaci unisoni u procjeni da je on manji od četiri milijuna. Prema procjenama DZS-a on je sredinom prošle godine bio 4.047.680, no od tada je Hrvatska samo zbog negativnog prirodnog prirasta izgubila 26.860 stanovnika, pa ih trenutno ni po tim službenim brojkama nema puno više od četiri milijuna i 20 tisuća. No analitičari često naglašavaju da te službene brojke uključuju i građane koji su odselili u inozemstvo, ali se nisu odjavili i to im je jedan od argumenata za tvrdnju da je broj stanovnika Hrvatske pao ispod četiri milijuna.

Kako bi se dobila stvarna brojka onih koji žive u Hrvatskoj, jučer je i Damir Plesac, koordinator za popis stanovništva, pozvao građane da se ne popisuju ako više ne žive u Hrvatskoj.

Ravnateljica DZS-a Lidija Brković upozorila je da će samo jedna osoba preko sustava e-građani popisati cijelo kućanstvo, te da za popunjavanje upitnika treba 20-ak minuta, ali je građane podsjetila da će kroz taj sustav dobiti i kontrolnu šifru i da je moraju sačuvati kako bi je predočili popisivaču koji će doći do njih u kuću ili stan.

Plesac je otkrio i da je samopopisivanje znatno jeftinije za državu nego terenski popis, jer samopopisivanje za cijelo kućanstvo košta osam kuna, a kad popisivač popiše jedno četveročlano kućanstvo, trošak je 40 kuna.

S obzirom na to da se epidemiološka situacija u Hrvatskoj pogoršava, novinare je zanimalo i hoće li popisivači imati covid-potvrdu jer će dnevno ulaziti u više domova i susretati se s desecima ljudi, ali Plesac je objasnio da popisivači ne moraju imati ni covid-potvrdu ni negativan test, ali da im je preporučeno da se maksimalno drže mjera.

Kako bi građani mogli razlikovati popisivače od prevaranata koji bi poželjeli iskoristiti popis da nesmetano uđu građanima u kuće, popisivači će imati svoje posebne majice, akreditacije i laptope s oznakama popisa.

Za građane koji namjerno ne žele dati podatke popisivačima ili daju pogrešne podatke, propisane su prekršajne kazne, a Plesac je otkrio i da na posljednjem popisu 2011. godine nitko nije kažnjen.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu