Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U OŠ Sv. Filip i Jakov 14 učenika manje, Sv. Petar bez prvašića

Objavljeno

-

Školske zgrade Osnovne škole Sveti Filip i Jakov i područnih škola Sikovo, Raštane Donje, Turanj i Sveti Peter opet su oživjele. Završeni su ljetni praznici, započela je školska godina 2021./2022., koja bi trebala trajati do 21. lipnja 2022. Prvo polugodište je do 23. prosinca ove godine, a drugo od 10. siječnja 2022. godine.

OŠ Sv. Filip i Jakov protekle školske godine brojila je 351 učenika, što je bilo za osmero više nego prethodne školske godine. Međutim, ove školske godine u školske klupe sjelo je 14 učenika manje.

Prvašica 24, prvaša 14

– Prvog dana školske godine 2021./2022. matična škola u Sv. Filip i Jakov i područne škole su u Sv. Petru, Raštanima Donjim, Sikovu i Turnju imaju ukupno 337 učenika, kazala je Gordana Kurtov, ravnateljica OŠ Sv. Filip i Jakov.

Najuzbudljivije je zasigurno bilo malim prvašićima koji su se po prvi puta susreli sa školskim učionicama i zasjeli u klupe u kojima će provesti idućih osam godina. S obzirom na proteklu školsku godinu kad je bilo 46 prvašića, ove godine ih je 38 ili osmero manje.

– U školske klupe prvi puta ulazi 38 učenika prvih razreda, 14 djevojčica i 24 dječaka. Od toga 22 u matičnoj školi, sedam u područnoj školi Turanj, pet u područnoj školi Raštane Donje, četiri u područnoj školi Sikovo i nažalost ni jedan prvašić u područnoj školi Sveti Petar u kojoj je protekle školske godine bilo šest učenika prvog razreda, nabrojila je Gordana Kurtov.
Ovaj dan zasigurno će cijeloga života pamtiti prvašići i njihovi roditelji. Radost i uzbuđenje, ali bez vidljivih suza u očima podijelili su s nastavnicima, učiteljima i učenicima viših razreda koji su za nove đake pripremili veseli program dobrodošlice te ih recitacijama, pjesmom i plesom uveli u novo poglavlje života.

Zdravo i sretno odrastanje

Dobrodošlicu im je poželjela ravnateljica Kurtov, koja je pozvala roditelje na suradnju s učiteljima i djelatnicima škole u cilju što uspješnijeg stjecanja znanja i vještina potrebnih na daljnjem životnom putu te zdravog i sretnog odrastanja.

– Sada, u ovoj trećoj školskoj godini pod epidemiološkim mjerama, imamo iskustvo. Treba samo poželjeti da će se nastava tijekom cijele školske godine održavati u školskim razredima, što je najbolje za učenike, njihove učitelje, ali i za roditelje, poželjela je Kurtov uz nazočnost članova Općinskog vijeća.

A zahvaljujući Općini Sv. Filip i Jakov i njezinom socijalnom programu o skrbi i brizi o svim uzrasnim dobima općinskih žitelja, počevši od rođenja, vrtića, osnovne i srednje škole te visokog obrazovanja do života u trećoj životnoj dobi, učenike je dočekala školska kuhinja, blagovaonica i klimatizacija te produženi boravak.

Nova, moderna turanjska škola

– Ovom prigodom Općina Sv. Filip i Jakov osigurala je svim prvašićima u općini školski pribor, navodi Kurtov, istaknuvši kako će se školska nastava po nacionalnom kurikulumu provodi u jednoj smjeni.

Paketi koje su dijelile općinske vijećnice Renata Batur i Anamarija Matešić sadrže pernicu, tempere, vodene boje, flomastere, bojice, kistove za vodene i tempere, plastelin, naljepnice za ime i crtaći blok.

Nakon programa posjetila se i novoobnovljena i moderno opremljena područna škola u Turnju. Riječ je o zgradi u centru Turnja, pokraj stare škole, koju je Općina nagodbom u iznosu od 2,3 milijuna kuna otkupila od tvrtke Bure.

– Obnovu i opremanje nove škole s 800 tisuća kuna sufinancirali su Zadarska županija i Općina. To znači da će se nesmetano obrazovati i odgajati djeca, zato je nova škola ono što nam daje naviše optimizma za demografsku obnovu i općinskoj politici namijenjenoj obiteljima i mladima, rekao je Zoran Pelicarić – Peco, općinski načelnik.

Izvor: Zadarski list

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U petak bez vode ulica Franje Franceva!

Objavljeno

-

By

Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu u Zadru, dana 30.09.2022. godine (petak) u vremenu od 08:30h do 14:00h bez vode biti će potrošači u ulici:

Franje Fanceva

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Franje Fanceva, kod k. br. 40.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) RAŠTANE/SV. PETAR Probijeni putovi, asfaltirane ceste…

Objavljeno

-

By

U Općini Sv. Filip i Jakov radi se punom parom.

Probijen je i tamponiran put širine tri metra (Donje Raštane),

tamponiran put predio Katuše (Donje Raštane),

asfaltirana cesta – spoj groblja i osnovne škole dužine 150 metara i tri metra širine (Sv. Petar),

te asfaltiran trg kraj crkve te dva odvojke ceste kraj plaže u Sv. Petru.

Pogledajte fotografije:

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ZNANSTVENI KOLOKVIJ SVEUČILIŠTA U ZADRU I ŽUPE SV. MIHOVILA Kožino treba zadržati svoje posebnosti i identitet u okviru Zadra i Zadarske županije

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Župa sv. Mihovila jučer su u Kožinu priredili znanstveni kolokvij „Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština“, na kojemu su znanstvenici iz različitih područja izlagali o svim aspektima ovog mjesta u prošlosti i sadašnjosti.

Uvodno slovo održao je kožinski župnik don Francizek Kowal, koji je istaknuo kako su svećenici glagoljaši ostavili veliki trag u ovom mjestu, budući da su bili odgovorni za vjerski život te čuvali identitet mještana.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je misija ove ustanove povezanost s lokalnom zajednicom, koja je predmet istraživanja ali i vrhunsko nadahnuće čijem razvoju nastoji pridonijeti.

– U novije vrijeme svjedočimo promjeni identiteta Kožina, koje uz nove stanovnike i novi tip izgradnje doživljava veliku preobrazbu. Ovakvi skupovi su važni jer radimo rekapitulaciju znanstvenih spoznaja, uvažavajući ono što su istraživali naši prethodnici. Promišljamo vrijednost prostora i kulturne baštine te budućnost odgovarajućih prostornih cjelina. Ta budućnost velikim dijelom se zasniva na jednoj gospodarskoj djelatnosti, turizmu. Valjalo bi ipak uvažavati sve posebnosti mjesta kako biste bili prepoznatljiv dio Zadra, Zadarske županije i cijele domovine, rekao je Faričić.

Prof. emeritus Damir Magaš iznio je suvremena geografska obilježja Kožina, koje je uglavnom karakterizirano vapnencem, sredozemnom klimom i prosječnom temperaturom od oko 25 stupnjeva. Prema posljednjem popisu je pao na 800 stanovnika, no već dugo je prisutan trend da se sve manje gradi i živi u staroj jezgri, uz cestu Zadar – Nin i jugozapadno od nje, a sve više uz obalni pojas, u zoni od sv. Bartula do sv. Petra.

Prof. emeritus Nikola Jakšić iznio je zanimljive crtice iz povijesti, među njima i onu o imenu Kožino. Naime, Kožo Saladin bio je u drugoj polovici 13. stoljeća daleko najbogatiji Zadranin s brojnim posjedima u okolici, pa tako i na području današnjeg Kožina. Nije imao nasljednika i svoj imetak je prenio na nećaka Bartula, koji je dobio sina Kožu, a baš po njemu je mjesto dobilo ime (Kožino Selo – Kožino).

U srednji vijek Zadar je ušao s naslijeđenim granicama iz antičkog doba, dok su Petrčane i Kožino ostali na teritoriju srednjovjekovne hrvatske kneževine, kasnije kraljevstva. Zadrani su stalno nastojali proširiti svoj ager i u tome su uspjeli u 15. stoljeću, prisvajajući terene preko crte razgraničenja, što je potvrdio Petar Krešimir. O izlasku iz antičkih granica svjedoči i zemlja u Petrčanima koju su kupile benediktinke u doba opatice Čike od dotadašnjih vlasnika Hrvata.

Dr. sc. Grozdana Franov Živković došla je do zanimljivih otkrića istraživanjem glagoljskih rukopisnih dokumenata. U njima se može pratiti kako je 1707. godine Kožino palo na svega 64 stanovnika. Nije bilo spomena male djece, što znači da su prethodile godine gladi pa ili žene nisu mogle rađati ili su djeca umirala pri porodu, što se nije upisivalo u matične knjige.

Zanimljivo je i da u njima nema djece do 10 godina, iako je u tom vremenu 50 posto umrlih bilo baš u toj dobi. Ona su se vjerojatno upisivala u posebnu knjigu, koja nije sačuvana. Što se tiče uzroka smrti, oni se ne bi navodili, jer se često nisu niti znali, već bi se navodile okolnosti smrti – je li osoba bila bolesna ili je umrla „naglo“. Za Lucu Dević tako se 1742. godine napisalo da se „nije mogla pričestiti ni primiti sveto ulje jer je bila tako bolesna da joj se od smrada nije moglo pristupiti“.

Žene i muževi u ovim su knjigama imali različita prezimena, jer bi svećenik upisivao ono što bi mu pri upisu rekli, a to je iz koje obitelji potječe te bi joj ostalo i djevojačko prezime. Prezimena nisu bila stalna, već su se mijenjala također ovisno o tome kako su ih u selu „zvali“. Tek u 18. stoljeću ti nadimci pretvorili su se u stalna prezimena.

U nastavku su obrađene druge cjeline iz kožinske povijesti i geografskih karakteristika. Prorektor Faričić istaknuo je kako je Sveučilištu stalo da okupljanje ne ostane samo na riječima i dojmovima, te bi na temelju izlaganja, ali i suradnje mještana, sve trebalo biti okrunjeno monografijom, koja neće stajati samo kao ukras u ormaru, već će se rado čitati i dijeliti s prijateljima i gostima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu