Connect with us

Svijet

Njemački znanstvenici kažu da se vani jako teško zaraziti. Evo zašto…

Objavljeno

-

Prenošenje zaraze koronavirusom se uglavnom događa u zatvorenim prostorijama, a na to znanstvenici upozoravaju već odavno. Sad su u otvorenom pismu kancelarki Merkel obrazložili zašto su protiv nekih mjera ograničenja, prenosi Deutsche Welle.

“Prenošenje virusa događa se skoro isključivo u zatvorenim prostorijama”, pišu vodeći znanstvenici iz njemačkog Društva za istraživanje aerosola u otvorenom pismu kancelarki Angeli Merkel i ministru zdravstva Jensu Spahnu. Oni tvrde da mjere protiv pandemije kojima se ograničavaju susreti ljudi na otvorenom, šetnje ili najavljuje policijski sat šalju pogrešnu poruku da opasnost vreba vani – i tako povećavaju vjerojatnost da se ljudi susreću u privatnim kućama i stanovima, gdje je opasnost najveća.

“Neprestane rasprave o šetnji promenadom, sjedenju u vrtu pivnice, trčanju ili vožnji bicikla odavno su se pokazale kao kontraproduktivne”, pišu znanstvenici. Kažu da stalno upozoravanje ljudi da izbjegavaju sve kontakte – pa i one na otvorenom – pojačava umor naroda od mjera. “Kao što znamo, ljudi otupe kad se neprestano oglašava stanje uzbune.”

Zašto je vani opasnost od korone minimalna?

Aerosoli, sićušne čestice koje lebde zrakom, glavni su krivac za prenošenje koronavirusa. Prema nalazima znanstvenika, to se događa uglavnom u zatvorenim prostorijama. “Zato što je cirkulacija zraka na otvorenom mnogo veća. Imate strujanje vjetra pa se tako vrlo brzo koncentracija aerosola razrjeđuje”, kaže Nico Mutters, šef Instituta za javno zdravlje pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu.

Slično kaže i virusolog Aleksander Kekule, ali dodaje – to sve važi ako se i na otvorenom drži razmak od najmanje metar i pol. “Ako ne držite taj razmak, gledate se licem u lice i glasno pričate, pjevate, vičete, pljujete – onda se umjesto aerosolima možete zaraziti kapljično.”

Studije potvrđuju da je opasnost od zaraze vani ekstremno niska. Jedno istraživanje iz Kine je proučilo 7324 slučaja zaraze – samo u jednom slučaju na otvorenom. Kekule kaže da to isto važi za mutacije virusa – one su nešto zaraznije, ali mjere ostaju iste. “Mutanti ne lete dalje”, kaže virusolog.

Kako utječe vjetar?

“Što vjetrovitije to će prije biti razbijeni oblaci aerosola koje čovjek proizvodi”, kaže Gerhard Scheuch, fizičar i istraživač aerosola. Na pitanje je li, recimo, na livadi gdje borave različite grupice ljudi moguće da vjetar odnese aerosole od jedne do druge grupe, Scheuch kaže da je to praktično nemoguće.

“Samo zbog tjelesne temperature se stvara neka vrsta zračne struje koja uglavnom, kao kod kamina, ide prema gore”, priča ovaj fizičar za DW. Jer tjelesna temperatura od oko 37 stupnjeva je uglavnom viša od vanjske temperature. “Time se topliji zrak penje gore, pa i taj oblak aerosola.”

Jedna studija u Iranu je također potvrdila da vjetar ne igra nikakvu ulogu u prenošenju virusa.

Što kad je vani toplo, a što kad je hladno?

To nije do kraja znanstveno razjašnjeno. Američki istraživači su pratili razvoj infekcije u toplim, hladnim, suhim i vlažnim predjelima Kine – i nisu našli nikakve razlike. Jedna austrijska studija je ustanovila da ultraljubičasto zračenje Sunca ubija virus, recimo, na površinama, ali da to malo utječe na prijenos zaraze s čovjeka na čovjeka.

Mutters kaže da se na Sunce ne treba oslanjati – više je ultraljubičastog zračenja ljeti, ali je, recimo, u snježnim predjelima ono još veće zbog refleksije snijega. Osim toga, on ukazuje na to da pandemija jednako pogađa i toplije i hladnije predjele.

Kekule pak vjeruje da to ništa ne govori o samoj biti stvari jer pretpostavlja da se i u toplim predjelima ljudi masovno zaražavaju unutra. “Baš tamo više borave unutra gdje su klima-uređaji i ventilatori”, kaže on.

Ima li opasnosti od sporta?

Stručnjaci kažu da i sportaši, recimo pri džogingu, ne trebaju držati razmak od metar i pol usprkos tome što u stanju fizičkog opterećenja dublje dišu i izbacuju više čestica u zrak. “Ako netko samo protrči pored vas, čak i na malom razmaku, rizik je vrlo nizak”, kaže nam Birgit Wehner, istraživačica aerosola s Instituta Leibnitz.

Slično misli i njen kolega Gerhard Scheuch – i zadihani sportaši bi morali stajati dugo jedni pored drugih da bi se zaraza prenijela. Zato on ne vidi problem ni u momčadskim sportovima poput nogometa. “Ali problem nastaje kad se koriste svlačionice ili WC. To su opasne prostorije. One se moraju dobro provjetravati.”

Kao kontroverzna važi jedna nizozemska studija koja je prošle godine pokazala da je potreban veći razmak među sportašima. Kažu, od biciklista valja držati dvadeset metara razmaka. Kritičari naglašavaju da je ta studija obavljena u aerotunelu, a ne pod realnim uvjetima.

Je li susret s pušačima opasniji?

Još ni jedna studija nije povezala pasivno pušenje s povećanim rizikom od zaraze koronavirusom. “Pušenjem se ne izbacuje više virusa u okoliš”, kaže Scheuch. Ni Nico Mutters sa Sveučilišne klinike u Bonnu ne vidi da su pušači na bilo koji način zarazniji.

Doduše, prema Institutu Robert Koch, pušači imaju nešto veći rizik od teškog oboljenja ako se zaraze. Ali po druge nisu opasniji.

Ima li maska na otvorenom smisla?

Ima ako se ne može držati razmak. Pogotovo u većim gužvama, recimo na koncertima. “Ili kad ste na autobusnoj stanici ili u nekom redu, onda maska ima smisla”, zaključuje Wehner.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Karta NATO-a: “U svakom trenutku na nebu iznad Europe je 30 borbenih aviona”

Objavljeno

-

By

Ako je suditi prema podacima NATO-a o broju zrakoplova koji čuvaju nebo saveznika, istok Europe može biti siguran.

“Kao odgovor na rusku invaziju, NATO svakog trenutka na istoku Europe ima najmanje 30 zrakoplova saveznika na nebu”, navodi se na službenom profilu NATO-a na Twitteru.

Od Estonije na sjeveru pa sve do Bugarske na jugu, nebo saveznika čuvaju vojni zrakoplovi Sjedinjenih Američkih Država, Španjolske, Njemačke, Italije i ostalih saveznika.

“Sve to u cilju sprečavanja ruske agresije na članice NATO-a”, navode iz saveza.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO upozorava na utjecaj rata i pandemije na mentalno zdravlje u Europi

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je na utjecaj rata u Ukrajini i pandemije koronavirusa na mentalno zdravlje u Europi i istaknula važnost djelovanja na svim razinama za rješavanje zanemarenih potreba mentalnog zdravlja.

– Naša regija prolazi kroz velike preokrete i promjene, rekao je Hans Kluge, direktor WHO-a za Europu.

Pandemija je stavila fokus na mentalno zdravlje, rekao je, dok oružani sukob u Ukrajini utječe na mentalno zdravlje milijuna ljudi.

– Deset tjedana rata u Ukrajini izazvalo je neizmjernu neizvjesnost, nesigurnost, tugu i gubitak, kazao je Kluge i istaknuo da je gotovo 190 napada na zdravstvene objekte u Ukrajini nebrojenim ljudima oduzelo nadu i pristup zdravstvenim uslugama.

Kluge je govorio u srijedu u Kopenhagenu na prvom sastanku Paneuropske koalicije za mentalno zdravlje, čiji je cilj potaknuti djelovanje na svim razinama za rješavanje zanemarenih potreba mentalnog zdravlja u cijeloj Europi.

Koalicija je pokrenuta u rujnu 2021. godine, a čine je 53 zemlje članice u europskoj regiji WHO-a, zajedno s međunarodnim nevladinim organizacijama, stručnjacima i osobama pogođenim problemima mentalnog zdravlja.

Prema WHO-u, više od 150 milijuna ljudi u toj regiji živjelo je 2021. s problemima mentalnog zdravlja. Samo jedna od tri osobe s depresijom trenutačno prima potrebnu pomoć. Problemi s mentalnim zdravljem pogađaju sve dobne skupine i sve društvene slojeve, navodi se.

 
Nastavi čitati

Svijet

Više od 500 učenika osnovne škole zaraženo misterioznim virusom

Objavljeno

-

By

Foto: Unsplash

Više od 500 učenika i učitelja u jednoj osnovnoj školi u Njemačkoj zarazilo se virusom, ali liječnici i dalje ne znaju o kakvom je virusu riječ.

Veliki broj učitelja i više od 500 učenika osnovne škole Kurt-Masur-Grundschule u Leipzigu zarazilo se virusom, ali liječnici ne znaju o kakvom se virusu radi.

Njemački mediji pišu kako se svi zaraženi žale na različite simptome, a posebice ističu visoku temperaturu i proljev. Iako su testirani na koronavirus, svi nalazi su negativni.

Tamošnje zdravstvene službe upoznate su s ovom infekcijom. Poručili su kako je vrhunac virusnog vala dosegnut u ponedjeljak, kada je prijavljeno više od sto slučajeva zaraze, piše magazin Fenix.

“Slučajevi bolesti moraju se pomnije provjeravati. Ako se više slučajeva zaraze pojavi u jednoj javnoj ustanovi u tako kratkom vremenu, a oboljeli se žale na proljev i temperaturu, to bi mogao biti norovirus, pojasnio je dr. Christoph Specht za njemački RTL.

“Ako osoba donese virus u školu, on se vrlo brzo prenosi. No, nakon nekoliko dana neugodni simptomi se najčešće povuku”, rekao je.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu