Connect with us

Hrvatska

Plenković: “Privođenje sudaca nije dobro, ali slika o korumpiranosti cijelog pravosuđa nije točna”

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je na početku sjednice Vlade da ne postoji HDZ-ovo pravosuđe te da stranačka pripadnost ili položaj nikoga ne štite od odgovornosti. Naglasio je da u mandatu ove Vlade kao i pravosudna tijela svoj posao rade i samostalno i neovisno. Govoreći o epidemiološkoj situaciji ponovno je apelirao na sve građane da se cijepe jer je to jedini način da se ukinu preostale mjere i da se vratimo normalnom životu.

Otvarajući današnju, 62. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.

Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, ustvrdio je kako se pozitivan trend i dalje nastavlja i poručio da je to jako dobro za ukupnu zdravstvenu situaciju, za društveni život, gospodarsku aktivnost kao i za pripremu uspješne turističke sezone.

Izvijestio je da je tjedni prosjek dnevnog broja potvrđenih slučajeva zaraze pao na 198 odnosno danas je 11 puta manji nego prije 7 tjedana, što znači, dodao je, da smo se po 7-dnevnoj incidenciji vratili na razinu koju smo imali sredinom kolovoza, dakle prije 10 mjeseci.

Tjedni prosjek broja hospitaliziranih osoba, broja osoba na respiratoru i broja preminulih od virusa je pao na razinu koju smo imali sredinom listopada, istaknuo je premijer Plenković.

“Tim ohrabrujućim brojevima pridonosi ponajprije povećanje broja cijepljenih i imunih, dolazak ljepšeg vremena, kao odgovorno ponašanje velike većine naših sugrađana koji se pridržavaju preostalih epidemioloških mjera, koje su i dalje među najblažim u Europi”, poručio je.

Upozorio je pritom da se ritam cijepljenja u posljednje vrijeme nažalost usporio, ponajprije zbog smanjenog interesa ljudi da se cijepe.

Cijepljenje je jedini način da se potpuno vratimo u normalan život i ukinemo preostale mjere

“Danas imamo 40,8% cijepljenih odraslih osoba najmanje prvom dozom (1,370,000 osoba najmanje jednom dozom, a 616.000 drugom dozom), iako smo osigurali dovoljno cjepiva da taj postotak bude znatno veći”, dodao je i još jednom apelirao na sve koji se još nisu cijepili da to učine, zahvalivši svim zdravstvenim službama na svemu učinjenom do sada.

“To je jedini način da se potpuno vratimo u normalan život i ukinemo preostale mjere, jer već prva doza cjepiva učinkovito štiti od ozbiljnih oblika oboljenja”, naglasio je predsjednik Vlade.

Ponovio je da je statistika neumoljiva: na 45 potvrđenih slučajeva, jedna osoba će nažalost preminuti u roku od dva tjedna.

“To je ogroman rizik, znatno veći od rijetkih ozbiljnih nuspojava čiji je red veličine od jedan slučaj na 100.000 ili još manji od toga”, naglasio je i dodao da je cijepljenje je neusporedivo manji rizik od zaraze virusom, koji je već odnio, nažalost, više od 8100 života naših sugrađana.

“Stoga apeliram da budemo odgovorni prema sebi i drugima. Nemojmo dozvoliti da zemlje koje su bile znatno manje uspješne od nas u borbi s virusom danas budu uspješnije jer se više njihovih građana cijepi”, rekao je predsjednik Vlade.

Cijepljenjem ne štitimo samo zdravlje i živote, već gospodarstvo, radna mjesta, primanja i slobodu

Naglasio je pritom kako cijepljenjem ne štitimo samo zdravlje i živote, nego i naše gospodarstvo, podsjetivši da nas je kriza uzrokovana pandemijom dosad koštala više od 34 milijarde kuna.

“Štitimo time i svoje radno mjesto i svoja primanja i svoju slobodu i, u konačnici, pravo na normalan društveni život”, poručio je.

Podsjetio je na plan da do kraja lipnja postignemo 50% cijepljenih do kraja lipnja, kako bi se dalje mogle ublažavati preostale epidemiološke mjere.

“Ako to ne postignemo, onda ćemo u rizik staviti uspjeh turističke sezone, unatoč ovim zaista ohrabrujućim brojevima tijekom proteklog produženog vikenda, a to potencijalno znači dodatan gubitak za naše gospodarstvo. Mi sebi to sada ne možemo dopustiti, nemamo taj luksuz”, upozorio je i naglasio da su uz pandemiju, koja je pogodila cijeli svijet, Hrvatsku pogodila i dva potresa, što je našu zemlju dodatno koštalo koliko i četiri pandemije – 129 milijardi direktnih šteta.

“Ovo je ispit zrelosti cijelog našeg društva, svih nas zajedno, koliko nas god ima”, istaknuo je premijer Plenković.

Posebno je apelirao na mlade.

“Molim vas budite primjer drugima, budite odvažni, budite hrabri, vjerujte u znanost, cijepite se, to je najbrži povratak u normalan društveni život”, zaključio je.

Nasilje je društveno neprihvatljiva pojava, nasilnici će biti najstrože sankcionirani

Potom se osvrnuo na jučerašnji sastanak održan s udrugama koje se bave zaštitom žrtava nasilja, prvenstveno nasilja u obitelji.

U tom je kontekstu najavio izmjene Kaznenog zakona koje su jedna od točaka na današnjoj sjednici Vlade.

“Uvodimo kazneno djelo spolnoga uznemiravanja koje će se sada progoniti po službenoj dužnosti. Uvest ćemo novo kazneno djelo i sankcionirati takozvanu osvetničku pornografiju. Osnažit ćemo postojeće sigurnosne mjere, snažnije zaštiti djecu i ranjive skupine – uključujući i kroz propisivanje nezastarjevanje kaznenog progona za teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta – proširit ćemo definiciju bliske osobe na intimne partnere te ćemo s tim u vezi izmijeniti i Zakon o suzbijanju nasilja u obitelji”, naveo je.

Uz izmjene Zakona, podsjetio je da je prošloga tjedna uoči obilježavanja Međunarodnog dana djece žrtava nasilja pokrenuta medijska kampanja “Zaustavimo nasilje nad ženama i u obitelji”.

“Želimo i ovom kampanjom osvijestiti u hrvatskoj javnosti da je nasilje društveno neprihvatljiva pojava i da će nasilnici biti najstrože sankcionirani”, poručio je predsjednik Vlade i dodao da je ono što je nekada bio prekršaj, sada kazneno djelo.

Takve će sankcije, istaknuo je, djelovati i na počinitelje, ali će i odvratiti druge od počinjenja takvih djela, što je smisao kazneno-pravne politike u tom konkretnom slučaju.

Dodao je da su potpisani i sporazumi o financiranju skloništa za žrtve u Ličko-senjskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, čime je ostvareno obećanje da će sve županije imati skloništa za zaštitu žrtava nasilja.

Izražavamo nezadovoljstvo što Mladić nije optužen i osuđen i za brojna nedjela tijekom agresije na Hrvatsku

Ranije ovoga tjedna održan je i sastanak sa svim županima, gradonačelnikom Grada Zagreba, predstavnicima Udruge gradova i Zajednice općina.

“Predstavili smo im okvir naše sustavne suradnje, dijaloga koji je krasio našu suradnju u proteklom, a nastavit će se i u ovom mandatu i u pogledu funkcionalne decentralizacije, fiskalne decentralizacije i u pogledu projektne suradnje”, istaknuo je i izrazio zadovoljstvo na dobivenoj podršci za kontinuitet te prakse.

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na presudu Žalbenoga vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove kojom je Ratku Mladiću potvrđena najstroža kazna doživotnog zatvora.

“Vlada je pozdravila ovu presudu, jer je Ratko Mladić konačno i pravomoćno osuđen za neke od najtežih i najokrutnijih zločina počinjenih na tlu Bosne i Hercegovine. Između ostaloga, kao sudionik nekoliko udruženih zločinačkih poduhvata, počinio je i genocid. Žalimo što u ovom postupku nije utvrđeno sudjelovanje i najviših dužnosnika Republike Srbije u takozvanom sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu. Izražavamo nezadovoljstvo što Mladić nije optužen i osuđen za brojna zlodjela počinjena tijekom agresije na Republiku Hrvatsku. Nadamo se da će ova presuda donijeti barem djelomičan mir i satisfakciju žrtvama zlodjela Ratka Mladića”, poručio je premijer Plenković.

Nema privilegiranih, stranačka pripadnost ne štiti ama baš nikoga od odgovornosti

Na kraju se osvrnuo i na pitanje koje je vrlo aktualno u Hrvatskoj, a to je borba protiv korupcije i funkcioniranje pravosuđa.

Naglasio je da u vremenu prvog mandata, kao i sada u drugom mandatu ove Vlade, pravosudna tijela svoj posao rade i samostalno i neovisno.

“Činjenica je da je to ono što najviše muči predsjednika države, a i oporbu. Činjenica da DORH pokreće postupke, bez utjecaja politike, izbija im iz ruku argument, koji često koriste u javnom prostoru, da je HDZ kao vladajuća stranka i najveća stranka ove parlamentarne većine korumpirana ili pak da štiti korupciju. Ta mantra je već niz godina srž njihove politike, a svaki postupak pokrenuti protiv bilo koje visokopozicionirane osobe je potvrda da nisu u pravu”, poručio je premijer Plenković.

“Broj postupaka i osobe protiv kojih su ti postupci pokrenuti dokaz su da nema privilegiranih i da stranačka pripadnost ili položaj ne štiti ama baš nikoga od odgovornosti”, istaknuo je i dodao da je zato širenje teze da je pravosuđe nečije laž i sve teže ju je plasirati.

Želimo da kazne za korupciju budu takve da svi shvate da se ona ne isplati

“To je zaista teško zagovarati, što se njih tiče, a i braniti jer činjenice govore drukčije. Postupci koji se pokreću za mandata i ove naše Vlade i prve naše Vlade, kako god to neki tumačili, znače samo jedno – ovo je vrijeme obračuna s korupcijom”, poručio je i naglasio da Vlada i on kao predsjednik Vlade jako dobro znaju što su čije nadležnosti.

“Ne tražimo od ravnatelja policije ili glavne državne odvjetnice da nas informira o izvidima koji su tajni. Da to svima bude jasno. Ne postoji takozvano HDZ-ovo pravosuđe. Možda je bilo SDP-ovo, jer ulaženje i informiranje o tajnim izvidima znači miješnje u rad pravosuđa – to je kršenje zakona! Kao predsjednik Vlade nemam razlog niti potrebu, niti bih niti ću ikoga štiti, niti imam potrebu koristiti pravosuđe za obračun sa svojim protivnicima, da budem sasvim precizan. Ne zanima nas protiv koga se vode postupci, ono što nas zanima je da osobe kojima je dokazana krivnja budu kažnjene i to u primjerenom roku. Želimo da kazne za te ljude budu takve da svatko u ovom društvu shvati da se korupcija ne isplati, a da je nasilje neprihvatljivo. To su vrijednosti iza kojih mi stojimo”, poručio je premijer Plenković.

Mi ne želimo da suce bira politika, jer takvo pravosuđe neće biti neovisno

Govoreći o temi izbora sudaca, naglasio je da Vlada želi da suce u Hrvatskoj bira Državno sudbeno vijeće.

“Mi ne želimo da suce bira politika, to nije dobro za neovisnost pravosuđa, nije dobro za hrvatsko društvo, kao što to primjerice želi predsjednikova kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. Jer ako će suce birati politika onda pravosuđe neće biti neovisno. Nemojmo imati nikakvih iluzija. Pripadat će onoj stranci koja je na vlasti”, upozorio je.

“To što su pravosudna tijela neovisna, činjenica da na njih u mandatu naše Vlade nitko ne vrši pritisak, čini nervoznim one koji nas optužuju za utjecaj na neovisnost pravosuđa, konkretno predsjednika, koji izriče rečenice koje su netočne, lažne i izmišljene. I tome ćemo se suprotstaviti vrlo čvrsto i vrlo jasno”, naglasio je.

Privođenje sudaca nije dobro, ali slika o korumpiranosti cijelog pravosuđa nije točna

Vezano za jučerašnje privođenje troje sudaca, premijer Plenković istaknuo je kako to naravno nije dobro, u pogledu činjenice da se radi o profesiji za koju se traže najviši etički ili moralni standardi i o ljudima koji bi nas trebali štititi od onih koji krše zakon – njihova zadaća je da takve osobe procesuiraju i kazne.

“No, činjenica je da korupcija postoji u svim segmentima društva, pa tako i u pravosuđu. Ono što mi možemo je najoštrije osuditi takve pojave i apelirati na pravosudna tijela da se ovaj slučaj riješi u što kraćem roku. Jer slika da je cijelo pravosuđe korumpirano nije dobra za hrvatsko društvo. Ona nije ni točna i zato je bitno da u ovom predmetu, ne prejudicirajući kako će završiti, što prije saznamo istinu”, zaključio je predsjednik Vlade istaknuvši da mantre o korumpiranom HDZ-u ili utjecaju Vlade na pravosuđe ne dolaze u obzir jer nisu istinite.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati među prvima u svijetu dobili digitalnu putovnicu: Poznato kako će funkcionirati

Objavljeno

-

By

AKD

Brži i jednostavniji prelazak granice, mogućnost najave dolaska na odredište i maksimalna sigurnost i pouzdanost samo su neke od prednosti korištenja digitalne putne vjerodajnice (eng. Digital Travel Credential – DTC), projekta čiju izradu, korištenje i pohranu trenutačno testiraju Hrvatska i Finska.

Krajnji cilj pilot projekta jest olakšavanje putovanja i unapređenje sigurnosti putnika putem najnovijih tehnoloških rješenja, a uz finsko-hrvatsko projektno partnerstvo provodi se još jedan međunarodni pilot projekt između Nizozemske i Kanade.

Među prvima u svijetu

S hrvatske strane pilot provodi AKD, koji je uspostavio sustav za izradu i korištenje DTC-a, i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), koje je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman uspostavilo sustav i instaliralo potrebnu opremu za provođenje DTC kontrole, a za odlazne letove prema i dolazne letove iz zemalja van Šengenskog područja (trećih zemalja).

Hrvatski građani su tako među prvima u svijetu mogli testirati digitalnu putnu vjerodajnicu, razvijenu na temelju specifikacije Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). S obzirom na to da se temelji na ‘hibridnom’ konceptu koji kombinira putnu vjerodajnicu u digitalnom obliku, kao i fizičku komponentu koja je s njom povezana, digitalna putovnica jamči najvišu razinu sigurnosti.

AKD

Što se može s digitalnom putovnicom?

DTC je digitalna verzija fizičke putovnice na pametnom telefonu koja omogućava građanima unaprijed najaviti svoj dolazak na određenu destinaciju i time značajno smanjuje vrijeme čekanja na graničnim kontrolama i omogućava brži i jednostavniji prelazak granice.

MUP i AKD pozivaju građane da skinu mobilnu aplikaciju Certilia, preuzmu svoj mobilni identitet, valjanu putovnicu ili eOI dodaju u hrvatski wallet te postanu dionici ovog zanimljivog projekta. Trebaju li pomoć – imaju je u svim većim policijskim upravama. Do 15. ožujka 2024. u Certilia mobilni wallet je dodano više od 14.000 putnih dokumenata, a testeri i sudionici su iz Certilije hrvatskoj graničnoj kontroli poslali preko 600 najava putovanja u treće zemlje.

Podsjetimo, AKD i MUP u provedbi projekta DTC sudjeluju s partnerima Finskom graničnom stražom, Finnairom, Finskom imigracijskom službom, Finskom policijom i Finnaviom. Projekt je vrijedan 2,3 milijuna eura, a financira ga Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije.

Ukupni budžet za provedbu DTC pilot projekta u Hrvatskoj iznosi 1,1 milijuna eura od čega je 95 posto (1,04 milijuna eura) financirano sredstvima EU, a ostatak vlastitim sredstvima. Ovaj pilot projekt je tako još jedan u nizu uspješnih hrvatskih rješenja u području jedinstvenog digitalnog tržišta, internetske sigurnosti, digitalne znanosti i inovacija, te globalnog interoperabilnog rješenja putnih isprava temeljenog na ICAO standardima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Polaganje vozačkog ispita u Hrvatskoj je najteže na svijetu, ali i najskuplje

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Polaganje vozačkog ispita često je vrlo stresan proces, no gledajući globalno, za neke je on teži nego za druge.

Drugim riječima, u nekim dijelovima svijeta ti su testovi nešto lakši, a to u kombinaciji s financijskim troškovima testova može olakšati vozačima u određenim zemljama dobivanje dozvole.

Ali gdje je na svijetu najlakše naučiti voziti? Promatrajući troškove ispita, kao i njihovu težinu i dob u kojoj smijete voziti, stranica Zutobi je napravila rang-listu zemalja u svijetu u kojima je najlakše, ali najteže naučiti voziti, kao i koji su troškovi za dobivanje vozačke dozvole.

Zemlje u kojima je najlakše položiti vozači ispit

1. Meksiko

Sjesti za volan u Meksiku nevjerojatno je jednostavno iz više razloga. Prvo, u velikom dijelu zemlje zakonski ne morate polagati praktični ispit da biste dobili dozvolu, samo teoretski ispit. Štoviše, prije 2018. testa uopće nije bilo.

Drugi razlog je taj što legalno možete voziti s 15 godina u Meksiku, što je najmlađa dob od većine zemalja koje vam ne dopuštaju da vozite prije 18.

2. Katar

Najmlađa dob u kojoj možete legalno voziti u Kataru je zapanjujuće niska, sa samo četrnaest godina, što je gotovo pola desetljeća manje od svjetskog prosjeka. Povrh toga, cijena vozačkog ispita u Kataru iznosi 30 funti (35 eura), što je manje od polovice globalnog prosjeka od 75 funti (88 eura).

Cestovni ispit u Kataru uključuje i teorijski i praktični dio.

3. Latvija 

Latvija je europska zemlja u kojoj je najlakše naučiti voziti, a treća je zemlja u svijetu po kojoj je najlakše sjesti za volan. Test u Latviji košta samo 26 funti (30 eura), što je jeftinije od Meksika i Katara, ali njihova minimalna dob za vožnju je starija od 16 godina.

4. Sjedinjene Američke Države

Baš kao u Latviji, dob od koje možete voziti u SAD-u je 16 godina (iako nekolicina država ima malo drugačije zakone), a kao i u svih pet najlakših zemalja za polaganje vozačkog ispita, nisu potrebni sati nastave prije izlaska na ispit.

Cijena testa u SAD-u nešto je niža od svjetskog prosjeka i iznosi 116 dolara (97 eura).

5. Kanada

Treća sjevernoamerička nacija u prvih pet najlakših za dobivanje vozačke dozvole na globalnoj razini je Kanada. Ukupna ocjena Kanade od 6,93 samo je 0,02 iza SAD-a zbog neznatno više cijene testa koji je skuplji za 14 funti (16 eura).

Zutobi

Zemlje u kojima je najteže položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Naša je zemlja prema ovome istraživanju završila na neslavnom prvom mjestu zemalja u kojoj je najteže položiti vozački ispit. Kao razlog navode skupe i stroge uvjete koji zahtijevaju veliku količinu učenja i praćenja da bi se položili.

Također navode da prosječan broj sati potreban za dobivanje vozačke dozvole iznosi 85 sati, a zakonska je obveza imati te sate prije nego uopće možete pristupiti ispitu.

Ipak, moramo napomenuti kako je minimalan broj sati koje kandidati moraju proći za B kategoriju u hrvatskim autoškolama iznosi 65, što se odnosi na 30 sati teorije i 35 sati vožnje. Za svaki pad ispita potrebno je dodatno odvoziti još minimalno 3 sata, što brojku od 85 sati čini jako nategnutom.

Hrvati također moraju predočiti više liječničkih uvjerenja i potrošiti oko 930 funti (1085 eura) da polože sve ispite i dobiju dozvolu.

2. Brazil

Prije nego što možete polagati cestovni ispit u Brazilu, zakonski ste obavezni sudjelovati u 60 sati nastave, 45 teoretskih i 15 praktičnih sati na cesti. Brazilski zakoni također nalažu da kandidati moraju proći prekomjerne liječničke preglede, poput psihološkog testa prije nego što im se dopusti vožnja.

Ukupni trošak svih ovih testova u prosjeku iznosi oko 213 funti (248 eura), a svi ti čimbenici u kombinaciji čine Brazil drugom zemljom u kojoj je najteže postati vozač.

3. Mađarska

Mađarska je treća zemlja gdje je najteže sjesti za volan. Mađari koji žele položiti ispit moraju proći očni i liječnički pregled, a zatim pohađati nastavu od najmanje 58 sati prije nego što mogu pristupiti testu.

S vedrije strane, oni mogu dobiti dozvolu godinu dana ranije od većine zemalja, a troškovi su relativno niski.

4. Bahrein

Bahrein je četvrta najteža zemlja za vožnju. Budući vozači moraju položiti medicinski, teorijski i na kraju praktični ispit. Povrh toga, moraju imati 18 godina da počnu voziti, a ispit stoji 361 funtu (420 eura).

5. Crna Gora 

Na visokom petom mjestu našla se i susjedna Crna Gora koja ima deveti najskuplji vozački ispit sa 239 funti (278 eura), a povrh toga zahtijevaju liječnički i oftalmološki pregled prije testiranja. Tek tada 18-godišnji budući vozači mogu pristupiti teoretskom radu i praktičnom vozačkom ispitu.

Zutobi

Zemlje u kojima je najjeftinije položiti vozački ispit

Mlađi ljudi u društvu uglavnom su oni s najnižim prihodima i najmanjom ušteđevinom, pa je stoga trošak polaganja vozačkog ispita veliki faktor u tome koliko je lako doći do vozačke dozvole.

1. Pakistan

Pakistanski vozački ispit je nevjerojatno jeftin, zapravo, cijena je manja od 200 PKR (1,20 eura). Osim što su cjenovno pristupačni, testovi su navodno nevjerojatno laki i stoga zemlja ima visoku stopu prolaznosti.

2. Indija

S druge strane granice, u Indiji, polaganje vozačkog ispita gotovo je jednako jeftino kao kod susjeda. Također, kao i u Pakistanu, test je nevjerojatno jednostavan s visokom stopom prolaznosti.

3. Vijetnam

Još jedna azijska nacija završava tri najjeftinije zemlje za polaganje vozačkog ispita, budući da u Vijetnamu košta samo 2 funte (2,30 eura). Vijetnamski test se sastoji od 450 pitanja u teorijskom dijelu, a zatim kratkog praktičnog testa.

Zemlje u kojima je najskuplje položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Hrvatska je zauzela i prvo mjesto kada je u pitanju cijena vozačkih ispita. Hrvati moraju u prosjeku platiti 824 funte (960 eura) više od većine zemalja.

2. Malezija

Malezijski vozački ispit je vrlo temeljit i stoga vrlo skup, zahtijeva od kandidata da polože teorijske i praktične ispite. Povrh toga, Malezijci moraju provesti 33 sata na nastavi.

Iako je ukupna cijena od 505 funti (588 eura) 400 funti (466 eura) niža od Hrvatske, još uvijek je dovoljno skupa da ih svrstamo na drugo mjesto.

3. Andora

Sićušna pirinejska kneževina Andora treća je najskuplja država u kojoj se može polagati vozački ispit, s ukupnom cijenom od nešto više od 400 funti (466 eura). Budući da je Andora tako mala, svi se testovi odvijaju jedan dan u tjednu u istom ispitnom centru.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu