Connect with us

Hrvatska

OVE GODINE NEMA POPUSTA Više nema produžne s više od dvije jedinice, tri su – automatski pad

Objavljeno

-

Zbog lanjskih problema s provođenjem nastave, bivša ministrica Blaženka Divjak lani je uvela odredbu da na poporavni mogu ići i učenici sa čak četiri zaključene nedovoljne ocjene. Ove godine po starom

Ministarstvo znanosti i obrazovanja ove godine neće predlagati Uredbu o dopunama Zakona o  odgoju i obrazovanju u OŠ i SŠ, a kojom je lani učenicima bilo omogućeno da idu na popravni ispit sa četiri zaključene jedinice.
Uredbu je nakon godine štrajka i lockdowna predložila tadašnja ministrica Blaženka Divjak, a Vlada prihvatila na samome kraju godine, pa je izazvala i dosta negativnih reakcija nastavnika i ravnatelja.

Tim ministra Radovana Fuchsa izvijestio je kako su se iznimke utvrđene tom Uredbom odnosile isključivo na školsku godinu 2019./2020. Kako navode, lani je od 450.000 učenika njih 6968 prikupilo zaključene negativne ocjene. Njih 683 imalo je tri i četiri zaključene jedinice i trebali su automatski pasti razred, no Uredbom su dobili priliku da ipak prođu. To je posebno pomoglo maturantima koji su “visili”, no ministarstvo nema objedinjene podatke koliko je tih učenika na kraju i prošlo razred. Uz to, 580 učenika imalo je pet i više zaključenih jedinica, te su oni pali razred.

‘Htjeli smo pomoći učenicima koji nisu imali uvjete za učenje’

Promjene s jedinicama bile su uvedene i za prva tri razreda. Tako su učenici, uz dopuštenje nastavničkog vijeća, lani mogli prijeći u viši razred s neograničenim brojem jedinica, osim ako su negativnu ocjenu iz istog predmeta imali i po drugi put. Ni ova se odredba neće više primjenjivati, već se vraća na prijašnju, koja je propisivala sa učenik može prijeći u viši razred s jednom negativnom jedinicom. 

– Prošle godine je bilo 3-4% učenika u drugom polugodištu do kojih nastavnici uopće nisu mogli doći niti fizički niti virtualno. Nisu to bila samo lijena djeca, kako se to pokušalo prikazati, već su češće to bila djeca koja nisu niti u normalnim uvjetima imale uvjete za učenje kod kuće, a niti potporu od roditelja ili staratelja. Oni su već od ranije imali loše ocjene koje nisu mogli isparavati online. Ponekad to niti nastavnici nisu htjeli organizirati online. Na kraju polugodišta (druga polovica svibnja i lipanj) se epidemiološka situacija poboljšala pa se otvorila mogućnost da oni u školi imaju produžnu nastavu i isprave ocjene u dodatnim rokovima pa im se otvorila uredbom mogućnost da to i naprave – prokomentirala nam je Blaženka Divjak, ističući kako je prošle godine tako postupila velika većina država članica EU-a, pa i Hrvatska.

‘Htjeli su ukinuti cijelu školsku godinu’

– To je bio jedan vid potpore u učenju onima koji su i inače bili u lošem socioekonomskom položaju. Ne znam da li ove godine ima potrebe za time, jer to ovisi o analizi koje treba napraviti MZO. Međutim, ja sam predlagala izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju da se bolje zakonski ustroji nastava na daljinu u izvanrednim okolnostima, ali to tada nije naišlo na pozitivni prijem na razini Vlade. Ima dosta elemenata koji su sada rubni, a bilo je vremena da se zakonski urede – zaključuje Divjak, podsjećajući kako je lani bilo onih, među kojima je bio i jedan prosvjetni sindikat, koji su tražili da se poništi cijela školska godina.

Suzana Hitrec, ravnateljica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, istaknula je kako ona i kolege podržavaju ovu odluku Ministarstva.

– Nije jasno ni koji je objektivan razlog lani bio za takvu odluku. Nismo imali prezentaciju koliko je tih učenika bilo. Nema razloga da se smanjuju kriteriji, podrška učenicima je velika, ove smo godine imali smo puno više uživo nastave i kvalitetnije online nastave. Vjerujem i da će na državnoj maturi sve proteći u najboljem redu i da će svi maturanti uspjeti upisati studij koji žele, te nema potrebe da se snižavaju bilo koji kriteriji – komentirala je Hitrec, zaključivši ipak kako ne se nada da više neće biti propusta na državnoj maturi poput dodavanja bodova. Svi moraju biti u istom položaju, jer inače nacionalni ispiti nisu vrijedni.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati među prvima u svijetu dobili digitalnu putovnicu: Poznato kako će funkcionirati

Objavljeno

-

By

AKD

Brži i jednostavniji prelazak granice, mogućnost najave dolaska na odredište i maksimalna sigurnost i pouzdanost samo su neke od prednosti korištenja digitalne putne vjerodajnice (eng. Digital Travel Credential – DTC), projekta čiju izradu, korištenje i pohranu trenutačno testiraju Hrvatska i Finska.

Krajnji cilj pilot projekta jest olakšavanje putovanja i unapređenje sigurnosti putnika putem najnovijih tehnoloških rješenja, a uz finsko-hrvatsko projektno partnerstvo provodi se još jedan međunarodni pilot projekt između Nizozemske i Kanade.

Među prvima u svijetu

S hrvatske strane pilot provodi AKD, koji je uspostavio sustav za izradu i korištenje DTC-a, i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), koje je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman uspostavilo sustav i instaliralo potrebnu opremu za provođenje DTC kontrole, a za odlazne letove prema i dolazne letove iz zemalja van Šengenskog područja (trećih zemalja).

Hrvatski građani su tako među prvima u svijetu mogli testirati digitalnu putnu vjerodajnicu, razvijenu na temelju specifikacije Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). S obzirom na to da se temelji na ‘hibridnom’ konceptu koji kombinira putnu vjerodajnicu u digitalnom obliku, kao i fizičku komponentu koja je s njom povezana, digitalna putovnica jamči najvišu razinu sigurnosti.

AKD

Što se može s digitalnom putovnicom?

DTC je digitalna verzija fizičke putovnice na pametnom telefonu koja omogućava građanima unaprijed najaviti svoj dolazak na određenu destinaciju i time značajno smanjuje vrijeme čekanja na graničnim kontrolama i omogućava brži i jednostavniji prelazak granice.

MUP i AKD pozivaju građane da skinu mobilnu aplikaciju Certilia, preuzmu svoj mobilni identitet, valjanu putovnicu ili eOI dodaju u hrvatski wallet te postanu dionici ovog zanimljivog projekta. Trebaju li pomoć – imaju je u svim većim policijskim upravama. Do 15. ožujka 2024. u Certilia mobilni wallet je dodano više od 14.000 putnih dokumenata, a testeri i sudionici su iz Certilije hrvatskoj graničnoj kontroli poslali preko 600 najava putovanja u treće zemlje.

Podsjetimo, AKD i MUP u provedbi projekta DTC sudjeluju s partnerima Finskom graničnom stražom, Finnairom, Finskom imigracijskom službom, Finskom policijom i Finnaviom. Projekt je vrijedan 2,3 milijuna eura, a financira ga Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije.

Ukupni budžet za provedbu DTC pilot projekta u Hrvatskoj iznosi 1,1 milijuna eura od čega je 95 posto (1,04 milijuna eura) financirano sredstvima EU, a ostatak vlastitim sredstvima. Ovaj pilot projekt je tako još jedan u nizu uspješnih hrvatskih rješenja u području jedinstvenog digitalnog tržišta, internetske sigurnosti, digitalne znanosti i inovacija, te globalnog interoperabilnog rješenja putnih isprava temeljenog na ICAO standardima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Polaganje vozačkog ispita u Hrvatskoj je najteže na svijetu, ali i najskuplje

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Polaganje vozačkog ispita često je vrlo stresan proces, no gledajući globalno, za neke je on teži nego za druge.

Drugim riječima, u nekim dijelovima svijeta ti su testovi nešto lakši, a to u kombinaciji s financijskim troškovima testova može olakšati vozačima u određenim zemljama dobivanje dozvole.

Ali gdje je na svijetu najlakše naučiti voziti? Promatrajući troškove ispita, kao i njihovu težinu i dob u kojoj smijete voziti, stranica Zutobi je napravila rang-listu zemalja u svijetu u kojima je najlakše, ali najteže naučiti voziti, kao i koji su troškovi za dobivanje vozačke dozvole.

Zemlje u kojima je najlakše položiti vozači ispit

1. Meksiko

Sjesti za volan u Meksiku nevjerojatno je jednostavno iz više razloga. Prvo, u velikom dijelu zemlje zakonski ne morate polagati praktični ispit da biste dobili dozvolu, samo teoretski ispit. Štoviše, prije 2018. testa uopće nije bilo.

Drugi razlog je taj što legalno možete voziti s 15 godina u Meksiku, što je najmlađa dob od većine zemalja koje vam ne dopuštaju da vozite prije 18.

2. Katar

Najmlađa dob u kojoj možete legalno voziti u Kataru je zapanjujuće niska, sa samo četrnaest godina, što je gotovo pola desetljeća manje od svjetskog prosjeka. Povrh toga, cijena vozačkog ispita u Kataru iznosi 30 funti (35 eura), što je manje od polovice globalnog prosjeka od 75 funti (88 eura).

Cestovni ispit u Kataru uključuje i teorijski i praktični dio.

3. Latvija 

Latvija je europska zemlja u kojoj je najlakše naučiti voziti, a treća je zemlja u svijetu po kojoj je najlakše sjesti za volan. Test u Latviji košta samo 26 funti (30 eura), što je jeftinije od Meksika i Katara, ali njihova minimalna dob za vožnju je starija od 16 godina.

4. Sjedinjene Američke Države

Baš kao u Latviji, dob od koje možete voziti u SAD-u je 16 godina (iako nekolicina država ima malo drugačije zakone), a kao i u svih pet najlakših zemalja za polaganje vozačkog ispita, nisu potrebni sati nastave prije izlaska na ispit.

Cijena testa u SAD-u nešto je niža od svjetskog prosjeka i iznosi 116 dolara (97 eura).

5. Kanada

Treća sjevernoamerička nacija u prvih pet najlakših za dobivanje vozačke dozvole na globalnoj razini je Kanada. Ukupna ocjena Kanade od 6,93 samo je 0,02 iza SAD-a zbog neznatno više cijene testa koji je skuplji za 14 funti (16 eura).

Zutobi

Zemlje u kojima je najteže položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Naša je zemlja prema ovome istraživanju završila na neslavnom prvom mjestu zemalja u kojoj je najteže položiti vozački ispit. Kao razlog navode skupe i stroge uvjete koji zahtijevaju veliku količinu učenja i praćenja da bi se položili.

Također navode da prosječan broj sati potreban za dobivanje vozačke dozvole iznosi 85 sati, a zakonska je obveza imati te sate prije nego uopće možete pristupiti ispitu.

Ipak, moramo napomenuti kako je minimalan broj sati koje kandidati moraju proći za B kategoriju u hrvatskim autoškolama iznosi 65, što se odnosi na 30 sati teorije i 35 sati vožnje. Za svaki pad ispita potrebno je dodatno odvoziti još minimalno 3 sata, što brojku od 85 sati čini jako nategnutom.

Hrvati također moraju predočiti više liječničkih uvjerenja i potrošiti oko 930 funti (1085 eura) da polože sve ispite i dobiju dozvolu.

2. Brazil

Prije nego što možete polagati cestovni ispit u Brazilu, zakonski ste obavezni sudjelovati u 60 sati nastave, 45 teoretskih i 15 praktičnih sati na cesti. Brazilski zakoni također nalažu da kandidati moraju proći prekomjerne liječničke preglede, poput psihološkog testa prije nego što im se dopusti vožnja.

Ukupni trošak svih ovih testova u prosjeku iznosi oko 213 funti (248 eura), a svi ti čimbenici u kombinaciji čine Brazil drugom zemljom u kojoj je najteže postati vozač.

3. Mađarska

Mađarska je treća zemlja gdje je najteže sjesti za volan. Mađari koji žele položiti ispit moraju proći očni i liječnički pregled, a zatim pohađati nastavu od najmanje 58 sati prije nego što mogu pristupiti testu.

S vedrije strane, oni mogu dobiti dozvolu godinu dana ranije od većine zemalja, a troškovi su relativno niski.

4. Bahrein

Bahrein je četvrta najteža zemlja za vožnju. Budući vozači moraju položiti medicinski, teorijski i na kraju praktični ispit. Povrh toga, moraju imati 18 godina da počnu voziti, a ispit stoji 361 funtu (420 eura).

5. Crna Gora 

Na visokom petom mjestu našla se i susjedna Crna Gora koja ima deveti najskuplji vozački ispit sa 239 funti (278 eura), a povrh toga zahtijevaju liječnički i oftalmološki pregled prije testiranja. Tek tada 18-godišnji budući vozači mogu pristupiti teoretskom radu i praktičnom vozačkom ispitu.

Zutobi

Zemlje u kojima je najjeftinije položiti vozački ispit

Mlađi ljudi u društvu uglavnom su oni s najnižim prihodima i najmanjom ušteđevinom, pa je stoga trošak polaganja vozačkog ispita veliki faktor u tome koliko je lako doći do vozačke dozvole.

1. Pakistan

Pakistanski vozački ispit je nevjerojatno jeftin, zapravo, cijena je manja od 200 PKR (1,20 eura). Osim što su cjenovno pristupačni, testovi su navodno nevjerojatno laki i stoga zemlja ima visoku stopu prolaznosti.

2. Indija

S druge strane granice, u Indiji, polaganje vozačkog ispita gotovo je jednako jeftino kao kod susjeda. Također, kao i u Pakistanu, test je nevjerojatno jednostavan s visokom stopom prolaznosti.

3. Vijetnam

Još jedna azijska nacija završava tri najjeftinije zemlje za polaganje vozačkog ispita, budući da u Vijetnamu košta samo 2 funte (2,30 eura). Vijetnamski test se sastoji od 450 pitanja u teorijskom dijelu, a zatim kratkog praktičnog testa.

Zemlje u kojima je najskuplje položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Hrvatska je zauzela i prvo mjesto kada je u pitanju cijena vozačkih ispita. Hrvati moraju u prosjeku platiti 824 funte (960 eura) više od većine zemalja.

2. Malezija

Malezijski vozački ispit je vrlo temeljit i stoga vrlo skup, zahtijeva od kandidata da polože teorijske i praktične ispite. Povrh toga, Malezijci moraju provesti 33 sata na nastavi.

Iako je ukupna cijena od 505 funti (588 eura) 400 funti (466 eura) niža od Hrvatske, još uvijek je dovoljno skupa da ih svrstamo na drugo mjesto.

3. Andora

Sićušna pirinejska kneževina Andora treća je najskuplja država u kojoj se može polagati vozački ispit, s ukupnom cijenom od nešto više od 400 funti (466 eura). Budući da je Andora tako mala, svi se testovi odvijaju jedan dan u tjednu u istom ispitnom centru.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

SUPERIZBORNA GODINA / Što sve trebate znati o izlasku na izbore 17. travnja

Objavljeno

-

By

Izbori za Zastupnike u Hrvatski Sabor održat će se kao što je poznato u srijedu 17. travnja. Državno izborno povjerenstvo napravilo je iskorak u educiranju birača o izborima za Hrvatski Sabor. 

Bira se 151 zastupnik

Potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva Josip Salapić kazao je u HTV-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” kako se već dugo u javnosti spominje kako je ova 2024. superizborna godina.

Prvo će se održati izbori biranja zastupnica i zastupnika u Hrvatski sabor. Bira se 151 zastupnik u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj.

Po 14 zastupnica ili zastupnika po svakoj izbornoj jedinici. U XI izbornoj jedinici biramo predstavnike u Hrvatskom saboru iz dijaspore, i to tri zastupnika po Ustavu.

U XII. izbornoj jedinici, odnosno to je lista nacionalnih manjina i bira se osam zastupnica, odnosno zastupnika.

– Ukupno kako smo rekli bira se 151 zastupnik, poručio je Salapić. Nakon Parlamentarnih izbora slijede izbori za Europski parlament, koji će se održati 9. lipnja, a onda dolaze i predsjednički izbori.

Educirano više od četiri tisuće budućih birača

Salapić je rekao kako izborna kampanja traje cijelo vrijeme, više nema one klasične kampanje od dva tjedna.

Državno izborno povjerenstvo mora osigurati svakom hrvatskom biraču da svoj glas može ostvariti.

Slabija izlaznost na izborima nije samo trend u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama Europske unije.

Na prošlim izborima za Hrvatski sabor izlaznost je bila oko 45 posto. A na prošlim izborima za Europski parlament izašlo je samo 29 posto birača. DIP želi osvijestiti birače, posebice one mlađe, koji će prvi put izaći na birališta.

Provodili su kampanju “I moj glas je bitan” u završnim razredima srednjih škola.

Tim putem je educirano više od četiri tisuće budućih birača, kako bi potaknuli i ostale birače da izađu na izbore DIP je napravio devet kratkih videouradaka. 

Gdje naći upute za sve hrvatske birače

Državno izborno povjerenstvo, kao i Ministarstvo pravosuđa i uprave na svojim internet stranicama objavili su upute za sve hrvatske birače.

Na stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave mogu provjeriti Registar birača, odnosno upisnik.

– Ako netko od birača ima nevažeću osobno iskaznicu, onda po automatizmu neće biti upisan u Registar birača na biračkom mjestu, već će se morati tada obratiti nadležnom tijelu županije, koje vodi Registar birača, ili putem sustava E-građani da bi to svoje pravo ostvarili, naglasio je Salapić.

Ako će se birač na dan izbora zateći izvan mjesta prebivališta, deset dana prije izbora treba napraviti privremeni upis na biračko mjesto svoga grada. 

Rad u biračkim odborima 

U Registru birača je upisano tri milijuna i 600 tisuća birača, podijeljenih u 10 izbornih jedinica.

Za rad na izborima važni su i birački odbori, za Parlamentarne izbore ima ih sedam tisuća a 70 000 ljudi radi na izbornim procesu.

Ako netko želi raditi u biračkom odboru treba se obratiti Izbornom povjerenstvu nadležne Izborne jedinice, deset je članova biračkih odbora, osam je stranačkih, a dva su neovisna.

Izbori za dijasporu se održavaju 16. i 17. travnja. 

Može li se glasati putem pošte ili interneta?

Dan izbora, 17. travnja, srijeda je neradni dan. I tako se treba gledati.

Ako će neke trgovine i raditi, svakom biraču, odnosno biračici treba osigurati njegovo izborno pravo da može glasati.

Može li se glasati putem pošte ili interneta?

Salapić je istaknuo kako Hrvatska još uvijek nema mogućnosti glasanja putem pošte ili internerta.  

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu