Connect with us

Svijet

OBJAVLJENE PREPORUKE ECDC-a I EMA-e: Kako se učinkovito zaštititi od delta soja koronavirusa?

Objavljeno

-

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) na svojim je stranicama objavila preporuke ECDC-a i EMA-e za sprečavanje bolesti covid-19.

Potpuno cijepljenje ključna je zaštitna mjera od razvoja teškog oblika bolesti COVID-19, uključujući bolest uzrokovanu delta varijantom koronavirusa.

Zbog ubrzanog širenja delta varijante virusa SARS-CoV-2 u Europskoj uniji (EU)/Europskom gospodarskom prostoru (EGP), Europska agencija za lijekove (EMA) i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) potiču osobe koje još nisu cijepljene a ispunjavaju uvjete za cijepljenje da se što prije odazovu preporučenom programu cijepljenja protiv bolesti COVID-19.

Potpuno cijepljenje provedeno bilo kojim cjepivom protiv bolesti COVID-19 odobrenim u EU/EGP-u pruža visoku razinu zaštite od razvoja teškog oblika bolesti i smrti uzrokovanih virusom SARS-CoV-2, uključujući i varijante koronavirusa, kao što je delta varijanta. Najviša razina zaštite postiže se nakon proteka dovoljno vremena (od sedam do 14 dana) od primjene posljednje doze cjepiva kojom je ciklus cijepljenja završen.

Cijepljenje je također važno radi zaštite osoba kod kojih je povećan rizik od razvoja teškog oblika bolesti COVID-19 i hospitalizacije te radi smanjenja širenja koronavirusa i sprječavanja pojave novih varijanti.

“Iako su trenutačno dostupna cjepiva iznimno djelotvorna u zaštiti od razvoja teškog oblika bolesti COVID-19, rizik od obolijevanja je i dalje prisutan sve dok se ne stvori veća razina imunizacije stanovništva. Svjedoci smo porasta broja slučajeva zaraze koronavirusom diljem EU/EGP-a te su predmetna cjepiva i dalje najbolji izbor za prevenciju povećanja teških oblika bolesti COVID-19 i smrtnosti”, istaknuo je Mike Catchpole, vodeći znanstvenik ECDC-a.

Budući da se nacionalne kampanje cijepljenja ubrzavaju diljem EU/EGP-a, u nekim slučajevima preporučuje se razmotriti smanjenje vremenskog razmaka između dviju doza cjepiva unutar odobrenih granica, posebice u osoba kod kojih postoji rizik od razvoja teškog oblika bolesti COVID-19.

Pojava zaraze koronavirusom u cijepljenih osoba ne znači da cjepiva ne djeluju

Iako je djelotvornost cjepiva protiv bolesti COVID-19 odobrenih u EU/EGP-u iznimno visoka, ne postoji cjepivo koje može pružiti stopostotnu zaštitu. Ograničen broj zaraza virusom SARS-CoV-2 moguć je u osoba koje su u potpunosti cijepljene. Međutim, cjepiva mogu u velikoj mjeri spriječiti da se u zaraženih osoba razvije teški oblik bolesti COVID-19 te mogu smanjiti potrebu za hospitalizacijom.

“Cjepiva protiv bolesti COVID-19 vrlo su djelotvorna. Međutim, sve dok virus nastavi cirkulirati u stanovništvu bit će mogući slučajevi zaraze u cijepljenih osoba”, naglasio je dr. Fergus Sweeney, voditelj EMA-ine radne skupine za klinička ispitivanja i proizvodnju, te nadodao: “To ne znači da cjepiva nisu djelotvorna. Cijepljene osobe daleko su bolje zaštićene od razvoja ozbiljnog oblika bolesti COVID-19 u odnosu na necijepljene osobe te bismo svi trebali usmjeriti napore u to da što je prije moguće završimo ciklus cijepljenja, odnosno da budemo u potpunosti cijepljeni”.

EMA i ECDC preporučuju svim građanima koji ispunjavaju uvjete za cijepljenje da se cijepe u potpunosti. Sve dok se virus SARS-CoV-2 širi te dok se veći broj populacije ne cijepi u potpunosti, potrebno je pridržavati se nacionalnih mjera za suzbijanje koronavirusa, poput nošenja zaštitnih maski i pridržavanja socijalnog distanciranja, čak i u pojedinaca koji su u potpunosti cijepljeni protiv bolesti COVID-19.

EMA i ECDC će nastaviti usko surađivati ​​s drugim tijelima EU-a i nadležnim nacionalnim tijelima, razmjenjujući znanstvene podatke i pomažući državama članicama da donesu optimalne odluke o zaštiti javnog zdravlja, stoji u preporukama koje je HALMED objavio na svojim internetskim stranicama.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Studija otkrila da glavni oblik liječenja korone ne djeluje na novu varijantu

Objavljeno

-

By

Terapije koje se koriste u liječenju infekcije covidom-19 uvelike su povećale izglede za preživljavanjem pacijenata od početka pandemije, no istraživači smatraju da ključan oblik terapije u prevenciji i liječenju bolesti – monoklonskim antitijelima, neće djelovati protiv zaraze novom podvarijantom, omikronom BQ.1.1.

Omikron BQ.1.1, koji uz podvarijantu BQ.1 sada čini većinu infekcija u Sjedinjenim Državama i brzo se širi i u ostalim zemljama, otporan je na trenutačno odobrene terapije antitijelima, kažu znanstvenici istraživačkog instituta pri Njemačkom centru za primate.

Analiza je u studenome objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet Infectious Diseases, a njezini tvorci pozivaju liječnike da se više ne oslanjaju isključivo na liječenje antitijelima u područjima u kojima je podvarijanta BQ.1.1 vrlo raširena.

Kada liječe visokorizične pacijente zaražene koronavirusom liječnici bi trebali razmotriti uvođenje ostalih lijekova poput paxlovida, rekao je voditelj studije Markus Hoffmann.

Istraživači vjeruju i da će u novim okolnostima trebati razviti nove terapije antitijelima kako bi se uspio održati zdravstveni arsenal namijenjen borbi protiv teških slučajeva covida-19.

U laboratorijskim testovima na kulturama stanica istraživači su otkrili da se podvarijanta BQ.1.1 ne uspijeva neutralizirati pojedinačnim antitijelima niti koktelima antitijela.

Podsjećaju da je BQ.1.1 najnovija podvarijanta Sars-CoVa-2, koja pokazuje otpornost na postojeće metode liječenja zaraze koronavirusom.

Pojasnili su da je uzrok rezistencije mutacija takozvanog spike proteina koronavirusa.

“S obzirom na to da raste otpornost na varijante Sars-CoVa-2, nužno je pribjeći razvoju novih načina liječenja antitijelima koja su posebno prilagođena cirkulirajućim i budućim varijantama virusa“, kazao je Stefan Pöhlmann, voditelj Odjela za biologiju zaraznih bolesti Centra za primate.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO ‘rebrandirao’ majmunske boginje, dali im novo ime

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija u ponedjeljak je izvijestila da će početi koristiti novi izraz ‘mpox’ kao sinonim za majmunske boginje te je i ostale pozvala da slijede primjer nakon pritužbi po kojima je aktualni naziv bolesti rasistički i stigmatizirajući.

“Oba naziva istodobno će se koristiti u razdoblju od godinu dana, a izraz ‘majmunske boginje’ postupno će se izbacivati iz upotrebe”, objavio je WHO.

Organizacija je početkom godine pokrenula javne konzultacije s ciljem pronalaska novog naziva za bolest.

Jedan od popularnijih prijedloga bio je naziv ‘mpox’ ili ‘Mpox’, koji je predložila organizacija za zdravlje muškaraca RÉZO.

Njezin ravnatelj svojedobno je kazao da je uklanjanje slika majmuna pridonijelo da ljudi ozbiljno shvate hitnu zdravstvenu situaciju.

Bilo je i apsurdnih naziva poput ‘Poxy McPoxface’ koji je aludirao na Boaty McBoatface, naziv koji je zamalo nadjenut britanskome brodu za polarna istraživanja nakon javnog glasanja.

Majmunske boginje otkrivene su 1958. i nazvane su po prvim životinjama – majmunima, kod kojih su se pojavili simptomi. Do ove godine su se uglavnom širile u grupi zemalja zapadne i središnje Afrike.

No od početka godine, po podacima WHO-a 110 zemalja u svijetu prijavilo je oko 80.000 potvrđenih slučajeva bolesti i 55 smrtnih slučajeva.,

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog poskupljenja hrane na Mediteranu bi mogli izbiti nemiri

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Markus Spiske

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

„Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu“, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

„Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu“, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

“Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora”, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

„Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni“, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

„Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno“, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

„Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora“, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti“, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

„Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU“, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU-u. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici“, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

„To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju“, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

„Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana“, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

„Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija“, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

„To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja“, zaključuje Kamel.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu