Svečano otvorenje novog Doma kulture u Benkovcu upriličit će se u petak, 19.4.2024. godine s početkom u 19,00 sati (Šetalište kneza Branimira 44, Benkovac). Nazočne očekuje bogat program, između ostalog, moći će uživati uz vrhunske glasove 4 tenora, Klape Asserie, Klape Kotaranke i KUD-a Branimir.

Predstavništvo Vlade Katalonije i Sveučilište u Zadru pozivaju na koncert elektro folka Glòrije Ribere

Bliži se najveći katalonski praznik kulture, Dan sv. Jurja (Diada de Sant Jordi), 23. travnja. Tradicionalno na taj dan zaljubljeni poklanjaju jedni drugima knjige i ruže, a ulice se pretvaraju u knjižare na otvorenom gdje se u jednom danu proda više od milijun knjiga i kada se podijeli oko šest milijuna ruža. UNESCO je taj dan proglasio Svjetskim danom knjige i autorskih prava. Datum je simboličan jer su na taj dan rođeni ili umrli mnogi poznati književnici poput Williama Shakespearea, Miguela de Cervantesa, Mauricea Druona, Halldóra K. Laxnessa, Ngaie Marsh, Vladimira Nabokova, Victorie Glendinning, Josepa Plaa, Terese de la Parra, P.L. Travers ili Manuela Mejíe Valleja.

Tim povodom, Predstavništvo Vlade Katalonije u jugoistočnoj Europi u suradnji u suradnji s jedinom Sveučilištem u Hrvatskoj na kojem se predaje katalonski jezik, organizira u Zadru, koncert mlade katalonske elektro folk umjetnice. Glazbenica Glòria Ribera, kraljica žanra cuplet 21. stoljeća, predstavlja svoj raznolik i ekstravagantan repertoar. Ribera će održati glazbeno putovanje kroz suvremene interpretacije ovog tradicionalnog glazbenog žanra. Putovanjem kroz pjesme i glazbeničinih osvrta na originalne autorice koje su ih izvodile krajem 19. stoljeća, publika će se upoznati s ovim revolucionarnim glazbenim stilom koji je otvorio put feminizmu i promjenama u društvenom položaju žena.

Koncert je besplatan i otvoren za javnost te će se održati u četvrtak, 25. travnja 2024. u 19:00 sati, u prostoru novog Studentskog doma, Put Stanova 1a, 23000 Zadar.

Koncem 2023. godine  Dragon teatar je premijerno odigrao avangardnog i ekspresionističkog Tollerovog „Hinkemanna” povodom stogodišnjice njegovog tiskanja.

 “Hinkemann” je drama u ekspresionističkom stilu. Na tu je dramu, kao i općenito na umjetnost toga vremena, uvelike utjecao povijesni kontekst u kojem je nastala – situacija za vrijeme Prvog svjetskog rata i poratnog razdoblja, zajedno s revolucijama koje su izbijale. Tadašnja umjetnička djela označavala su svojevrsnu borbu protiv tradicionalne funkcije umjetnosti – njezinog iluzionističkog karaktera. Tako “Hinkemann” označava vapaj za pravednijim društvom izražen prenošenjem duševnog stanja u umjetničku građu te nastoji ispraviti “krivu” sliku društva i prikazati istinu.

Hinkemann je tragični lik koji ne može pobjeći svojoj sudbini. On je ratni vojni invalid kojem je metak u Prvom svjetskom ratu oduzeo muškost te iako je izvukao živu glavu, rat je duševno slomio tog nekad snažnog muškarca.

Njegova nesreća nastavlja se i nakon povratka kući. Iako metci više ne lete pokraj njegove glave, on sukob proživljava unutar sebe. Sve ono što ga je nekad ispunjavalo sada ga je iznevjerilo – žena mu postaje nevjerna, oko sebe ne pronalazi prijatelja, za domovinu je samo još jedna kolateralna žrtva rata, a u crkvi ne nalazi utočište.

“Hinkemann”  je alegorija društva u cjelini. U središtu radnje je individualizirani karakter, ali i radništvo, proletarijat, tzv. obični ljudi potlačeni i iskorištavani sukladno političkoj volji i konstelaciji vladajućih stranaka. 

Praizvedba je održana 1923. godine u Altes Theatheru u Leipzigu, a na njemačkim se pozornicama izvodila sve do dolaska nacista na vlast 1933. godine. Danas je vrlo popularna i izvodi se u kazalištima diljem svijeta, a ukoliko je još niste pogledali , svakako je prilika da to učinite.

Reprizno igranje će se održati u utorak,16. travnja 2024. godine u 20 sati u Polivalentnoj dvorani Providurove palače.

Dramatizaciju, produkciju i režiju potpisuje Maja Šimić, kostimografiju Mihaela Gregov, a šminku Zrinka Lovrić.

U predstavi igraju: Leo Rogić, Senka Marković, Marijana Marjanović, Renato Pizek, Simona Perić, Ines Fantov, Karla Kresoja i Anica Tomazinić.